notranjsko-kraška skupina se na osnovi vseh dosedanjih arheoloških raziskav, zlasti najnovejših (arheološka izkopavanja, lidarska snemanja s terenskimi preverjanji), kaže kot izredno kompleksno ...strukturirana socialna tvorba, kar zadeva tako značilnosti njene poselitve kot družbeno sfero. Svojo vlogo so zagotovo igrale geografska razgibanost prostora in naravne danosti za poselitev, kot so na eni strani notranjska polja in podolja s svojimi obrobji ter na drugi strani Kraška planota, kar je pogojevalo boljšo ali slabšo povezanost posameznih lokalnih skupnosti v okviru celotne kulturne skupine. novejše raziskave so pokazale, da so bile skupnosti teritorialno dobro organizirane in so svoj teritorij nadzorovale in varovale, kar najbolj jasno nakazujejo obrambne zapore na severnem kraškem robu. Glede na različnost v načinu pokopavanja ter na specifičnosti v nošnji/nakitu pridejo do izraza tudi druge fasete njene identitete, njene družbene strukturiranosti. Po samosvojem kulturnem izrazu se jasno razlikuje od sosednjih kulturnih skupin.
Dolenjska kulturna skupina je ena izmed bolje raziskanih predelov jugovzhodnoalpske halštatske kulture, ki obsega poleg Dolenjske tudi Belo krajino in Gorjance/Žumberak ter Posavje in Zasavje. ...Solidno osnovo zanjo predstavlja krono- loška shema, ki jo je predložil S. Gabrovec in ki je bila dopolnjena predvsem s strani njegovih učencev. Bistveno nova so spoznanja, ki so jih prinesle raziskave o poselitvi teritorija dolenjske skupine, o njenih naselbinah ter utrdbah ter njeni organiziranosti. Nove vidike so odprla tudi novejša arheološka izkopavanja, zlasti gomilnih nekropol v Novem mestu in Budinjaku. Pogrebni običaji, kot se odražajo v različnih načinih pokopavanja (žgani, skeletni) in v različnih velikostih in strukturiranosti gomil (gomile z majhnim ali večjim številom grobov, gomile s centralnim grobom ali brez, gomile z grobovi v koncentrično razporejenih krogih, gomile z različno usmerjenostjo grobov ipd.) kažejo na kompleksnost halštatske družbe, na njeno socialno razslojenost in verovanjske predstave. Hkrati pa se dolenjska halštatska skupina skozi grobne pridatke kaže kot izrazito vojaško organizirana družba v primerjavi z drugimi skupinami jugovzhodnoalpskega halštatskega kroga.
V članku so predstavljena izkopavanja kamnitih gomil z žganimi pokopi na območju Vile Prah in s Koroške ceste v Kranju, ki sta jih v letu 1939 opravila R. Ložar in V. Herfort. Na podlagi revizije ...arhivskega gradiva je bilo mogoče deloma rekonstruirati lego posameznih najdb in skupkov najdb, ki pripadajo domnevno več žarnim pokopom znotraj kamnite grobne kamre z območja Vile Prah. Z izkopavanj na Koroški cesti v Kranju so se ohranile grobne celote žarnih grobov. Predstavljene so tudi ostale železnodobne grobne najdbe iz Kranja in Stražišča pri Kranju ter Stanežič pri Ljubljani, ki jih hranijo v Narodnem muzeju Slovenije. Nove ugotovitve ter primerjalna analiza ostalih gorenjskih grobišč kažejo, da se je gomilni pokop na Gorenjskem pojavil že v zgodnji železni dobi, ob tem se je ohranil tudi plan žgani pokop. Večina grobišč, ki so se pojavila v zgodnji železni dobi, so bila konec stopnje Ljubljana IIIa/Podzemelj 2 opuščena. V gradivu s Koroške ceste v Kranju se zrcali vpliv svetolucijske skupine, kar dodatno potrjuje domnevo S. Gabrovca o širjenju interesnega območja svetolucijske skupine na območje Gorenjske.
