U radu autor nastoji što bolje osvijetliti razvoj pomorskog prometa i trgovine Dalmacije od 1850. do 1880. godine. Istina, o tome se pisalo, ipak problem nije u potpunosti prikazan. To je autora ...potaklo da ga upotpuni novim saznanjima, temeljenim na izvornim podatcima. To se najviše odnosi na pomorski promet i trgovinu nekim domaćim poljodjelskim proizvodima, napose vinom, uljem, solju i živim blagom. Isto tako se prikazuje uvoz nekih roba morskim putem. Iscrpniji prikaz lučkog prometa i vrijednost dalmatinske prometne robe koristi boljem sagledavanju njene pomorske trgovine. Sve to svjedoči o pomorsko-trgovačkom značenju Dalmacije, posebno od sredine do kraja 90-ih godina XX. stoljeća.
Predmet istraživanja u ovom radu je međuodnos prometa i turizma. Turizam započinje i završava putovanjem. Promet utječe na turizam direktno kroz putnički promet. Komunikacijski elementi turističke ...ponude su kompletna prometna infrastruktura na pravcu emitivno tržište – destinacija, te razne vrste prijevoznih sredstava. Među njima posebno mjesto pripada morskim linijskim putničkim brodovima. Putničko linijsko brodarstvo ima posebnu važnost za otočki turizam, a karakterizira ga, između ostalog, sezonalnost, tj. neravnomjernost. Turistička potražnja za linijskim putničkim brodovima naglašena je samo u tri do četiri mjeseca godišnje, s naglaskom na srpanj i kolovoz. To stvara probleme u putničkom brodarstvu, što je potvrdilo i terensko istraživanje. Nakon analize uzroka sezonske popunjenosti kapaciteta linijskog putničkog brodarstva, ukazuje se na štetne posljedice po linijsko putničko brodarstvo, te se daje prijedloge kako uravnotežiti taj promet.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- U ovome doktorskom radu se istražuje pomorsko-putnički promet na Jadranu i svi bitni činitelji koji utječu na povezivanje otoka s ...kopnom i otoka međusobno. Nadalje, u doktorskom radu se analiziraju sve putničke linije na Jadranu i to posebno za svaku primorsku županiju te se na kraju daje analiza i ocjena stanja pomorsko-putničkog brodarstva i luka na hrvatskom dijelu Jadrana.
Pomorski promet se tijekom godina značajno povećavao zbog čega dolazi do potrebe gradnje sve većih i suvremenijih brodova. Pored gradnje novih i suvremenih brodova provodi se i nabavka katamarana i brzih putničkih brodova, čijim uključivanjem u sustav brzobrodskih linija dolazi do postepenog odvajanja prometa putnika od prometa vozila te efikasnijeg i modernijeg prijevoza.
Putnički promet na Jadranu uglavnom je sezonskog karaktera te se glavnina prometa odvija tijekom ljetnih mjeseci turističke sezone kadu su otoci odgovarajuće povezani sa kopnom velikim brojem linija bilo trajektnih ili brzobrodskih. Budući da su otoci uglavnom povezani samo s užim krugom bližih otoka koji su na plovnom putu, međuotočna povezanost je nedovoljna. Značajan iskorak u odvijanju trajektnog prometa je izgradnja osam trajekata u domaćim brodogradilištima značajno većih kapaciteta od prethodnih koji su održavali linije, što će doprinijeti učinkovitosti u pomorskom putničkom prijevozu. Brz rast pomorskog prometa ne prate luke i lučka infrastruktura te se u tom dijelu javljaju određene poteškoće.
S obzirom na navedeno u doktorskom radu su sagledani svi bitni elementi koje utječu na odvijanje pomorskog prometa i to: luke, rute plovidbe, linije, vrste i tipovi plovila, uvažavajući područje plovidbe i vremenske uvjete. Temeljem navedenih spoznaja predložena je optimalna veličina i tip broda koji bi trebao doprinijeti što učinkovitijoj povezanosti kopna i otoka i otoka međusobno te je u radu predložen i model njihove racionalnije i efikasnije prometne povezanosti.
