Održavanje broda općenito predstavlja značajni segment u troškovima brodara, posebno u suvremenim trendovima poslovanja koje je nametnulo stanje na tržištu brodskog prostora. Održavanje broda ...najčešće podrazumijeva sprječavanje nastanka kvarova na brodskim sustavima, otklanjanje nastalih kvarova te produženje vremena korištenja komponenti brodskih sustava. Cilj ovog rada je sustavni prikaz održavanja trupa broda zaštitnim premazima koji predstavlja osnov zaštite razmatranog sustava. Primjena odgovarajućeg sustava zaštitnih premaza ovisi o starosti broda, veličini, cijeni i području plovidbe. Učinkovitost i trajnost zaštitnih premaza je pored obilježja premaza, kao i drugih utjecajnih
čimbenika uvjetovana odgovarajućom pripremom površine. Zaštita brodskog trupa premazima se može izvodi tijekom odvijanja pomorsko plovidbenog procesa, te u remontnim brodogradilištima.Valja naglasiti da u suvremenom načinu poslovanja najčešće nije moguće da posada broda ostvari odgovarajuću
zaštitu premazima tijekom plovidbe već se to u najvećoj mjeri izvodi u remontnim brodogradilištima.
Tehnološki korektno izvedena zaštita od korozije znatno utječe na produljenje životnog vijeka broda. Najraširenija tehnologija zaštite brodskoga trupa od korozije jest zaštita premazima, ali u obzir ...dolaze i koriste se i druge metode, npr. katodna zaštita. Fouling (engl. obraštanje) su kolonije biljnih i životinjskih morskih organizama na uronjenim površinama brodova, plutača, offshore i drugih potopljenih objekata koje izazivaju ozbiljne probleme: povećanje mase uronjene konstrukcije, povećanja otpora i smičnih naprezanja, anaerobnu koroziju kovnih površina. Kroz povijest su se pojavile nebrojene metode zaštite od obraštanja, a danas su u uporabi isključivo premazi koji se razvijaju u sve kvalitetnija (i okolišu ugodna) rješenja. U tehnologiji nanošenja AF premaza jednako su važni priprema površine, okolišni uvjeti i pravilno nanošenje kvalitetnoga premaza.
Drvo kao tradicionalni građevni materijal, osim brojnih prednosti, ima i neke nedostatke. Jedan od njih je zapaljivost. Uobičajeni način da se popravi vatrootpornost drva jest njegova obrada ...materijalima koji usporavaju gorenje i koji se mogu nanositi na površinu kao premazi, impregniranjem nanositi u drvo ili ugrađivati u kompozitne drvne proizvode. Usporivači gorenja formulirani su tako da mogu kontrolirati zapaljenje, brzinu širenja plamena površinom drva i smanjiti količinu topline oslobođene iz drva, no ne mogu učiniti drvo negorivim. Prema novomu Europskom razredbenom sustavu za građevne proizvode, drvo i drvni proizvodi prema reakciji na požar pripadaju razredu D, a ako su obrađeni usporivačima gorenja mogu, zadovoljiti zahtjeve razreda B. U radu je opisano gorenje drva, požarna svojstva drva, vrste usporivača gorenja i mehanizmi njihova djelovanja. Posebno su obrađeni prekrivni materijali (premazi) koji usporavaju gorenje drva, a posebno sustavi koji se nanose tlačnom impregnacijom.
Posljednjih godina intenzivno se radi na razvoju metoda poboljšanja svojstava i trajnosti drva i sustava prevlaka-drvo. Svojstva drva poput dimenzionalne stabilnosti, vodoodbojnosti, otpornosti prema ...biološkoj razgradnji te otpornosti prema ultraljubičastoj i vidljivoj svjetlosti, pa čak i mehanička svojstva drva mogu se poboljšati modifikacijskim (toplinskim i kemijskim) postupcima. Nadalje, uvođenjem novih materijala za površinsku obradu s nanočesticama može se povećati vodoodbojnost, a dodatno i otpornost prema ultraljubičastom zračenju. Postupci toplinske modifikacije i acetilacija u inozemstvu se već komercijalno primjenjuju, dok se djelotvornost
ostalih pokusnih postupaka, kao što je obrada površine nano premazima, tek treba potvrditi u praktičnoj primjeni. Zbog poboljšanih svojstava drvo ostaje konkurentan materijal u graditeljstvu, posebno za drvena pročelja, ograde, prozore i vrata, vrtni namještaj, ali i kao materijal za podove i namještaj u interijeru.
Premazni se materijali primjenjuju na drvu kako bi se očuvao njegov estetski izgled i drvni proizvodi zaštitili od vlage. Organski premazni materijali u osnovi sadržavaju hlapljive organske spojeve ...(HOS) kao otapala koja isparavaju dok premazni materijal otvrdnjava na površini drva. Zbog strogih propisa o tim opasnim hlapljivim organskim spojevima kupci diljem svijeta prelaze na vodene premazne materijale. Dva najčešće upotrebljavana premazna materijala za drvo u Indiji jesu poliuretanski i nitrocelulozni (NC) lak. Cilj rada bio je usporediti ta dva
premazna materijala s istim premaznim materijalima na bazi vode. Istraživanje je provedeno na drvu Melia dubia. Kemijska karakterizacija otvrdnutih premaza provedena je primjenom FTIR spektroskopije. Također su proučavani sjaj i debljina filma. Identificirane su skupine uretana, ureje i nitratne skupine koje su pridonijele razumijevanju
promjena u kemijskoj strukturi premaza nakon otvrdnjavanja. Debljina premaza na bazi organskih otapala bila je znatno veća od debljine premaza na bazi vode. Uočeno je da je sjaj premaza na bazi vode manji od sjaja premaza na bazi organskih otapala. Za NC lak to je smanjenje bilo do 33 %, a sjaj PU laka smanjio se za oko 54 %.
