Cilj / Svrha. Goodreads je popularni mrežni portal i društvena mreža fokusirana na knjige i čitanje. Cilj je rada istražiti upotrebu Goodreadsa od strane korisnika iz Hrvatske s fokusom na aktivnosti ...savjetovanja čitatelja: pisanje i čitanje prikaza knjiga te preporuka za čitanje. Također, cilj je bio utvrditi koje sve izraze korisnici upotrebljavaju u svojim prikazima knjiga na Goodreadsu nastojeći opisati različite vidove privlačnostiknjige. Svrha je rada upoznati stručnu zajednicu s mogućnostima korištenja podataka s portala Goodreads u knjižničnim aktivnostima (savjetovanje čitatelja, izrada kataloga). Također, svrha je rada predstaviti literaturu vezanu uz Goodreads i savjetovanje čitatelja, kao i predstaviti pojam privlačnosti knjige. Metodologija. U radu su korištene metode online ankete i sadržajne analize prikaza knjiga čiji su autori korisnici Goodreadsa iz Hrvatske. Za provedbu sadržajne analize korištena je taksonomija vezana uz pet vidova privlačnosti autorice J. Saricks. Rezultati. Rezultati provedenog istraživanja ukazuju na to da većina ispitanika piše prikaze knjiga koje su pročitali, da gotovo pedeset posto ispitanika dodaje i preporuke za čitanje te da je gotovo svatko od ispitanika barem jednom odabrao knjigu za čitanje na temelju preporuke kojeg drugog korisnika Goodreadsa. Sadržajnom pak analizom prikazanih knjiga utvrđeno je da autori prikaza koriste razne izraze za opis pet vidova privlačnosti knjige. Originalnost/vrijednost. U radu je predstavljena tema koja do sada nije bila zastupljena u domaćoj literaturi, dodatno obogaćena rezultatima provedena istraživanja. Ukazuje se na različite aktivnosti korisnika portala Goodreads, čije bi proučavanje moglo unaprijediti poslovanje knjižnica, a posebno aktivnost savjetovanja čitatelja.
Rad empirijski istražuje obilježja i dimenzije koje poslodavce čine poželjnijima za najmlađu generaciju visokoobrazovanih ekonomista u Hrvatskoj, s obzirom na manjak istraživanja u ovom području. ...Također, istraženo je u kojoj je mjeri smisleno segmentirati signale koje poslodavci odašilju na tržište rada kako bi privukli pripadnike najmlađe generacije visokoobrazovanih ekonomista različitih socio-demografskih obilježja. Anketno istraživanje provedeno na uzorku 407 studenata sveučilišnih diplomskih studija korištenjem „Skale privlačnosti poslodavca“ Berthona, Ewinga i Haha (2005) je ukazalo da ispitanici preferiraju „Razvojnu dimenziju“ privlačnosti poslodavca. Dodatno, na temelju inferencijalne statistike zaključeno je da su dimenzije privlačnosti poslodavaca univerzalne, odnosno da u značajnoj mjeri ne ovise o socio-demografskim obilježjima ispitanika. Proizlazi da poslodavci koji žele privući i/ili zadržati u organizaciji visoko-obrazovane ekonomiste mlađih generacija trebaju istima osiguravati prilike za osobni i profesionalni razvoj, bez obzira kojem segmentu prema svojim osobnim obilježjima oni pripadaju.
The paper empirically explores characteristics and dimensions that make employers attractive for the youngest generation of highly-educated economist in Croatia, due to the lack of studies on this subject. Moreover, it explores the extent to which is it relevant to segment the signals that employers send on the labour market in order to attract specific socio-demographic groups of the youngest generation of highly-educated economist. The survey conducted on the sample of 407 university graduates, by using the “Employer attractiveness scale“ developed by Berthon, Ewing and Hah (2005), implies that respondents prefer the “Development dimension” of employer attractiveness As well, the inferential statistics revealed that employer attractiveness dimensions are universal, in other words that they are not significantly related to respondents’ socio-demographic characteristics. Consequently, employers that want to attract and/or keep highly-educated economists of younger generations, have to provide them with opportunities for individual and career development regardless of the segment they belong to because of their individual characteristics.