Poseban dio doktorskog rada usmjeren je na provjeru rezultata istraživanja i ispitivanja ponuđenog modela na konkretnom primjeru međusobnog povezivanja otoka u Splitsko-dalmatinskoj županiji.- This is a doctoral dissertation on nautical passenger traffic in the Adriatic Sea area including all the important factors that affect the connections between the islands and the continent. The dissertation, organised in seven chapters, deals with all the passenger lines across the Adriatic sea area through every district.
As the passenger traffic increases significantly every year, there is a growing need for the construction of more modern and bigger ships. The gradual separation of passengers and vehicles as well as more modern and more efficient transport occur with the acquisition of catamarans and fast passenger ships and their integration into speed ship lines.
Since the passenger traffic in the Adriatic Sea area is (mostly) seasonal the traffic is mostly realized during the summer months (in the peak of tourist season) when the islands are adequately connected with the continent with a great number of ferry or speed ship lines.
An important step forward in the ferry traffic was the construction of eight ferry boats with significantly bigger capacities (than those of the ferries that rode along the lines previously) by the national shipyards, which contributed significantly to the efficiency of the nautical passenger traffic.
The fast growth of nautical traffic is not followed by the ports nor by the ports' infrastructures creating, thus, certain difficulties.
Because of this fact, all the important factors that influence the nautical traffic, ports, route navigation, lines, sorts and types of vehicles, the area of navigation as well as the weather conditions are taken into consideration so that a vehicle as optimum and as efficient could be found on the basis of previous analysis and with the purpose of successful maintenance of lines.
However, the mutual connections between the islands are to be considered insufficient due to the fact that the islands are only connected with other closer islands that are within the sailing route. Thus, the dissertation, in part, deals with the interacting connections of the islands in the district „Splitsko-dalmatinska“.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Zaštita poštanskih pošiljaka je jedan od značajnijih čimbenika u konkurentnosti poštanskih, kurirskih i drugih poduzeća koja se bave dostavom pošiljaka. Često je to odlučujući faktor za brojne ...pošiljatelje i primatelje poštanskih pošiljaka diljem svijeta čije je zadovoljstvo presudno u uvjetima sve jače globalne tržišne konkurencije i u vremenu korištenja različitih supstituta u prijenosu pošiljaka, ali isto tako i za egzistenciju više od pet milijuna radnika zaposlenih u poštanskim službama nacionalnih poštanskih operatora.
Moderno organizirana poštanska služba koja podrazumijeva javnost usluga (prijenos pošiljaka dostupan svima), redovitost (tkz. poštohod ima određeni smjer i vrijeme kretanja), pouzdanost, ali i zaštitu poštanskih pošiljaka zbog geografskih specifičnosti pedesetak naseljenih hrvatskih otoka je od iznimne nacionalne važnosti. Ključnu ulogu u tom složenom poštanskom procesu predstavlja pomorski prijevoz pošiljaka i u međunarodnom prometu, posebice kada se radi o velikim ili okrupnjenim pošiljkama, odnosno o pošiljkama koje nemaju svoju hitnost, ali zbog ekonomske isplativosti koriste pomorski prijevoz.
Svjetska poštanska unija (UPU – Universal Postal Union), krovna poštanska organizacija za 191 poštansku upravu iz cijeloga svijeta i specijalizirana agencija Ujedinjenih naroda, osnovala je Grupu za poštansku sigurnost (PSG – Postal Security Group).
Pomorski zakonik (Narodne novine, broj 181/04) kojim se regulira odgovornost prijevoznika za štete na stvarima i za kašnjenje (oštećenje, manjak, gubitak ili šteta) u prijenosu pošiljke svakako je u Hrvatskoj potpomogao da se poštanski operatori, ali i vlasnici pošiljaka, odlučuju sve više i za prijevoz pošiljaka pomorskim putem. Odgovornost pošiljatelja kao i obveze poštanskog operatora u Hrvatskoj su propisane Zakonom o pošti (Narodne novine, broj 88/09). Također, propisima Svjetske poštanske unije utvrđene su naknade štete u međunarodnom poštanskom prometu.
