Iako se proučavanjem prošlosti primarno bave akademski obrazovani povjesničari, neosporna ostaje činjenica da je povijest dio opće i popularne kulture te da u tumačenju povijesnih događaja, osoba i ...fenomena često postoji jaz između javnosti i uskih akademskih krugova. Jedna od domena popularne kulture koja često ulazi u interakciju s historiografijom jest i glazba. U ovome se radu na primjeru švedskog benda Sabaton analiziraju izazovi i mogućnosti popularizacije povijesti posredstvom popularnih medija. Glazba koja tematizira prošlost povjesničarima je koristan medij za proučavanje formiranja popularnog narativa o povijesnim događajima, a iako po mnogočemu različita od akademske historiografije s njom ipak dijeli pojedine sličnosti i izazove – primjerice, pitanje kako pristupati i obrađivati kontroverzne teme.
Law and film is a quickly-developing interdisciplinary branch which has recently been getting more and more attention, while being almost completely ignored in the Republic of Croatia. The themes ...that law and film cover are various. Firstly, it can be observed how law and film affect each other and how that interrelation affects the opinions of citizens – i.e. the progress of legal culture overall. Also, film can be observed as a sort of source of law, since certain films and/or scenes can serve as case studies. In this topic there will be mention of several famous films which are entirely (or most of the time) set in a courtroom (so-called courtroom dramas).
U ovome radu polazim od rasprava posvećenih odnosu ukusa i društvenih razlika, upozoravajući kako se u tim tekstovima nerijetko nekritički preuzima Bourdieuovo razumijevanje ukusa kao izravno i ...jednosmjerno determiniranih klasom kao povlaštenom kategorijom društvene analize. S tim raspravama stupam u dijalog kroz prizmu figure obožavateljice kao plodnoga čvorišta suvremenih diskursa o popularnoj kulturi i ukusu, oslanjajući se pritom na paradigmu djevojačkih studija, koji kulturi pristupaju uvodeći rod i dob kao analitički značajne kategorije. Prateći proces kojim se figura obožavateljice artikulira u različitim povijesnim kontekstima pokazujem kako upravo rod i dob igraju važnu ulogu u diskurzivnoj proizvodnji opreke između popularne i visoke, odnosno različitih oblika popularne kulture. Analizom suvremenoga diskursa hrvatskih i stranih glazbenih kritičara dolazim do zaključka kako figura obožavateljice djeluje kao diskurzivno utjelovljenje pojmova povezanih s deprivilegiranim polom spomenute opreke, kojemu se suprotstavlja kritičar kao branitelj dobroga ukusa. Pritom ukazujem na činjenicu da se patologizacijom figure obožavateljice prikriva ključni značaj rada i potrošnje te same subjektne pozicije obožavateljice za dobit kulturne industrije te održavanje pozicije autentičnoga Subjekta kulture koju zastupa kritičar.
This paper offers an analysis of the youth magazine Plavi vjesnik (1954–1973) and a number of discussions on the topic of youth and popular culture published at the same time. By doing so, it aims to ...contribute to the study of the Yugoslav culture that emerged in the post-WWII period not only by mapping a previously unresearched field, but also by underlining the exceptional significance of the field of the popular and the category of youth for the broader issue of the Yugoslav socialist project. Based on an examination of specific articulations of the figure of youth and the audience of popular culture, this paper shows that youth came to function as the privileged space for negotiating the tensions that characterized the relationship between the Yugoslav vision of modernity and the developing field of the popular.
The influences of popular culture are noticed in all aspects of human life, including art. Given the inadequate exploration of the effect of popular culture in the context of children’s literature, ...the paper discusses its interaction with contemporary Croatian children’s novels. Specifically, the incursion of popular culture in children’s literature was observed in a corpus of 12 children’s novels published since 1970, that is, from the time when the pull of popular culture was gaining force in the context of postmodernist change. Therefore, elements of popular culture are introduced in children’s novels deliberately to make the titles interesting and attractive to child recipients. However, authors sometimes introduce such features unintentionally, simply because they are immersed in the context of popular culture themselves. The focus of the paper is on the emergence of new characters, constructs of popular culture, whose inclusion in the range of characters of children’s literature is inspired by the most prominent popular-cultural feature – spectacularity. Thus, the paper identifies these characters, as well as the ways in which contemporary children’s novels shape them.
