Autor obrađuje, analizira ili reinterpretira objavljene i neobjavljene predmete od kosti i roga prikupljene u ranosrednjovjekovnoj zbirci Arheološkog muzeja u Zagrebu (12 predmeta). Svi predmeti ...grobni su nalazi, pripadaju predmetima dnevne upotrebe te oružju i bojnoj opremi, a nastali su i korišteni u razdoblju neposredno prije sredine Vl. stoljeća do ranijeg Xl. stoljeća.
Brambni ščit v železju so ljubljanske mestne oblasti postavile 18. 8. 1915 pred mestno hišo. Namenjen je bil zbiranju prispevkov za vdove in sirote v vojni padlih Kranjcev. Ljudje so v brambni ščit ...zabijali žebljičke, vredne 1 krono, 50 in 20 vinarjev. Ščit, ki je imel na začetku še bela polja, so ljudje popolnoma zapolnili z žebljički. Kot potrdilo za plačan prispevek so ljudem izdajali kupone. Dobrodelna akcija se je odvijala ob 85-letnici cesarja Franca Jožefa I.Jakob Dimnik je v letnem poročilu 1. mestne šestrazredne deške ljudske šole v Ljubljani v vojnem šolskem letu 1914/1915 o akciji dejal, da je k zbiranju sredstev pozval Pomožni zaklad za vdove in sirote pri c. kr. vojnem ministrstvu na Dunaju. Župan Ivan Tavčar je predlagal občinskemu svetu, da tudi v Ljubljani postavijo Brambni ščit v železju. Dobrodelna akcija se je pričela 18. 8. 1915 ob 11. uri dopoldne. Žeblje so zabijali tudi občinski svetniki, predstojniki vojaških, civilnih in cerkvenih oblasti. Prvi žebelj so zabili v ščit v imenu samega cesarja, saj jim je bil on sam tako naročil. Dimnik je še napisal, da “brambni ščit v železju bo ostal zgodovinski spomenik bojnih časov, v katerem živimo ter bo obenem priča, da so tudi Ljubljančani po vseh svojih močeh skrbeli za rodbine onih junakov, ki so dali življenje za Cesarja in domovino.”Eksponat hranijo v Mestnem muzeju Ljubljana, v dvorani, kjer prikazujejo obdobje prve svetovne vojne. Povzeto po: Križaj, M.: Brambni ščit – v korist vdovam in sirotam v vojski padlih Kranjcev. V: Vojnozgodovinski zbornik, 2008, št. 33, str. 44 – 45.
Svi orbađeni nalazi potječu iz Siska, a pripadaju među predmete koji su korišteni u kozmetici, pri njegovanju kose i oblikovanju frizure, te za pričvrišćivanje pojedinih dijelova odjeće. Pripadaju ...razdoblju 1.-4. st. i kasnije.
Esther Baum Born bila je američka fotografkinja koja je radila u Sjedinjenim Državama i Meksiku. Počevši od 1920-ih, redovito je izlagala svoje radove u njujorškim galerijama i objavljivala ...fotografije u širokom spektru arhitektonskih časopisa. Njezina knjiga The New Architecture in Mexico Nova arhitektura u Meksiku (1937.) stoji kao neosporan spomenik njezinim kreativnim uvidima i predstavlja vrijedan izvor najsuvremenijih ideja o modernoj gradnji. Ono što je znanstvenoj zajednici manje poznato jesu tankoćutni portreti koje je Born snimala u vlastitom umjetničkom miljeu: pred njezinim fotoaparatom pojavljivali su se Frida Kahlo, Diego Rivera i Frank Lloyd Wright, da spomenemo samo neke. Autor smatra da te fotografije predstavljaju građu za buduća istraživanja. U svakom slučaju, kreativni procvat Esther Born uvelike je zasjenjen nakon što se pridružila vrlo uspješnoj arhitektonskoj praksi svoga supruga Ernesta Borna. Kako bi podržala njegov rad, 1940-tih se potpuno odrekla fotografije.
Nasljeđe oboje Bornovih još je uvijek prilično dobro poznato studentima arhitekture područja Bay Area, koji se mogu diviti njihovom doprinosu javnom prijevozu (projektiranje željezničkih postaja), urbanoj obnovi (razvoj glavnih planskih dokumenata) i dizajnu knjiga (kao što je Plan of St. Gall Plan St. Gallena, nastao u koautorstvu s povjesničarem umjetnosti Walterom Hornom). Velik dio zajedničke karijere bračnog para Born dokumentiran je u zasnovanim arhivima diljem Sjedinjenih Država i Kanade, iako treba reći da se najveće zasluge za taj rad obično pripisuju Ernestu Bornu. Rani radovi Esther Born iz područja fotografije također se nalaze u tim arhivima, ali na punu procjenu njezine ostavštine kao fotografkinje tek se čeka. Ovaj rad predstavlja pokušaj povećanja vidljivosti njezinih ambicija kao i dugotrajnih posljedica pozicioniranja njezinoga rada u mnogim arhivima u kojima se danas nalazi.
U radu se iznose rezultati provedenog istraživanje prekršaja protiv javnoga reda i mira na
području Policijske uprave krapinsko-zagorske od 1. 1. 2020. do 31. 12. 2022., koje je iz 281
pravomoćnog ...predmeta te policijske uprave obuhvatilo 366 prekršaja i 360 počinitelja. Najbrojniji prekršaji na području Policijske uprave krapinsko-zagorske su prekršaji iz Zakona o
sigurnosti prometa na cestama, dok su prekršaji iz Zakona o prekršajima protiv javnoga reda i
mira najčešće na trećem mjestu nakon prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a navedeno vrijedi i za policijske postaje, izuzev onih specijaliziranih poput Postaje prometne policije
Krapina i Postaje granične policije Macelj. U okviru razmatranog uzorka 366 prekršaja protiv
javnog reda i mira najveću zastupljenost imaju prekršaji opisani u čl. 13. Zakona o prekršajima
protiv javnoga reda i mira, a najmanje počinjenih prekršaja počinjeno je iz čl. 28. i čl. 14. tog
Zakona. Provedenom analizom dobne i spolne strukture utvrđeno je da su muškarci u dobi od 26
do 35 godina najčešći počinitelji razmatrane vrste prekršaja. Općenito, neovisno o spolu i dobnoj skupini, najčešće je počinjen prekršaj opisan u čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog
reda i mira. Razmatrani su načini počinjenja prekršaja, kao i posljedice počinjenih prekršaja
protiv javnog reda i mira iz čl. 13., čl. 6. i čl. 30. u smislu prouzročenih tjelesnih ozljeda (fzički
napad, tučnjave i dr.), kao i utvrđena prisutnost alkohola i droga kao kriminogenih čimbenika
kod počinitelja u vrijeme počinjenja prekršaja. U pravomoćnim sudskim odlukama iz spisa predmeta, uz izrečenu sankciju, razmatrana je i sudska uporaba instituta ublažavanja kazne iz čl. 37.
PZ-a, koja je, prema rezultatima istraživanja, zanemariva.