Proučavanju prometa i njegovih obilježja, koja su više ili manje važna za vođenje prometne politike, pristupa se srazličitih stajališta. Ovaj rad pretežno se bavi pitanjima povezanima s pomorskim ...prometom kao jednim od podsustavaprometnog sustava, koji je analiziran polazeći od temeljnih podsustava infrastrukture pomorskog prometa. Rezultatibrojnih istraživanja u svijetu pokazala su da učinkovito funkcioniranje prometnog sustava i svih njegovih podsustavau jedinstvenoj cjelini, znači pogonsku snagu gospodarskoga i društvenog razvoja jednoga grada, regije, države,zajednice država, kontinenta i planeta u cjelini te da povratno omogućuje daljnji tehničko-tehnološki i civilizacijskinapredak, zasigurno uz poštovanje zakonitosti održivog razvoja.
Studying the traffic and its characteristics, which are more or less important for conduction of traffic policy, couldbe approached from different points of view. This paper is mainly concerned with questions related to the maritimetraffic, as one of constituents of the traffic system, analyzed through the basic infrastructural subsystems. Theresults of many researches show that efficient functioning of the traffic system, and all its subsystems, in a uniquewhole, is a driving power of economic and social development of cities, regions, states, association of states and theworld as a whole. It has great effects on technological and cultural development. But it is necessary to respect therequirements of the sustainable developments.
U radu se obrađuju koncesije koje se dodjeljuju za obavljanje javnog prijevoza u linijskome obalnome pomorskom prometu. Osnovni zakonski propis je Zakon o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom ...pomorskom prometu, pa su na temelju njega doneseni i podzakonski propisi koji reguliraju uvjete i način dodjele koncesija za obavljanje javnog prijevoza u linijskome obalnome pomorskom prometu. Zakonima o izmjenama i dopunama Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu, iz 2009. i 2011. godine, te donošenjem novih podzakonskih propisa u 2010. godini, u određenoj se mjeri mijenjaju odnosi pri dodjeli koncesija, pa se detaljno analiziraju te promjene.
This paper elaborates on assignment of public transport concessions in coastal liner service. The main legislation is the Law on Liner Shipping and Occasional Coastal Maritime Traffic, on the basis of which subordinate regulations were adopted regulating the terms and conditions for allocating public transport concessions in coastal liner services. Laws on Amendments and Supplements to the Law on Liner Shipping and Occasional Coastal Maritime Traffic, from 2009 and 2011, and adoption of new subordinate regulations in 2010, have to some extent changed the relations when allocating concessions, therefore, those changes are analysed in detail.
Although in the past decades a number of studies and activities to improve business of cargo ports were carried out, still the cargo seaports in the Republic of Croatia are not competitive in ...relation to the cargo seaports in the Adriatic and Mediterranean seas, thereby the objective of this thesis was to use theoretical and practical knowledge to establish activities which will lead to improvement in the business activities of cargo seaports in Croatia. At the beginning of this thesis work for a better understanding of the issues, important features of maritime transport and seaports are presented, such as: the concept of maritime transport and ports, types of maritime transport and ports and the function of maritime ports. After thoroughly elaborated features of maritime transport and seaports special attention was paid to the cargo seaports, setting out the legal guidelines of management of seaports, the movement of freight traffic in seaports and assessment of management of cargo seaports in Croatia. Given the fact that container traffic is one of the most promising forms of transport, an analyze has been made in container traffic and an assessment of container traffic management in the seaports of Croatia is presented. Based on the analysis and evaluation of the degree of business efficiency of cargo ports and container traffic in Croatia a few suggestions for improvement of cargo ports are laid out by the Ministry, port associations, port authorities and major actors in the business of cargo seaports. In the end, it was concluded that to improve freight operations of Croatian ports it is necessary to set a consistent transport and port policies that will be consistent with standards and regulations of the European Union.