Autorica u ovom radu prikazuje kako se lik i djelo Gavrila Principa iskorištava u popularnoj kulturi usredotočujući se na pjesme koje tematiziraju Sarajevski atentat dvaju bosanskohercegovačkih ...bendova: Zoster i Dječak iz Vode. Kroz analizu pjesama i komentara na YouTube mreži, propituje se i istražuje uloga popularne kulture u društvenom sjećanju.
Članek predstavlja refleksiven pregled nekaterih primerov družbene recepcije opere. Pri tem so izpostavljeni štirje modeli družbene recepcije opere: 1) Mozart, hibridizem in divergentna kultura; 2) ...Wagner, avantgardizem in visoka kultura; 3) Meyeerber, komercializem in popularna kultura; 4) Verdi, belkantizem in ljudska kultura.
Posljednjih desetljeća meka moć država postaje sve važniji segment njihova globalnog utjecaja. Naime, dok su nekada veličina teritorija ili broj stanovnika, odnosno ekonomska i vojna moć, definirali ...globalnu važnost pojedine države, u vremenu globalizacije i manje države postaju međunarodno
utjecajni igrači ako posjeduju određenu snagu karizme i šarma, odnosno ako kreiraju globalno relevantne i atraktivne poruke, sadržaje, proizvode ili poteze. Taj se utjecaj sve češće temelji na kulturi,
osobito popularnoj, koja ne poznaje granice i zahvaća najširi krug ljudi. Stoga sve veći broj država
ulaže ozbiljna sredstva u jačanje globalne prepoznatljivosti kroz popularnu kulturu, osobito film.
Iako je film od svojih početaka korišten kao promotivno, pa i ideološko sredstvo, posljednjih godina
postaje – s jedne strane važan komercijalni proizvod, koji proizvođačima donosi velike prihode, a s
druge strane izrazito važan segment meke moći države, jer na kreativan i popularan način progovara
o vrijednostima neke zemlje ili kulture, važnim temama, velikanima, povijesnim događajima, načinu
života i sl. U tome kontekstu popularna hollywoodska industrija nema više globalni primat, iako još
uvijek prilično kreira trendove. Uz snažnu filmsku produkciju u Indiji, Južna Koreja postaje sve važniji
globalni igrač. Kina sve više ulaže u vlastitu filmsku produkciju i jačanje meke moći kroz kulturu, a
Turska je postala drugi globalni igrač u proizvodnji televizijskih serija. Stoga ćemo u ovome radu
definirati ulogu filma kao važna segmenta meke moći, analizirati nastojanja SAD-a, Južne Koreje i
Kine te ukazati na trendove i mogućnosti uporabe.
Na samom početku svoga teksta pod naslovom "Je li džez
popularna glazba?" Simon Frith tvrdi da je vrlo lako
odgovoriti na to pitanje. On jednostavno i jasno kaže:
"Da! Kraj diskusije." Međutim, ...činjenica da oko odgovora
na to pitanje nema konsenzusa – ni među teoretičarima,
a ni među glazbenicima i publikama – indicira da odgovor
ni izdaleka nije tako jednostavan i naglašava kompleksnost
džeza kao glazbenoga i kulturnoga fenomena nastalog
na početku 20. stoljeća. Uzimajući u obzir paradoksalnu
prirodu džeza i njegov specifični povijesni razvoj, čini se
simptomatičnim da su "popular music studies" i "jazz studies"
dvije zasebne znanstvene discipline. Iako je 1920-ih
i 1930-ih godina džez nedvojbeno, u određenim
varijantama, imao popularni karakter, neki teoretičari
smatraju da je taj njegov aspekt nepravedno zapostavljen u
istraživanjima popularne glazbe. S druge strane, džez je
nazivan i "američkom klasičnom glazbom", a ne masovnim
medijima distribuiranom popularnom glazbom, pa bi kao
takav trebao biti tretiran kao ozbiljna "visoka" umjetnost.
Zagovarači ovakva pristupa smatraju da džez nije
zapostavljen unutar "popular music studies", nego onamo i
ne pripada. Neovisno o tome promatramo li povijest džeza
evolucijski, kao žanr koji je prešao put od folka do
komercijalne zabavne glazbe pa do "ozbiljne" umjetnosti, ili
kao stalno promjenjiv dijalektički odnos između avangarde i
mainstreama, pitanje njegove definicije i dalje ostaje
problematično.
PDF
