Korozijsko ponašanje Cu-Al-Ni legure u 0,5 mol dm–3 H2SO4 otopini ispitivano je elektrokemijskim metodama kao što su mjerenje potencijala otvorenog strujnog kruga, mjerenje metodom elektrokemijske ...impedancijske spektroskopije, linearne i potenciodinamičke polarizacije. Mjerenja su provedena u 0,5 mol dm–3 H2SO4 pri temperaturama od 20 i 40 °C. Nakon polarizacijskih mjerenja korodirane površine elektroda ultrazvučno su očišćene u deioniziranoj vodi i ispitane svjetlosnim i pretražnim elektronskim mikroskopom, dok je elementarni sastav na pojedinim točkama na površini određen EDS analizom. Rezultati ispitivanja pokazali su da dolazi do interkristalne korozije na površini Cu-Al-Ni legure, čiji intenzitet raste s povećanjem temperature elektrolita.
Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom Creative Commons Imenovanje 4.0 međunarodna .
Polarizirano izvještavanje dominantnih medija u Crnoj Gori posljedica je povijesne potrebe za veličanjem vladara, odnosno njegovih oponenata, ali i bipolarnosti zasnovane na podjeli na prozapadno ...orijentirane Crnogorce i, na drugoj strani, tradicionalno proistočne Srbe. Nakon nezavisnosti Crne Gore ranije uspostavljena dihotomija na suvereniste i unioniste, zamijenjena je podjelom na dio javnosti koji je uz vlast i na one koji su njezini kritičari. Tako su opredijeljeni i mediji – TV stanice, novine i on-line portali.
Istraživačko pitanje je ono može li se od takvih medija očekivati da služe javnosti te da ispravno brinu o kulturnom i povijesnom identitetu, posebno javni servis TVCG, čija je to zakonska obaveza.
Na primjerima diskursa tiskanih medija i novinarskog „uklona“ TV stanica, bit će ispitivano izvještavanje koje generira ideološka matrica.
U radu se istražuju determinante koje određuju vjeru u institucije i zadovoljstvo demokracijom u Hrvatskoj. Polazi se od pretpostavke da učinkovito upravljanje podrazumijeva učinkovite mehanizme ...odgvornosti putem kojih se političke aktere i institucije, kao i demokraciju u praksi, ocjenjuje na temelju rezultata koje isporučuju građanima. Ipak, u duboko je podijeljenim društvima veća vjerojatnost
da će građani političke institucije i djelovanje političkog poretka ocijeniti
ovisno o tome koliko oni uspješno odražavaju preferencije i identitet građana, a ne na temelju rezultata njihova upravljanja. U takvim duboko podijeljenim društvima koja politiku doživljavaju kao igru u kojoj jedna strana mora dobiti a druga izgubiti, vjerojatno je da će ocjene političkih institucija i demokratskog djelovanja ovisiti o poistovjećivanju građana s pojedinim političkim strankama i u kojoj mjeri one predstavljaju njihov politički identitet. Na ocjene demokratskog poretka te vjere u institucije u duboko podijeljenome hrvatskom društvu vjerojatnije će utjecati poistovjećivanje s političkim strankama nego rezultati upravljanja. U radu se provjerava utemeljenost navedenih pretpostavki na osnovi podataka o izborima 2011., 2015. i 2016. godine. Primjenom višestruke regresijske analize nastoji se utvrditi utjecaj političke pristranosti u usporedbi s brojnim drugim čimbenicima kojima se mjere politički stavovi, politička učinkovitost, ocjena ekonomske situacije, povjerenje u društvo, znanje o politici i društveno-ekonomski položaj. Rezultati analize upućuju na to da je utjecaj političke pristranosti, kao i varijabli koje su s njime povezane, snažan i statistički značajan i kada je riječ o povjerenju u političke institucije poput Sabora i Vlade i kada je riječ o povjerenju u institucije koje nisu političke, primjerice pravosudni sustav i javnu upravu. Rezultati su slični pri ocjenjivanju demokracije te se utvrđuje
da utjecaj političke pristranosti ima dosljednije statističko značenje od
utjecaja drugih varijabli. Također se utvrđuje da je utjecaj političke pristranosti najjači kod ocjenjivanja demokracije, potom kod povjerenja u Vladu i Sabor te konačno kod povjerenja u javnu upravu i pravosuđe.
Rad se temelji na istraživanju koje ispituje kako adolescenti, u situacijama političke polariziranosti, razvijaju online zajednice da bi iznijeli, obrazložili i branili svoje političke i religijske ...identitete. Polazeći od etnografije društvenih medija, praćenjem online uključenosti 44 srednjoškolska učenika tijekom osamnaest mjeseci te provođenjem dubinskih intervjua u njihovim seoskim zajednicama, istraživanje nastoji odgovoriti na pitanje zašto se društvene mreže javljaju kao ideološke niše učenika gdje pokazuju svoju uključenost kao članovi određenih religijskih zajednica. To sugerira da u situacijama u kojima su iskusili političku polarizaciju i diskriminaciju učenici koriste pogodnosti društvenih medija da ponove svoj offline društveno-politički i religijski angažman u virtualnim prostorima te da u tome procesu osnaže svoj radikalni religijski identitet.