Premda se više desetljeća proučava i unapređuje poslovanje teretnih morskih luka, one u Republici Hrvatskoj još uvijek nisu konkurentne takvim lukama u Jadranskome i Sredozemnom moru, stoga je predmet istraživanja u ovom radu bio da se uz pomoć teorijske i praktične spoznaje utvrde aktivnosti koje će dovesti do unapređenja u poslovanju hrvatskih teretnih morskih luka. Na početku razmatranja, poradi boljeg razumijevanja same problematike, predočene su važnije značajke o pomorskom prometu i morskim lukama, kao što su pojam pomorskog prometa i morskih luka, njihove vrste i funkcije. Nakon detaljno elaboriranih značajki posebna je pozornost posvećena teretnim morskim lukama, iznoseći zakonske odrednice za upravljanje njima, opseg teretnog prometa i, konačno, ocjena upravljanja teretnim morskim lukama u Republici Hrvatskoj. S obzirom na činjenicu da je kontejnerski promet vrlo perspektivan oblik prijevoza tereta, izvršena je analiza kontejnerskog prometa te je predstavljena ocjena upravljanja kontejnerskim prometom u morskim lukama. Na temelju dobivenih pokazatelja izneseno je i elaborirano nekoliko prijedloga kojima bi se poboljšalo poslovanje teretnih morskih luka uz podršku Ministarstva, udruženja luka, lučkih uprava i važnijih sudionika u njihovu poslovanju. Na kraju, zaključeno je da bi pritom bilo prijeko potrebno uspostaviti konzistentnu prometnu i lučku politiku koja će biti usklađena sa standardima i propisima Europske unije.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- U doktorskom radu su znanstvenim metodama istražene i analizirane najvažnije
karakteristike pomorskog prometa u hrvatskom dijelu ...Jadrana, prikazani su najnoviji
međunarodni ekološki zahtjevi s osnove sprječavanja onečišćenja okoliša i njihov utjecaj
na brodare kroz osnovna načela cikličnih promjena na pomorskom tržištu sa smjernicama
za njihovu prilagodbu (ekološka prihvatljivost broda kao osnovni preduvjet opstanka
brodara na tržištu), te izrađen pregled globalno dostupnih metodologija procjene emisija i
analizirane mogućnosti njihove primjene na promatranom području. Pri tom su holističkim
pristupom problematici razmotreni različiti aspekti utjecaja emisija iz pomorskog prometa
na čovjeka, okoliš i klimu.
Uzimajući u obzir temeljne postavke strategije održivog razvoja i integriranog
upravljanja priobalnim područjem postavljen je model Registra emisija koji uvažava
specifičnosti pomorskog prometa u hrvatskom djelu Jadrana i omogućuje izradu početnog
skladišta emisija (otiska) i njihov naknadni kontinuirani nadzor na čijoj se osnovi može
pružiti potpora donošenju i provedbi zakonodavstvenih odluka i ekonomskih instrumenata
u cilju zaštite promatranog područja, a koji je ujedno i globalno primjenjiv za sva slična
područja.
Znanstveno utemeljeno istraženi su svi relevantni čimbenici koji proizlaze iz
specifičnosti pomorskog prometa na hrvatskom dijelu Jadrana, definirane su organizacijske
(zakonodavstvene, institucijske, operativna tijela) i tehnološke pretpostavke modela u
odnosu na koje je izvršena optimizacija dostupnih metodologija procjene emisija kako bi
se postavio model Registra emisija koji će rezultirati točnijim podacima o emisijama i
sukladno tomu kvalitetniju potporu odlučivanju i zaštiti. Pri tom je uzet u obzir, te
djelomično pokrenut proces rješavanja definiranog znanstvenog problema nedovoljnog
istraživanja onečišćenja atmosfere iz pomorskog prometa na promatranom području, iako
je taj promet u kontinuiranom porastu, a strategija razvoja Republike Hrvatske dijelom je
usmjerena prema gospodarstvenim granama direktno vezanim uz more i priobalno
područje.
Postavljeni model Registra emisija pretpostavlja podjelu svih plovila u području na
dvije odvojene skupine na koje se potom mogu primijeniti različite metodologije procjene
emisija, a omogućuje i primjenu novih tehnoloških rješenja nadzora pomorskog prometa i
izradu informacijskog sustava za motrenje i procjenu emisija u pomorskom prometu
temeljenu na dinamičkoj analizi i matematičkim modelima koji će osigurati kvalitetniji
nadzor i mogućnost pravovremene reakcije u slučajevima prekomjernog onečišćenja.
Podjela na skupine omogućava njegovu izradu po fazama što će za posljedicu imati,
moguće, duže vrijeme za objedinjavanje rezultata, no biti će svakako jednostavniji pri
zatvaranju financijske konstrukcije projekta koji se na taj način može i financirati po
fazama kako iz nacionalnih tako i iz različitih međunarodnih izvora.
