The data presented in this paper was collected during field work carried out during March and May of 2010 in the area of the municipality of Lovinac. The research was conducted within the course of ...Practical Field Research in diploma studies of ethnology and cultural anthropology, of the Faculty of Philosophy, at the University of Zagreb and the project of the Identity and Ethno-cultural Formation of the Bunjevci, under the mentorship of Milan Černelić Ph.D. The data was collected by the method of unstructured interviews, and the questionnaires which were used in interviewing the narrators consisted of four themes in total: the attitude of people towards health and illness, medicinal herbs and their preparations, diseases and their treatment, hygienic conditions and childbirth. The research topics are an important part of human life and all the interviewees were equally familiar with them. Most of the data consisted of memories, stories and personal experiences from the questioned interviewees. The collected data related to the first half of the 20th century, but during the research it was confirmed that some of the medicinal preparations still remain in use today. The article's aim is to consolidate the practice of folk medicine, hygiene conditions and childbirth which comes close to at least a small part of everyday life in the past, as well as their outlines as such in the everyday lives of the inhabitants of the Lovinac region. Being that the Velebit region, to which the municipality of Lovinac belongs, is rich in herbs and water, the knowledge of their properties could be used to promote the development of rural tourism, however this is a separate theme, which in this study, I have not specifically dealt with.
Bol je prepoznata kao glavni indikator dobrobiti, a terenski su veterinari ocijenili porod jednim od najbolnijih stanja u životu krave. Stoga je cilj članka osvrnuti se na dobrobit pri teljenju i ...dati uvid u mogućnosti povećanja dobrobiti pri pružanju veterinarske pomoći kod teljenja.
Rad ispituje etičke aspekte ograničavanja poroda kod kuće. Fokusira se na to kako ograničenje
poroda kod kuće može prekršiti načelo autonomije, jer trudnice ne samo da riskiraju
gubljenje kontrole ...nad medicinskim odlukama s kojima se suočavaju, već i autonomiju nad
svojim postupcima i kontrolu nad svojim tijelom. Koristeći Berlinovu raspravu o slobodi,
rad govori o prilično skrivenoj opresivnoj prirodi ograničenja poroda kod kuće koja se
pojavljuje pri pomaganju trudnicama u odabiru moralne opcije prema savjetima medicinskih
stručnjaka, u vidu institucijskog neuspjeha u pružanju informiranog izbora ili opcija mjesta
za rađanje pod izlikom štićenja „najboljeg interesa“ trudnica. Tri su glavna argumenta zbog
čega ograničenje poroda kod kuće može potencijalno narušiti autonomiju: (1) nametanje
autoriteta u odlučivanju o pitanjima majčinog tijela; (2) nametanje standarda u majčinstvu
i trudnoći; i (3) nametanje načina pripisivanja vrijednosti riziku. Ovi argumenti ističu način
na koji su državne i medicinske ustanove uspostavile ovlasti u procesu porođaja kako bi
opravdale ograničavanje poroda kod kuće. Kada su državne i medicinske ustanove postavljene
kao moralni autoritet za mjesto porođaja, sklonostima trudnica da rađaju kod kuće pripisuju
se osjećaji krivice, srama i drugih negativnih vrijednosti koje se odnose na nečiji izbor, a ne
doživljava ih se kao reakciju na kvalitetu podrške trudnicama u državnim i medicinskim
ustanovama. Ograničenje poroda kod kuće odražava činjenicu da odluka trudnice o mjestu
rađanja nije izolirana od prava na vlastiti izbor. Doista, postoji etički interes oko ograničenja
poroda kod kuće, jer ono u najboljem slučaju može biti dobronamjerno, a u najgorem slučaju
diskriminatorno.
Sažetak. Cilj: Prikazati slučaj pacijentice s ponavljajućim rupturama jajnika s ciljem rasprave moguće etiologije rupture koja može nastati u različitim fazama liječenja u predisponiranih ...pacijentica. Prikaz slučaja: Pacijentica u dobi od 28 godina zaprimljena je u hitnu ginekološku ambulantu zbog jakih bolova u donjem dijelu abdomena praćenih dispnejom i općim lošim osjećanjem. Tog jutra pacijentica je bila na aspiraciji oocita. U krvnoj slici bile su snižene vrijednosti eritrocita, hemoglobina i hematokrita. Transvaginalnim ultrazvukom postavljena je sumnja na hematoperitoneum. Indicirana je hitna dijagnostička laparoskopija kojom je potvrđeno intraperitonealno krvarenje, a izvor je bio rupturirani jajnik. Hemostaza je učinjena tijekom zahvata termokauterizacijom. Nakon pet godina pacijentica je nastavila liječenje neplodnosti in vitro fertilizacijom u prirodnom ciklusu u kojem je učinjen prijenos zametka. Dva dana kasnije javlja se u hitnu ginekološku ambulantu zbog bolova u abdomenu. Ultrazvučnom dijagnostikom postavljena je sumnja na hematoperitoneum koji je potvrđen dijagnostičkom laparoskopijom, a krvarenje je zaustavljeno termokauterizacijom. Tri tjedna nakon prijenosa zametka transvaginalnim ultrazvukom potvrđen je intrauterino smješten gestacijski mjehurić, čime je potvrđena trudnoća. U 26. tjednu trudnoće započeo je prijevremeni porod prsnućem vodenjaka te je porod dovršen carskim rezom. Zaključak: Tijek liječenja neplodnosti i zbivanja tijekom perinatalnog razdoblja ukazuju da su ponavljane rupture jajnika moguće u predisponiranih pacijentica. Prikazani slučaj ukazuje na skupinu pacijentica koja je sklonija komplikacijama u različitim okolnostima reprodukcijske dobi.
PDF
