U radu se iznose činjenice o promjenama u ustroju Katoličke Crkve na prostoru hrvatske obale Jadrana nakon Drugoga svjetskog rata. Iznesena je šira analiza okolnosti koje su dovele do osnivanja ...Riječke biskupije, a zatim nadbiskupije i metropolije, crkvenoga ujedinjenja hrvatskih prostora Istre, ukidanja Zadarske metropolije, uzdignuća Splitsko-makarske biskupije u rang nadbiskupije te osnivanja Splitske metropolije. Pritom se problematiziraju načela po kojima se izvodio preustroj Crkve u prostornome smislu te je iznesen novi kut gledišta na ova pitanja, ponajprije u hrvatskim razmjerima. U drugom dijelu rada daje se komparativna analiza trenutačne upravne organizacije Katoličke Crkve na hrvatskoj obali Jadrana s usporedivim primjerima u drugim zemljama. Primjerice, usporedbom sličnosti i razlika u prostornoj organizaciji Katoličke Crkve u zemljama koje su po mnogobrojnim čimbenicima za to kompatibilne. Pritom imajući u vidu povijesni kontekst razvitka događaj i njihovih uzroka. S tim ciljem izdvojeni su primjeri organizacije crkvene uprave u Francuskoj i Italiji. Na osnovi ovih primjera te dokumenata crkvenih arhiva i službenih isprava Katoličke Crkve u radu se daje konačna prosudba mogućnosti promjena odnosno reorganizacije crkvene uprave na hrvatskoj obali Jadrana.
Terraced landscapes with agricultural terraces are cultural landscapes with a special value. This volume presents them in pictures and words in all their diversity and attractiveness. After ...discussing the global and European dimensions of terraced landscapes and their agricultural terraces, the volume focuses on Slovenian terraced landscapes~they are discussed separately by landscape types, individual regions, and sample cases in the territory of selected settlements (pilot areas). The conclusion also draws attention to the exceptional value and appeal of non-agricultural terraced landscapes that have been shaped by nature and man.
Planina Klek sodi med najstarejša pašna področja na Pokljuki, v regiji pa so bila najdena tudi rimska, poznoantična in zgodnjesrednjeveška arheološka najdišča. V tem članku predstavljamo rezultate ...palinoloških in pedoloških raziskav, ki kažejo na razmeroma zgoden vpliv človeka na okolje alpskih habitatov, kar je – morda že v bronasti dobi – povzročilo erozijo tal in spremembo v sestavi vegetacije. Pelod, značilen za travnike, pašnike in ruderalna območja se pojavi že po pribl. 4000 cal. BC, prva pelodna zrna žitaric pa nekoliko kasneje, verjetno v pozni prazgodovini, pred pribl. 500 cal. BC (točno starost je težko določiti).
From the viewpoints of regional and agrarian geography and regional planning the author systematically analyze all main natural features and many regional social factors of the municipality of ...Moravče: bedrock, type of relief, altitude, inclination, water conditions (including flood conditions), climate conditions (particularly insolation), soil and vegetation, land use, population, settlements, and economy. On the basis of the analysis, a detailed partition of the municipality into small homogenous units is made, three in the valley and four in the hills. The book also deals with the evaluation of the landscape from the viewpoint of individual types of agricultural land use~determines the suitability of areas for cultivated fields, meadows, and orchards~and considers the quality of locations from the viewpoint of settlement. The book concludes with recommendations for the most suitable land use and a survey of the current irrational use of land.The synthetic maps and theme maps showing individual natural factors can be used to advantage in regional planning. Emphasis is placed on determining the interdependence of landscape factors and their joint influences, on the laws and causes governing individual phenomena, and on the comparison of microregions.
Tijekom prve polovice 19. stoljeća, Dubrovnik se suočio s brojnim političkim, društvenim i gospodarskim promjenama, čiji se trag jasno odrazio u kulturnome životu. Zahvaljujući vanjskim faktorima ...koji su utjecali na dubrovačku intelektualnu elitu toga doba, prema sredini 19. stoljeća dubrovačka se kultura postupno aktivirala i nastavila svoj razvoj na temeljima starih gradskih tradicija – pod snažnim utjecajem pojedinih europskih kultura. Ovaj se rad stoga bavi tumačenjem isprepletenih odnosa koji su usmjerili kulturnu djelatnost prema novim ciljevima i stvorili nove okvire, unutar kojih se ona nadalje razvijala.
U članku se otvara pitanje obrazovanih vojnih časnika, podrijetlom iz zemalja srednjoeuropsko-mediteranskih pograničja u kasnom 18. i ranom 19. stoljeću, kao aktera intelektualnih razmjena i ...konstrukcije transformacijskih imaginarija koji su mogli imati ili su imali kreativan učinak u svakovrsnim promjenama u ovim zemljama i društvima nakon Francuske revolucije i njezinih tektonskih učinaka širom Europe i svijeta. Kao poseban skupni fenomen izdvajaju se vojni časnici podrijetlom iz mletačke Istre, Dalmacije i Albanije (Boke kotorske), kojisu od 1797. do 1814./1815. godine više puta mijenjali podaništvo te kao obrazovani profesionalci morali svoje interese, aspiracije i imaginarije više puta preoblikovati u skladu s vladajućom dinastičkom ideologijom iuskladiti s promjenljivim imperijalnim interesima. Poseban slučaj s timu vezi, u središtu pozornosti ovog članka, jest Lujo Matutinović (Krf,
26. X. 1765. – Split, 1. VIII. 1844.) i njegov opsežan, na francuskom pisan esej o Ilirskim pokrajinama i Crnoj Gori, posvećen Napoléonu I. uParizu 1811. godine. Dokazuje se da je Matutinović, slijedeći podaničke imperative, razvio koncepciju Kraljevstva Ilirije koja je u nekim svojimaspektima anticipirala fenomene i razvojne logike koje su djelatne sve do suvremenog doba. U Dodatku Matutinovićevo Pokrčje donosi se, u dvije cjeline, pregled
obrade Krke i Pokrčja u Ogledu.