Rimski pogrebni običaji Vukelić, Vlatka; Stuparić, Matija
Povijest u nastavi,
12/2017, Letnik:
XV, Številka:
1 (28)
Journal Article
Odprti dostop
Za razumijevanje života u Rimu trebamo razumjeti i fenomen smrti u tom gradu. Ovaj rad na temelju pisanih i arheoloških izvora daje pregled najraširenijih rimskih pogrebnih običaja u razdoblju od 100 ...g. pr. Kr. do 300 g. U antičkom je Rimu način života i odnosa prema okolini i prilikama, rezultat pojave koju nazivamo mos maiorum (običaji predaka). Riječ je o nepisanom kodeksu iz kojeg su drevni Rimljani izvodili društvene, moralne i vrijednosne norme. Sustav „običaja predaka” je činila obimna serija pojmova i vrlina. Jedna od osnovnih vrlina među starim Rimljanima bila je pietas. Ova krepost se protegla i na pretke u obliku iskazivanja brige za preminule. Rimska religija nije imala određenih etičkih normi, nego je kod nje osnova bilo strogo vršenje obreda i pridržavanje svih zabrana.
Arheološkim istraživanjima u studenom 2020. godine pokušalo se locirati ravno groblje kasnobrončanodobnog naselja u Dolini. Provjerene su pretpostavke o položaju groblja zapadno od istodobnog naselja ...na povišenoj gredi iskopavanjem tri probne sonde s negativnim rezultatom. U ovoj kampanji istražen je i tumul 15 znatno snižen oranjem. Sadašnje stanje istraživanja pogrebnih običaja mlađe faze kasnog brončanog doba u Posavini oskudijeva podacima jer su poznati nalazi grobova samo sa tri nalazišta uključujući i Dolinu.
Uočena je pogreška u tekstu, nakon ispravaka pdf verzija rada je zamijenjen 22.4.2022.
Arheološka istraživanja groblja pod tumulima u Dolini kod Nove Gradiške nastavljena su u 2021. godini u okviru istraživačkoga projekta Djetinjstvo u protopovijesti na jugu Karpatske kotline ARHKIDS ...(IP-2019-04-2520). Tom prilikom istražen je manji tumul 14 koji je u potpunosti bio snižen obradom zemljišta. Ispod zemljanoga nasipa otkriven je paljevinski grob bez priloga. Sličan ukop zabilježen je prilikom istraživanja tumula 9 2013. godine.
Povijest starokršćanske sirmijske zajednice poznata je iz brojnih pisanih izvora povijesnoga i hagiografskog karaktera, te arheoloških ostataka. Epigrafski izvori nisu zauzeli značajnije mjesto u ...proučavanju povijesti ovoga kasnoantičkoga grada. Grobni natpisi kršćanskog karaktera pronađeni na nekropolama oko grada i u antičkom gradu Sirmiju izvori su na osnovi kojih se može rekonstruirati svakodnevnica kršćana mlade sirmijske Crkve. Sirmijski grobni natpisi kršćanskoga karaktera ne razlikuju se od stereotipnih i uniformiranih formula epigrafa poznatih na kasnoantičkom prostoru Rimskoga Carstva. Svakako, značajni su za razumijevanje osobnog života pojedinaca, ali i cjelokupne zajednice u njihovoj svakodnevici. Na osnovi proučene epigrafske građe moguće je donijeti određene zaključke o zajednici čiji su ih članovi i postavili. Epigrafi potvrđuju postojanje crkvene hijerarhije, religijske obrede i običaje zajednice, osobne odnose među članovima obitelji, osjećaje prema supružnicima i ljubav prema djeci. Otkrivaju vjeru kršćana u Uskrsloga Krista i njegov ponovni dolazak.