Ovaj rad pruža dokaze koji govore u prilog tome da društveni mediji omogućavaju javnu deliberaciju, što je u suprotnosti s hipotezom koja naglašava dominaciju učinka „eho-komore“. Rad se bavi ...konverzacijskim interakcijama na Twitteru između podupiratelja suprotstavljenih strana u debati o katalonskoj nezavisnosti. Ta tema, o kojoj mišljenja mogu biti snažno polarizirana, upotrijebljena je za
studiju slučaja. Istraživanje je provedeno na slučajnom uzorku komunikacija na Twitterovoj platformi za odgovore i uključuje zagovornike i protivnike nezavisnosti. Unatoč tendenciji stvaranja „homofilnih mreža“ koje okupljaju ljude sličnih stavova, utvrdili smo da je komunikacija između suprotstavljenih političkih tabora relativno česta. Nadalje, heterogene konverzacije (u kojima se suprotstavljene strane upuštaju u dijalog) značajno su duže nego homogene (u kojima svi sudionici dijele isto mišljenje), što se može smatrati znakom prave deliberacije, utemeljene na racionalnoj razmjeni argumenata između suprotstavljenih perspektiva.
Hrvatski se film početkom 1990-ih našao u jednako nezavidnoj situaciji kao i država u kojoj je tada otežano egzistirao; uslijed ponovnoga rođenja zemlje te agresorskoga napada na nju i borbe za ...očuvanje granica, film se i sam na neki način morao ponovo roditi. Domovinski rat se kao umjetnička tema, dakako, nije mogao izbjeći, pa su ga preko svake mjere eksploatirali i filmaši, kojima je već samo tematiziranje rodoljublja – ma kako isprazno, nenadahnuto ili manipulativno bilo – donosilo određenu društvenu i/ili financijsku satisfakciju. Film i politika često su u hrvatskoj kinematografiji bili povezani i u službi izravne manipulacije, te je čestu podjelu redatelja na podobne i nepodobne zadržao i novoustoličeni režim, samo po drugim kriterijima. U radu se daje pregled eklatantnih primjera političko-ideološke orijentiranosti hrvatskoga igranog filma od početka do kraja 1990-ih, napose njegovih kontekstualnih, tematskih i stilskih obilježja. Pokazuje se kako je odgovor hrvatske filmske umjetnosti iz toga razdoblja na aktivnu agresiju koja je zatirala temeljna ljudska prava – pravo na život, slobodu i sigurnost – također bio (pasivno) agresivan, u vidu diskriminacije, netolerancije i isključivosti, što je za posljedicu imalo uglavnom niske kvalitativne domete hrvatske filmografije u tom razdoblju.
Članak istražuje veze između povjerenja u novinarstvo i korištenja medija. Autori pronalaze kako je veza između učestalosti korištenja medija u svrhu informiranja i povjerenja u novinarstvo vrlo ...slaba: ona je statistički značajna na razini 0,5 za gledanje televizije, ali ne i za slušanje radija, čitanje novina ili korištenje interneta. Autori pronalaze indikacije polariziranosti po stranačkim linijama, s obzirom na to da oni koji prate desno orijentirane medije (osobito one vezane uz Slovensku Demokratsku Stranku) pokazuju nižu razinu povjerenja u novinarstvo.
Demografske prilike u Hrvatskoj izrazito su nepovoljne. Osnovni demografski procesi koji potvrđuju postojeće promjene jesu depopulacija, emigracija i starenje stanovništva te prostorna/regionalna ...populacijska polarizacija. Razdoblje razmatrano u radu obilježava intenziviranje navedenih negativnih demografskih procesa. Njihovi su uzroci vrlo kompleksni i prisutni su dugi niz godina. Demografske prilike nisu jednako nepovoljne u svim županijama Hrvatske. Općenito se može ustvrditi da županije s većim udjelom ruralnih prostora imaju nepovoljnije demografske trendove od županija u kojima su urbani prostori više zastupljeni. Dugogodišnja nebriga o ruralnim prostorima transformirala je hrvatsko selo iz demografskoga „inkubatora“ u prostor izumiranja stanovništva. Urbana su naselja privlačila ruralno stanovništvo, stoga je u njima s odgodom došlo do razvoja depopulacijskih procesa. Ratna su zbivanja 1990-ih, zbog brojnih ratnih gubitaka i složenih demografskih posljedica, ubrzala već postojeće nepovoljne demografske trendove kako na nacionalnoj tako i na regionalnoj/ županijskoj razini. Postojeći demografski i ekonomski okviri teško mogu pokrenuti bilo kakvo značajnije poboljšanje općega stanja. To se osobito odnosi na ruralne prostore koji se ne nalaze u blizini urbanih centara.
Svrha je rada proučavanje i proračun antena za bazne stanice koje sadrže metalne materijale s elektromagnetskim zapornim pojasevima (EBG). Cilj je bio ostvariti i proučiti nove koncepcije metalnih ...EBG-antena koje bi radile sa širokim oblikom dijagrama zračenja, tj. s kutnom širinom snopa od barem 60 stupnjeva. Uporaba metalnih struktura nov je pristup koji nudi industrijskim partnerima mogućnost smanjenja troškova i ujedno im olakšava tehnologiju izrade. Visoka impedancija metalne strukture omogućuje uporabu samo jednog sloja žica, kao i izradu kompaktnije antene u odnosu na onu s dielektričnom strukturom.
The paper deals with the analysis of the pronouns T/V in English and Croatian, modes of their use as well as the relationships that those pronouns signify. Firstly, the author discusses the ...historical origin of the forms T/V, and then the relations of power and solidarity which are expressed with these pronouns. The power relationship is shown through the nonreciprocal usage of the pronouns T/V or non-reciprocal modes of address, e.g. Title + surname + name opposed to Name. Such usage can denote the difference in age of the speakers or the difference in their social status or position. On the other hand, the solidarity relationship is expressed through reciprocal use of T/V or modes of address, e.g. Surname + name opposed to Surname + name or Name opposed to Name. Special power relationship denoted by the non-reciprocal use of pronouns can be ideologically marked. Therefore, pronouns can denote the polarization expressed through Us/Them, as the members of Our and Their group.
PDF