Na kraju, predloženi model Registra predstavlja i osnovu za buduća znanstvena
istraživanja u području sprječavanja onečišćenja iz pomorskog prometa i njegove
energetske učinkovitosti, jedno od kojih je i predstavljeni projekt ASAP za čiji je
kontinuitet postavljanje modela bio preduvjet. Na isti način jednom definirani 'otisak'
emisija omogućuje i troškovno-korisne analize kako u području pomorstva tako i u drugim
povezanim znanstvenim ili gospodarskim područjima.
Slijedom navedenog zaključeno je da je predstavljeni model Registra emisija
ispušnih plinova u pomorskom prometu za područje hrvatskog dijela Jadrana ostvariv i da za razliku od, na svjetskoj razini uobičajenih zasebnih metodologija procjena emisija,
njihova parcijalna primjena po razlikovnim i optimiziranim skupinama, te naknadna
integracija rezultata daje točnije podatke o emisijama koji uvažavaju specifičnosti
promatranog područja.- In this doctoral thesis the most important characteristics of maritime transport in the
Croatian part of the Adriatic are explored and analyzed by applying scientific methods, the
newest international environmental requirements regarding prevention of pollution and its
impact on shipowners are shown through the basic principle of the maritime market cyclic
changes with guidelines for their adaptation (environmental friendly ship as an essential
prerequisite for survival on the shipping market), and a global overview of available
emission estimation methodologies is created and the possibilities of their application in
the area analyzed. At the same time by a holistic approach to the problem various aspects
of the impact of emissions from maritime transport to humans, the environment and
climate are discussed.
Taking the basic tenets of sustainable development and integrated coastal zone
management into account, The Model of Emission Registry is set considering the specific
characteristics of maritime transport in the Croatian part of the Adriatic that enables the
creation of initial inventory of emissions (footprint) and their subsequent continuous
monitoring on whose basis support for making and implementation of legislative decisions
and economic instruments to protect the area of interest can be provided, which is also
globally applicable to all similar areas.
All relevant factors arising from the specifics of maritime traffic in the Croatian
part of the Adriatic are researched on scientific basis, organizational (with regulatory,
institutional, operational entities) and technological assumptions of the model are defined
in relation to which the optimization of available assessment methodology was used to set
up The Model of Emissions Registry that will result in more accurate data of emissions
and, accordingly, provide better decision support and protection. So, the process of solving
a defined scientific problem of insufficient study of atmospheric pollution from maritime
traffic in the area observed is taken into account, and partly initiated, although the traffic is
ever-increasing, and the development strategy of the Republic of Croatia is directed toward
economy sectors directly related to the sea and the coastal area.
The proposed model of the Emission Registry assumes the division of all vessels in
the area in two separate groups to which then a different methodology can be applied in
order to assess emissions and it enables the use of new technological solutions of maritime
traffic monitoring, and the creation of an information system for monitoring and evaluation
of emissions in maritime traffic based on dynamic analysis and mathematical models
which will ensure more efficient control and the possibility of timely response in case of
excessive pollution.
The division into groups enables its development in phases which will possibly
have as a consequence an extended period of consolidation of the results, but will certainly
be easier to close the financial construction of the project that in this way can also be
funded in phases from national sources as well as from various international sources.