Prisilna talijanizacija prezimena, kao dio širega programa denacionalizacije manjina u Novim pokrajinama (Trento, Bolzano, Trst, Istra, Gorica, Rijeka, Zadar) koji je talijanska država pokrenula ...nakon Prvoga svjetskog rata, legalizirana je zakonima i uredbama koje je mlada fašistička vlada posebno izglasala i implementirala kroz instituciju povjerenstava, nazočnih u prefekturi svake pokrajine i odgovornih za sastavljanje popisa svih prezimena koja nisu bila smatrana talijanskima te njihovih odgovarajućih zamjenskih oblika. Postupak, koji se nije uvijek poštivao, predviđao je promjenu prezimena na zahtjev glave obitelji (uz objavu na općinskoj oglasnoj ploči) ili bi ju nametnula prefektura. Nakon toga, promjena bi bila proglašena uredbom provincijskoga prefekta, zainteresirane strane bi bile obaviještene, a promjena bi se objavila u Gazzetti Ufficiale del Regno d’Italia i zapisala u matične knjige.
Istraživanje je uzelo u obzir i numerički analiziralo sve uredbe o promjeni prezimena objavljenih u Gazzetti Ufficiale. Budući da talijanska država nije uvijek objavljivala sve uredbe o promjeni prezimena, dobiveni su rezultati nepotpuni, no svejedno svjedoče o pravoj onomastičkoj opsesiji koja je zahvatila stotine tisuća pojedinaca.
Na kraju, podrobnija analiza dekreta koje je izdala Prefektura u Puli pokazuje kolika i kakva je bila mobilizacija državnoga aparata koji je, pod krinkom izražene želje za „obnavljanjem izvornih talijanskih ili latinskih prezimena“, počinio ono što će historiografija zabilježiti kao „kulturni genocid“ i „državni onomastički genocid“.
U Sloveniji se vode dugogodišnje političke i stručne rasprave o decentralizaciji i regionalizaciji Slovenije. Postoji načelno pozitivan stav o potrebi osnivanja pokrajina kao srednje razine javne ...vlasti. Ona bi ujedno bila institucionalni nositelj i koordinator uravnotežene politike regionalnog razvoja u Sloveniji. Ustavne promjene iz 2006. omogućile su stvarnu decentralizaciju. No, uspostava i način funkcioniranja pokrajina još su uvijek otvorena pitanja s kontroverznim stajalištima. Stručnjaci se pitaju jesu li političke elite na državnoj i lokalnoj razini vlasti (napokon) spremne prepustiti
dio svojih ovlasti pokrajinama. Neki dvoje o opravdanosti uvođenja pokrajina u upravno-teritorijalni sustav Slovenije, s obzirom na njezin mali teritorij i broj stanovnika. Analiziraju se oblici (nepolitičke) regionalizacije Slovenije, razvoj regionalne politike, koncept pokrajina kao samoupravnih jedinica na drugom stupnju upravno-teritorijalne podjele, kao i temeljni politički i stručni prijepori oko njihova osnivanja. Daje se pregled prijedloga nove zakonske regulative
o pokrajinskoj samoupravi koje je tijekom 2009. izradila Služba Vlade Republike Slovenije za lokalnu politiku i regionalnu samoupravu.
Slovenija je jedna od najcentraliziranijih zemalja u Europi. Lokalna samouprava je pod strogim nadzorom središnje države u pogledu sadržaja i financiranja. Premda slovenski Ustav omogucuje ...dvostupanjsku samoupravnu, dosad su osnovane samo općine. Među 212 njih, 11 je gradskih opcina. Ako budu osnovane, pokrajine će biti iznimno važne za decentralizaciju zemlje i ostvarenje načela supsidijarnosti. Unatoč sveobuhvatnoj raspravi koja podržava osnivanja
pokrajina, politički su akteri protiv. Ljubljana je središte i glavni grad Slovenije, a trebala bi biti i središte centralne pokrajine. Gradska općina Ljubljana ima posebni status sa specifičnostima u pogledu djelokruga i načina financiranja javnih poslova. Ona ima tri tijela, Gradsku skupštinu, direktno biranog gradonačelnika te nadzorni odbor. Gradska se uprava sastoji od 15 upravnih tijela. Ljubljana je podijeljena na 17 submunicipalnih jedinica koje sve kao svoje glavno tijelo imaju izabrano vijeće. Glavni koraci u decentralizaciji su uspostava pokrajina kao drugog stupnja samouprave, decentralizacija javnih poslova, širenje lokalne financijske autonomije, te smanjenjem velikog broja neefikasnih jedinica lokalne samouprave.
PDF