U radu je prikazano istraživanje mogućnosti uporabe organosilana u nanoveličinama (nano-zycosil i nano-zycofi l) za povećanje otpornosti topolovine na vremenske utjecaje u usporedbi s uporabom ...klasičnih prozirnih premaznih materijala (nitroceluloznoga i poliesterskoga premaza). Sloj premaza od 250 μm nanesen je strojno, brzinom 150 mm/s. Premazani su uzorci 1440 sati bili izloženi izvoru svjetlosti ksenonske svjetiljke od 1000 W pri relativnoj vlazi zraka od 65 % i na temperaturi od 20 °C. Od premaznih materijala nano-zycosil se pokazao najboljim za povećanje otpornosti na vremenske utjecaje. U usporedbi s uzorcima obrađenim klasičnim premaznim materijalima, hrapavost nanopremaza bila je manje uvjetovana izlaganjem vremenskim utjecajima. Mjerenja kontaktnog kuta pokazala su da premaz nano-zycosilom znatno utječe na smanjenje kvašenja površine. Kombinirane analize SEM i EDX potvrdile su da sloj silana u nanoveličini ravnomjerno prekriva površinu drva, dok je sloj nitroceluloznoga i poliesterskog premaza u udubljenjima na površini deblji.
Impregnacijski materijali utječu na dimenzijsku stabilnost drva na dva načina: blokiranjem putova za slobodno kretanje vode i uspostavom kemijskih veza s hidroksilnim skupinama drvne tvari. Stupanj ...modifikacije ovisi o impregnacijskom sredstvu te o njegovoj penetraciji i fi ksaciji u drvu. U radu je prikazano istraživanje utjecaja impregnacije drva i premazivanja smrekovine (Picea abies Karst.) poliuretanskim i akrilnim premazima na apsorpciju vode i dimenzijsku stabilnost drva (Anti shrinking efficiency) nakon određenog vremena natapanja u vodi. Impregnirana je smrekovina upila dva puta manje vode od neimpregniranog drva i dimenzijski je stabilnija od smrekovine zaštićene premazivanjem. Premazana smrekovina pokazala je sposobnost vrlo male apsorpcije vode, ali nije ostala dimenzionalno stabilna.
Za dobivanje gustih i debelih premaza α-Al2O3 na nehrđajućem čeliku 316 L pri niskoj temperaturi od 580 °C parametri za pripravu premaza α-Al2O3 optimirani su tehnikom plazme dvostrukog sjaja. ...Udaljenost između izvora elektrode i supstrata, radni tlak, napon izvorne elektrode i napon elektrode radnog komada dobiveni su metodom ortogonalnog niza L9. Debljina, mikrostruktura, kemijski sastav i fazne komponente pršteći pohranjenih premaza Al/α-Al2O3 analizirani su pomoću 3-D beskontaktne površinske analize, skenirajućom elektronskom mikroskopijom opremljenom spektrometrijom disperzije energije rendgenskog zračenja i difrakcijom kuta sjaja rendgenskog zračenja. Rezultati su pokazali da usporedna udaljenost između izvora elektrode i supstrata ima dominantnu ulogu u određivanju debljine filmova. Premazi pripravljeni pri optimalnim uvjetima pokazali su vrlo gustu, ujednačenu i kompaktnu mikrostrukturu bez pukotina i oštećenja. Utvrđeno je da je na granici između premaza i supstrata formiran željezov aluminid. Debljina premaza je pri stopi taloženja od ~64,4 nm min–1 dosegla oko 11,6 μm. Ako je protok kisika 2 sccm, oksidirani premazi s najmanjom poroznošću od oko 0,13 % imaju relativni udjel α-Al2O3 od oko 66,5 %.
Zaštita od korozije je jedna od osnovnih tehnologija u procesu gradnje i montaži industrijskih i inih postrojenja. U radu su istraživani sustavi premaza koji se preporučuju za atmosferu visoke ...korozivnosti (kategorija C5). Promatrani su premazi sa standardnim otapalom i premazi s reduciranim sadržajem hlapivih organskih spojeva. Uzorci su zaštićeni različitim sustavima premaza, a nakon toga ispitani su na otpornost prema koroziji u agresivnom mediju ubrzanim ispitivanjima u vlažnoj komori kako bi se što točnije napravila razlika između pojedinih sustava. Ispitivanjem su pokazane mogućnosti uporabe vodotopivih premaza nove generacije za zaštitu čeličnih konstrukcija od korozije. Istraživanja su pokazala da primjena tehnologije na bazi vodotopivih veziva štite od korozije ujednačenom kvalitetom čelične konstrukcije.
U članku je analiziran model porasta otpora pomoću ITTC 1978 formule za izračunavanje dodatka na hrapavost ΔCF. Kao temelj za izračunavanje statusa oplakane površine broda služila su izvješća iz ...strojarskih dnevnika, dvaju Panamax brodova, bulkera Pelješac i tankera Ist, tijekom tridesetmjesečnoga praćenja. Opisan je fenomen deterioracije i obraštaja kao glavne sastavnice hrapavosti oplakane površine. Analiziran je njihov utjecaj pri procjeni odnosa brzine i snage broda u službi. Razmatra se i preporučuje sniženje hrapavosti pjeskarenjem oplakane (čelične) površine uz aplikaciju novih antikorozivnih i antivegetativnih premaza, za vrijeme službe broda.