Finally, the proposed Model of Emission Registry also represents the basis for
future scientific research in the field of prevention of pollution from maritime transport and
its energy efficiency, one of which was presented to the project ASAP for whose
continuity setting of the model is a prerequisite. In the same way once defined 'footprint' of
emissions enables cost-benefit analyses in the field of maritime affairs as well as in other
related scientific or economic areas. Consequently, it is concluded that the presented model of Exhaust Gases Emission
Register in Maritime Traffic for Croatian part of the Adriatic is achievable and that in
contrast to commonly separated methodologies for estimating emissions used globally,
their partial application by distinctive and optimized groups, and subsequent integration of
the results gives more accurate data of emissions that are taking specific characteristics of
the study area into account.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
After all that has been said it can be concluded that because of its exceptional location the Dalmatian coast is very favorable for the development of maritime traffic but that it used this advantage ...only partially. In spite of some obstacles, already by the end of the 19th century Dalmatian harbors evince more intensive traffic. Going by the importance of maritime traffic, Zadar and Dubrovnik found themselves immediately next to Split. At that time Split was the Dalmatian harbor with heaviest traffic owing to the vicinity of the trade centers in Bosnia and Herzegovina and it was this harbor that in 1848 acquired the status of a free port. The evolving situation in Italy and France in respect to the fall in the production of wine and the economic circumstances relating to wine production in Europe favored Dalmatian wine growers, merchants and shippers who knew how to benefit from these misfortunes. The export potential of Dalmatia consisted in the following: wine, oil, salted fish, while at the end of the 19th century and at the beginning of the 20th century this potential consisted of these products: cement clay, cement and coal. Up to the end of the 80ies sailing vessels dominated maritime traffic. In large part Dalmatian harbors were integrated in transportation or transit trade with the Turkish hinterland. From that destination mostly stock for slaughter and meat products, barley and rye came to Dalmatia. Products transported from the Turkish hinterland continued its route by sea, most frequently into the nearest and the busiest harbors of the eastern Adriatic coast, into Trieste and Rijeka. Products which arrived into Dalmatian harbors by sea chiefly consisted of manufactured and industrial goods and colonial goods (coffee, sugar, rice). A part of the goods in transit essential to the life of the domicile population remained in the Dalmatian harbors. As a whole the maritime-trade traffic within Dalmatia resulted in the increase of the accumulation of capital, especially within the cities. Owing to the entire harbor and trade traffic of Dalmatia the life of its populace made a significant leap forward.
U radu autor nastoji što bolje osvijetliti razvoj pomorskog prometa i trgovine Dalmacije od 1850. do 1880. godine. Istina, o tome se pisalo, ipak problem nije u potpunosti prikazan. To je autora potaklo da ga upotpuni novim saznanjima, temeljenim na izvornim podatcima. To se najviše odnosi na pomorski promet i trgovinu nekim domaćim poljodjelskim proizvodima, napose vinom, uljem, solju i živim blagom. Isto tako se prikazuje uvoz nekih roba morskim putem. Iscrpniji prikaz lučkog prometa i vrijednost dalmatinske prometne robe koristi boljem sagledavanju njene pomorske trgovine. Sve to svjedoči o pomorsko-trgovačkom značenju Dalmacije, posebno od sredine do kraja 90-ih godina XX. stoljeća.
Kontejnerski promet ima dominantnu ulogu u prijevozu generalnog tereta jer integrira različite oblike prijevoza u
jedinstven prijevozni lanac. Razlog je tome jednostavnije rukovanje teretom i kraće ...zadržavanje brodova u luci, čime
se smanjuju troškovi prekrcaja, a to pak utječe na smanjenje vozarina, što privlači sve više korisnika. Zbog svega toga
kontejnerski se promet smatra najperspektivnijim oblikom prijevoza tereta.
Sredozemno je more iznimno važno za kontejnerski promet jer njime prolazi jedna od triju najvažnijih trgovačkih ruta
na relaciji istok - zapad, a to je ona što povezuje Europu s Bliskim, Srednjim i Dalekim Istokom. S obzirom na to da u
linijskome pomorskom prometu postoji trend racionalizacije broja ticanja luka poradi smanjenja troškova, sredozemne
luke koje su u blizini glavnoga plovidbenog puta između Sueskog kanala i Gibraltara, preuzele su funkciju glavnih
prekrcajnih kontejnerskih luka. Distribucija kontejnera iz tih luka prema udaljenijim lukama unutar sredozemnoga
bazena odvija se redovitim feeder-linijama.
Kontejnerski promet na Jadranu pojavljuje se krajem 1970-ih godina i najintenzivniji je u sjevernojadranskim lukama
jer one imaju najbolje prometne veze s gravitacijskim zaleđem, to jest sa zemljama Srednje Europe. Međutim, iako im
je iznimno povoljan geografski položaj u usporedbi s prometnim tijekovima između Europe i Istoka, sjevernojadranske
luke tu prednost nedostatno iskorištavaju. Dokaz je tome činjenica da su im glavni konkurenti luke Sjevernog i
Baltičkog mora preko kojih se odvija većina vanjske trgovine država na istoku Srednje Europe, iako im je Jadransko
more puno bliže.
