Pokrovčeva knjiga Slobodno stvaranje prava: Herman U. Kantorowicz i slobodnopravni pokret (2018) nameće pitanje izraženo naslovom ovog rada na koje rad odgovara u tri koraka: prvo, pretpostavkom da ...je pitanje odgovorivo samo idealnim tipovima pravnih disciplina / funkcija; drugo, upućivanjem na kontekst Kantorowiczevih gledišta, osobito na objavu presuda; treće, ocjenom da je Kantorowicz podijelio pravnu znanost u prepletene funkcije a ne u odvojene discipline. U tu svrhu rad nudi idealne tipove disciplina i funkcija pravne dogmatike, pravne historije, pravne teorije i, kao najsloženiji i najkorisniji skup funkcija, pravnopolitičku analizu. Pretpostavka je, koja se ne dokazuje, da ne postoji ni oštra granica između pravne znanosti i susjednih znanosti: sociologije, ekonomije, psihologije, filozofije.
The paper claims that the rule of recognition, given the way it is presented by Hart, cannot be a constitutive rule of any legal system as a whole, but rather a constitutive rule of (primary) legal ...rules as elements of a legal system. Since I take the legal system to be an institutional artifact kind, I claim that, in order to account for a legal system as a whole, at least two further constitutive rules, in addition to the rule of recognition as a token-element constitutive rule, are needed – one constitutive of legal officials and the other constitutive of a legal system as a token. However, given the central role the legal officials' practice occupies in establishing a particular instantiation or token of a legal system, I also claim that the rule of recognition cannot be understood as 'merely' a token-element constitutive rule but also as a legal system's implementation or concretisation rule.
Cilj ovog članka je analizirati ulogu mira u teorijama međunarodnog prava Hansa Kelsena i Hersha Lauterpachta. Posebno će se obraditi promjena u Kelsenovom pristupu ulozi mira nakon 1960 godine. Uz ...teorijska razmatranja povezanosti mira i prava, oba autora su usmjerili svoje teorije prema praktičnim problemima. Na kraju analize prikazat će se sličnosti i razlike između Kelsena i Lauterpachta.
Rad se sastoji od dva dodatka rukopisu “Legal Philosophy and General Jurisprudence in Croatiain the XXth Century” za 12. svezak A Treatise of Legal Philosophy and General Jurisprudence, posvećen ...20-stoljetnoj filozofiji prava u zemljama kontinentalnoeuropskog, tj. romanskogermanskog prava koji su uredili Jan Wolenski i Alexander Broestl, uz glavnog urednika Enrica Pattara. Izvorni rukopis bio je podnesen kao prethodno priopćenje beogradskom skupu Central and Eastern European Jurisprudence Network u lipnju 2011. Dodaci su potaknuti uredničkim osvrtom, primljenim u veljači 2013., na izvorni rukopis. Prvi se ticao iskaza “preuhranjenost zapadnom pravnom historijom imala je dalekosežni utjecaj” (na hrvatsku pravnu misao). Osvrt je glasio: “Mislite li ovdje na utjecaj zapadne pravne historije na hrvatsku kulturu?!” Drugi osvrt ticao se iskaza “studij pravne povijesti stvorio je zamisao društvenog prava, koja je bila osnažena iskustvom sukoba između zapadnog prava i hrvatskog nasljeđa”. Osvrt je glasio: “Možete li navesti hrvatski izraz? Štoviše, čini se da je zamisao krucijalna za razumijevanje hrvatske pravne misli. Možda možete navesti više detalja kako biste olakšali razumijevanje čitatelju ili još bolje, navedite citat, ako je moguće. Mislimo da je zamisao ‘društvenog prava’ osobitost Hrvatske i stoga veoma zanimljiva.” Treći osvrt ticao se iskaza “Misao (o društvenom pravu) uključuje da je pravo jedinstvo normi i djelovanja stvoreno ‘odozdo’ (mjesne zajednice, privredna tržišta itd.), a razum i logika su, ma koliko bili nesavršeni i određeni kulturom, od prava neodvojivi.” Dodaci su nadišli granice rukopisa, no možda mogu biti samostalni rad ili njegova jezgra.
U članku se ispituju manjkavosti različitih pravno-teorijskih pristupa u definiranju pojma prava, te se tvrdi da kategoriziranjem pojma prava kao bitno spornog možemo objasniti stalne konceptualne ...sporove u pravnoj teoriji. Autor smatra da pojmu prava odgovara pet deskriptivnih kriterija za bitnu spornost koje je predložio britanski politički i društveni teoretičar Walter Bryce Gallie. Nadalje se tvrdi da zauzimanje ovog stajališta dovodi do devalvacije vrijednost definicija shvaćenih kao nužna i općevažeća objašnjenja pojma, te se naglašava važnost različitih poimanja ključnih pojmova pravne teorije.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
PDF