Vrijeme 11. st. pr. Kr. na jugu Karpatske kotline obilježila je kultura polja sa žarama. Kasnobrončanodobno groblje u Slatini, istraženo 2009. godine, prema tipološko-kronološkoj analizi prikupljenih ...keramičkih i metalnih nalaza datira se u Ha A2 stupanj prema H. Müller-Karpeu. Apsolutni radiokarbonski datumi iz grobova u Slatini upućuju na vrijeme 11. st. pr. Kr. Istraženih 38 grobova nudi mogućnost rekonstrukcije pogrebnih običaja u središnjem dijelu Podravine, a geografski položaj Slatine omogućuje povezivanje dokumentiranih pogrebnih običaja sa širom komunikacijskom mrežom istovremenih istraženih groblja na širem prostoru južnog dijela Karpatske kotline.
U Isejskoj zbirci Arheološkog muzeja u Splitu
čuva se crvenofiguralna enohoja (vrč za vino, gr.
oinochoe) ukrašena komičnim prikazom. Posuda je
otkrivena kao grobni prilog groba 168 godine 1983.,
...tijekom zaštitnih iskopavanja helenističke nekropole
Ise na Vlaškoj njivi u današnjem Visu. Može se pridružiti
poznatom korpusu takozvanih flijak (phlyax)
vaza te je prvi i do danas jedini takav primjerak iz
Hrvatske. Nakon sinteze dostupnih i ažurnih spoznaja
o navedenoj skupini posuda, autorica predstavlja
rezultate dubinske studije enohoje iz Ise, uključujući moguće značenje oslikanog prikaza, postavljajući ga
u njegov kulturni kontekst. Enohoja donosi jedan od
najmlađih crvenofiguralnih komičnih prikaza, a samim
time doprinosi boljem razumijevanju primjene
komičnog repertoara u regionalnoj crvenofiguralnoj
izradi. U nastavku, raspravlja se o nekim aspektima
isejskih kulturalnih obilježja koji izranjaju iz dokaza
o pogrebnim običajima, uključujući o mogućoj povezanosti
između komedije i smrti, na što upućuje odlaganje
predmeta povezanih sa svijetom komedije u
grobove (flijak enohoja i komična maska).
U članku se razmatraju emocije i identitet povezani s grčkim kultom smrti kako
bi se pokušale objasniti određene suvremene političke pojave u mediteranskom
području. U tom je području kult mrtvih ...zajednički kulturni obrazac. Zašto je
taj kult toliko žilav? Što je kult smrti i kako se on očituje? U članku se razmatra
njegova trajna važnost u dijelu grčkoga kulturnog prostora, gdje je autorica provela
nekoliko terenskih istraživanja. Kako bi se pojasnila dugotrajnost ovoga kulturnog
obrasca, raspravlja se o karakterističnim aspektima povezanim s kultom
smrti u grčkoj tradiciji: rasprava se temelji na usporedbi svetkovina posvećenih
preminulim osobama i domaćih posmrtnih obreda sa starim izvorima. Slijedom
toga daje se analitički pregled odnosa između kulta smrti posvećenog pokojniku u
antičkom i suvremenom društvu, kako se očituje kroz tužaljke, ukope i naknadne
rituale sjećanja. Suvremeni kućni obredi koje ljudi izvode za svoje mrtve utječu
na službene ideološke rituale, i obrnuto, kućni obredi odražavaju njihovu javnu
izvedbu. Proučavanje suvremene prakse kulta, otkriva mnoge paralele sa službenim
kultom u starini, i navodi na načine kojima moderni rituali mogu baciti novo
svjetlo na antičke rituale i obrnuto. U članku se nastoji pokazati kako se nove ideologije
moraju prilagoditi starim ritualima i vjerovanjima i kako su javni i kućni
rituali povezani. Naposljetku, sugerira se kako te sličnosti mogu predstavljati
zajednički način izražavanja u širem kontekstu u čijem je središtu mediteransko
kulturno značenje emocija.
PDF
