Ovaj rad usmjeren je na proučavanje prijateljskih odnosa unutar razrednog odjela. Odnosi među vršnjacima izuzetno su važni u školskom razdoblju, a nedostatak ili trajne teškoće u prijateljskim ...odnosima mogu se reflektirati na uspjeh učenika, usvajanje nastavnih sadržaja, sliku učenika o sebi, socijalni status i socijalni uspjeh itd. Cilj empirijskog dijela rada je ispitati kvalitetu prijateljskih odnosa unutar razrednog odjela u kategoriji ‘najbolji prijatelj’. Iz cilja istraživanja proizašla su tri istraživačka pitanja: Kakav je profil prijateljskih odnosa u kategoriji ‘najbolji prijatelj’? Kako izgleda hijerarhijska struktura dimenzija kvalitete prijateljstva u ponuđenim kategorijama? Koje karakteristike opisuju najboljeg prijatelja i idealnog prijatelja? Rezultati istraživanja utvrđuju dva profila: opći te profil blizine i roditeljske uključenosti. Utvrđivanje hijerarhijske strukture ukazalo je na važnost brige i priznanja (dječaci) te pouzdanosti i rješavanja problema (djevojčice). Vrh hijerarhijske ljestvice zauzimaju dimenzije priznanja i pouzdanosti. Kao najznačajnije karakteristike koje opisuju najboljeg prijatelja ističu se razgovor i zajedničko provođenje vremena, povjeravanje i pomoć, a u idealnom prijateljstvu izdvajaju se moralne vrijednosti prijatelja.
This paper focuses on studying friend relationships in the classroom. Relationships between peers are exceptionally important in school age, and a lack of such relationships or continued difficulties with them can reflect on student successes, learning outcomes, and student perceptions of self, social status, social success, etc. The goal of the empirical part of the research was to examine the quality of friend relationships within the classroom in the category of ‘best friend’. Three research questions arose from the research goal: What is the profile of friend relationships in the category of ‘best friend’? What is the hierarchical structure of the quality dimensions of friendship in the categories offered? Which characteristics describe one’s best friend and the ideal friend? The results of research affirm two profiles – a general one, and the profile of closeness and parental involvement. The affirmation of hierarchical structure pointed to the importance of care and recognition (among boys) and reliability and problem solving (among girls). The highest point in the hierarchy is held by the dimensions of recognition and reliability. The most significant characteristics that describe one’s best friend include conversation and spending time together, trust and aid; the moral values of the friend are exemplified in an ideal friendship.
The aim of this study was to examine the role friendship maintenance strategies play in satisfaction with same-sex friendships, with a particular interest in actor and partner effects of friendship ...maintenance strategies and whether these differ in male and female same-sex friendships. The study involved 196 pairs of friends 19-30 years old, both male/male and female/female pairs. The results revealed significant actor effects for all three dimensions of friendship maintenance strategies, such that both men and women who show more affection, show less antagonism and interact with friends more, are more satisfied with their friendships. No partner effects were significant for male same-sex friendships. In female same-sex friendships we found a significant partner effect for expressing affection – women with more affectionate female friends are more satisfied with their friendships. The results are discussed in the context of gender and cultural differences in friendship maintenance strategies.
U članku nastojim detektirati Krležinu antitetičku vrtešku, da uporabim Lasićev termin, prema miru u Brest-Litovsku s obzirom na Krležin zapis, polemički disput Razgovor o Brest-Litovsku (1918). ...Naime, iz perspektive 1918. godine Krleža Brest-litovski mir (3. ožujka 1918.) određuje kao anticipaciju “internacionalističke solidarnosti proletarijata evropskog”, kao politički manevar pro futuro (DD2, 180). Međutim, u podrupku teksta, pisanom iz perspektive 1967. godine, kao korekciju vlastite interastralne retorike upućuje kako su se već u veljači 1918. godine “sve moskovske iluzije o generalnim štrajkovima na terenu centralnih vlasti, a naročito u Berlinu” rasplinule pod “terorom soldateske”, a “lenjinska koncepcija mira u Brest-Litovsku našla se u bezizlaznoj ulici” (DD2, 188).
Kuća japansko-hrvatskog prijateljstva projektirana je 2010., a sagrađena 2012. godine u funkcionalnom suživotu sa športskim terenima. Projekt je sastavni dio neobično plodnog uspjeha arhitektonskog ...tandema Penezić-Rogina na arhitektonskim natječajima u Japanu, gdje je nagrađeno šest njihovih projekata. Arhitektonsko oblikovanje temelji se na tezi o slobodnoj autorskoj invenciji, kako su to na spomen-ploči domaćini lapidarno zapisali: Geometrija Penezića i Rogine je jedinstvena, tako da ne izgleda ni japanski ni zapadnjački
Jedan od značajnih čimbenika prilagodbe u adolescenciji je kvaliteta vršnjačkih odnosa. Unatoč isticanju različitih funkcija koje vršnjački odnosi imaju u razvoju, većina autora se slaže da oni ...potiču rast i razvoj te određuju kapacitet adolescenta za suradnju i uspostavljenje intimne veze u kasnijem životu. Stoga je primarni cilj ovog istraživanja bio utvrditi neke moguće kulturološke i spolne razlike u doživljaju prijateljstva i njegovim bihevioralnim korelatima (agresivnom i prosocijalnom ponašanju) u adolescenata. U ispitivanju je sudjelovalo ukupno 1033 adolescenata svih razreda srednje škole iz triju država: Hrvatske (N=390), Bosne i Hercegovine (N=353) i Makedonije (N=290). Primijenjeni su sljedeći mjerni instrumenti:Skala kvalitete prijateljstva (Klarin, 2005), Skala socijalne usamljenosti (Ćubela-Adorić, 2004) i modificirana Skala agresivnog i prosocijalnog ponašanja (Žužul, Keresteš, Vlahović-Štetić, 1990). Rezultati analize kovarijance (kao kovarijate su tretirane varijable vezane uz obrazovanje roditelja i mjesto življenja) ukazuju na postojanje značajnih razlika u doživljaju socijalne usamljenosti i kvalitete prijateljstva adolescenata iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Makedonije. Najviša razina socijalne usamljenosti prisutna je u adolescenata u Makedoniji, a najniža razina u procjeni kvalitete prijateljstva opažena je u hrvatskih adolescenata. Kao značajni korelati doživljaja kvalitete prijateljstva i socijalne usamljenosti pokazali su se prosocijalno i agresivno ponašanje. Najniža razina prosocijalnog ponašanja i najviša razina agresivnosti primijećena je u adolescenata iz Makedonije, dok obrnuto vrijedi za adolescente Bosne i Hercegovine. Također, dobivena je i značajna razlika u varijablama vezanima uz doživljaj prijateljstva te ispitivanim ponašajnim varijablama s obzirom na spol ispitanika. Manju socijalnu usamljenost, višu razinu procjene kvalitete prijateljstva, višu razinu prosocijalnog ponašanja i niži stupanj agresivnosti pokazuju adolescentice u odnosu prema adolescentima, dok se interakcija između spola i pripadnosti kulturi nije pokazala značajnom.