U radu su opisana istraživanja postojanosti premaza koji su napravljeni po ekološki prihvatljivim recepturama. U odnosu na klasične premaze ovi premazi imaju manji udio otapala s reduciranim ...sadržajem hlapivih organskih spojeva kao i premazi s vodotopivim otapalima. Uzorci su zaštićeni s vodotopivim i debeloslojnim premazima i ispitani u slanoj komori te uspoređeni s dobivenim rezultatima koji su dobiveni testiranjem u standardnim laboratorijskim uvjetima. Dobiveni rezultati upućuju na mogućnost primjene debeloslojnih i vodotopivih premaza za zaštitu konstrukcijskih materijala od korozije.
Rad analizira današnje znanje o rasprskavanju kao optimalnoj tehnologiji za stvaranje površine supstrata. Istovremeno, istraživanje podupire procjenu osobine prskane površine s obzirom na adheziju ...naknadnih premaza. Štoviše, istraživanje se bavi stvaranjem i svojstvima keramičkih oksidnih premaza naročito korištenih u uvjetima termocikličkog opterećenja. U kompjuterskim grafovima elaborata dana je analiza strukturalnih promjena i širenja pukotina u procesu termalnog opterećenja na premaze koji se baziraju na Al2O3 i ZrSiO4 što pokazuje prikladnost ispitanih premaza za uvjete stvarnog opterećenja.
Obraštanje mreža od kojih su izrađeni kavezi za uzgoj ribe ozbiljan je tehnički i ekonomski problem u akvakulturi širom svijeta. Posljedice obrastanja mreža moraju se uzeti u obzir prigodom ...dizajniranja i planiranja kaveznih struktura, jer obraštaj može drastično povećati težinu kaveza i opterećenje na plutnju.
Naseljavanje biljnih i životinjskih organizama, te nakupljanje detritusa ima kao posljedicu smanjenje veličine i zatvaranje oka mrežnih kaveza. Negativna posljedica smanjivanja veličine oka mreže jest poremećena dinamika izmjene vode u kavezima. Sve je to problem za uzgajivače i od njih iziskuje nabavu dvostrukog broja mreža. Mreže je potrebno zamjenjivati i čistiti od obraštaja. Učestalost mijenjanja ovisi o dosta čimbenika kao što su: položaj kaveza (bliže obali ili »off shore«), produktivnost samog područja, godišnje doba, starost samog uzgajališta (zbog nakupljanja neiskorištenog P i N iz hrane u sedimentu). Sve to iziskuje visoke materijalne i radne troškove održavanja. Sam proces čišćenja izvađenih mreža od obraštaja nije adekvatan, pogotovo u malim uzgajalištima koja nemaju odgovarajuću opremu za to. Učinkovitost antivegetativnih premaza dovodi se u pitanje zbog njihova negativnog učinka i na obraštajne i na uzgajane organizme, te na okoliš.
Cilj je ovog rada razviti troškovno pristupačan, ekološki prihvatljiv i lako dostupan prirodni inhibitor dobiven iz kore ploda nara. Ekstrakt je pripremljen od kore nara i upotrijebljen kao premaz ...otporan na koroziju, poznat kao ekstrakt kore nara (PPE), a nanosi se na čeličnu armaturu. Otpornost čelika premazanog PPE-om na koroziju ocijenjena je pomoću ubrzane karbonatizacije, utisnutog napona (engl. impressed voltage), potencijala polućelije, gubitka mase i ubrzanih korozijskih ispitivanja. Ispitivanje karbonatizacije pokazalo je da nepremazana čelična rebrasta armatura ima mrlje, što upućuje na karbonatizaciju, dok armatura premazana PPE-om nije pokazala promjene, demonstrirajući nekarbonatizirano područje. Nadalje, ispitivanje potencijala polućelije jasno je pokazalo da čelična šipka premazana PPE-om pokazuje umjereni rizik od korozije s potencijalom od -247 mV. Naime, gubitak mase nepremazanog običnog čelika bio je 40 % veći nego u slučaju šipke premazane PPE-om. Pri ubrzanom korozijskom ispitivanju, šipkama obloženim PPE-om trebalo je više vremena da razviju početne pukotine u betonu, s trajanjem od 182, 206 i 230 sati za uzorke 1, 2 i 3, što je dulje nego u slučaju običnog betona. Stoga su rezultati ispitivanja čelika obloženog PPE-om uspoređeni s rezultatima običnog čelika bez premaza te je ocijenjena učinkovitost šipke obložene PPE-om u pogledu otpornosti na koroziju.
