U ovom eseju opisala sam osobno iskustvo poroda na kojem mi je kao primalja bila moja majka. Kada sam saznala da sam trudna, nakon nesagledive sreće, prvi dogovor je bio da na mome porodu nikako neće ...biti moja mama. Igrom slučaja u rodilište sam stigla kada je u smjeni bila baš ona. U radu osim majčine uloge tijekom moje trudnoće, opisujem koliko mi je značila osobna bliskost i povezanost s primaljom tijekom poroda te kako su ti čimbenici utjecali na moje iskustvo poroda. Kada se sjetim svog poroda, sjetim se ljubavi, pažnje i sreće koje sam osjećala u tim trenucima.
Ja sam primalja Matok-Glavaš, Biserka
Primaljski vjesnik,
10/2020
29.
Web Resource
Odprti dostop
U ovom eseju opisano je osobno iskustvo primalje čiji je posao svakodnevno pomagati ženama da na svijet donesu novi život. Kao primalja svakodnevno u svom radu svjedočim radosti rađanja. Babica sam ...više od trideset godina i svaki novi plač i prvi udah djeteta iznova me pune energijom i podsjećaju zašto sam odabrala baš ovaj humani poziv. Za mene je bila posebna sreća što sam bila primalja na porodu svoje kćeri i porodila svoju unuku. U ovom radu iznijela sam pitanja koja su me mučila tijekom kćerkine trudnoće, a na kraju sam opisala sreću jer sam uspjela ujediniti uloge primalje, majke i bake odjednom
Persistence length is the foremost measure of DNA flexibility. Its origins lie in polymer theory which was adapted for DNA following the determination of B-DNA structure in 1953. There is no single ...definition of persistence length used, and the links between published definitions are based on assumptions which may, or may not be, clearly stated. DNA flexibility is affected by local ionic strength, solvent environment, bound ligands and intrinsic sequence-dependent flexibility. This article is a review of persistence length providing a mathematical treatment of the relationships between four definitions of persistence length, including: correlation, Kuhn length, bending, and curvature. Persistence length has been measured using various microscopy, force extension and solution methods such as linear dichroism and transient electric birefringence. For each experimental method a model of DNA is required to interpret the data. The importance of understanding the underlying models, along with the assumptions required by each definition to determine a value of persistence length, is highlighted for linear dichroism data, where it transpires that no model is currently available for long DNA or medium to high shear rate experiments.
Distocija ramena (DR) je nepredvidiva opstetrička hitnost s učestalošću od 0,1–2,3%. Kao inicijalni postupak oslobađanja DR preporučuje se trakcija fetalne glavice uz Koller-Mc Robertsov hvat (ili ...Gaskin hvat), a ukoliko on ne uspije, treba primijeniti vanjske opstetričke postupke kao što su Resnikov ili Mazzantijev suprapubički pritisak, a potom unutrašnje hvatove kao što su Woodsov hvat i Barnum-Swatzov hvat oslobađanja stražnje ručice. Izvođenje svih opstetričkih postupaka zahtijeva izvježbanoga opstetričara i cijeli porodnički tim.
Cilj istraživanja: Istražiti osnovne karakteristike trudnica prijevremeno rođene djece koju uključuju dob majke, pridružene bolesti prije i tijekom trudnoće, broj ranijih poroda te provođenje ...prenatalne skrbi. Nacrt studije: Retrospektivna studija
Ispitanici i metode: U istraživanju je sudjelovalo 62 majke prijevremeno rođene djece u Klinici za ženske bolesti i porode Petrova, hospitalizirane u razdoblju od 1.10.2016. do 31.03.2017. Podaci su prikupljani retrospektivno iz medicinske dokumentacije i baze podataka informatičkog bolničkog sustava. Podatci su grupirani u 3 skupine: Skupinu 1 čine podaci vezani uz majku, skupinu 2 podaci vezanu uz dijete te skupinu 3. podaci vezani uz porod.
Rezultati: Prosječna dob trudnica koje su rađale prijevremeno je 28.2 godina. Kao statistički značajan pokazatelj prijevremenog poroda pokazao se intrauterini zastoj u rastu (p = 0.009), dok ostali čimbenici rizika nisu imali značajniji utjecaj. Najveći broj prijevremenih porođaja bio je od 28.-32.tjedana gestacije, ukupno 33 (53.2 %), a najmanji broj od 34.-37. tjedna gestacije (6.5 %). Ukupno 40.3 % prije rođene djece imalo je Apgar u 1.minuti veći od 7, a 22.6 % je imalo i apgar u petoj minuti veći od 7.
Zaključak: Dob majke, graviditet, bračni status, zaposlenost kao ni stručna sprema nemaju utjecaj na prijevremeni porod. Intrauterini zastoj u rastu je značajan predskazatelj prijevremenog poroda. Najveći broj prijevremenih poroda je između 28. i 32. tjedna gestacijske dobi. Više od polovice prijevremenih poroda se dovrši carskim rezom. Polovica prijevremeno rođene djece ima Apgar u prvoj minuti iznad 7 a u petoj minuti četvrtina.
PDF