Zamisel o skupnem prometnem prostoru (ang. living streets) se je razvila šele nedavno, upošteva pa se predvsem pri prostorskem načrtovanju in razvoju mest. Njena glavna namena sta zagotavljanje ...varnega dostopa za vse vrste prometa in s tem osredotočanje na splošni trajnostni razvoj mesta. Avtorji v članku proučujejo značilnosti glavnih prometnih žil v poslovnem središču Pešavarja z vidika koncepta skupnega prometnega prostora, na podlagi česar bi se lahko sprejeli ustrezni ukrepi za izboljšanje tega mestnega območja. Predpostavljajo, da trenutna infrastruktura skupnega prometnega prostora v poslovnem središču mesta ne zadovoljuje potreb različnih uporabnikov (nakupovalcev, stanovalcev, zaposlenih in ljudi, ki območje uporabljajo za rekreacijo). Da bi določili in analizirali osnovno javno infrastrukturo v poslovnem središču mesta, so opravili raziskavo, ki je vključevala opazovanje in anketo. Raziskava je razkrila težave, kot so hrup, onesnažen zrak, smeti, pomanjkanje ustrezne javne prometne infrastrukture in površin za pešce ter slabo upravljanje prometa. Anketiranci so izrazili močno nezadovoljstvo z zdajšnjo ureditvijo za pešce in parkiranje na ulici. Terenska raziskava je poleg tega pokazala, da površine za pešce ne zadovoljujejo potreb pešcev, pomanjkanje ulične opreme pa prebivalce odvrača od tega, da bi se bolj družili.
S obzirom na popularnost interneta kao i uporabu slika u digitalnom marketingu, segmentacija potrošača pomoću njihovih prikupljenih digitalnih otisaka postaje sve jednostavnija, a važnost upućivanja ...prave poruke sve veća. Istraživanja na ovu temu vrlo su rijetka, a na ovom prostoru gotovo da ne postoje. Stoga je cilj ovog istraživanja bio ispitati povezanost vizualnih obilježja slika korištenih za oglašavanje s osobinama ličnosti potrošača. Istraživanje je provedeno putem interneta na uzorku lančane reakcije (n = 273), a temeljilo se na rezultatima koje su proveli Matz et al. (2019). Upitnik korišten za mjerenje osobina ličnosti bio je IPIP-20, dok su slike preuzete sa stranice Shutterstock.com mjerene Likertovom skalom s pet stupnjeva. Rezultati su obrađeni korelacijskom analizom. Djelomično su potvrdili istraživanje Matz et al. (2019), ali pokazali i neke suprotnosti sa zaključcima ranijeg istraživanja.
Ovim istraživanjem željelo se ispitati na koji se način procjenjuje privlačnost osoba koje imaju simptome poremećaja ličnosti te čine li to muškarci drugačije nego žene. Ispitivanje je provedeno na ...punoljetnim heteroseksualnim osobama. Istraživana je privlačnost osoba sa simptomima histrionskog, graničnog, opsesivno-kompulzivnog, ovisnog i shizotipnog poremećaja ličnosti. Sudionici su pročitali opise osoba s navedenim poremećajima i dali procjene o percepciji sviđanja odgovarajući na pet pitanja o svakoj opisanoj osobi koja se odnose na stupanj sviđanja i spremnosti ulaska u bliske odnose s opisanim osobama. Podatci su prikupljeni online metodom snježne grude. Pokazalo se da muškarci sustavno daju veće procjene na svakom pitanju. Muškarci najprivlačnijima procjenjuju žene s graničnim i ovisnim poremećajem ličnosti. Kao prijateljicu i dugoročnu partnericu najprikladnijima procjenjuju žene s ovisnim poremećajem ličnosti. Najviše su voljni ući u kratkoročnu vezu sa ženama koje imaju granični i histrionski poremećaj ličnosti. Žene najprivlačnijima procjenjuju muškarce s graničnim i ovisnim poremećajem ličnosti i njih najradije biraju za dugoročne partnere. Za prijatelje odabiru muškarce s ovisnim poremećajem ličnosti, a u kratkoročnu su se vezu najspremnije upustiti s muškarcima s graničnim poremećajem ličnosti.
U zadnje vrijeme, a posebno tijekom pandemije COVID-19,
većina svakodnevnih aktivnosti premještena je na internet.
Stoga su se marketinške strategije morale prilagoditi ovoj
promjeni. To je dovelo do ...razvoja novih oblika marketinga,
uključujući influencerski marketing. Iako se vjerodostojnost
često teoretizira kao razlog zašto publika radije slijedi
influencere nego slavne osobe, empirijski se dokazi razlikuju
i nisu povezani s industrijom igara. Stoga je naš cilj u ovom
radu bio ispitati predviđa li vjerodostojnost izvora (i njegova
tri čimbenika: privlačnost, pouzdanost i stručnost) namjeru
kupnje videoigara, kao i provjeriti jesu li pogrešne
specifikacije modela uzrokovane zanemarenim uzročno-
-posljedičnim vezama dovele do nedosljednosti zaključaka u
dosadašnjim studijama. Rezultati utemeljeni na međunarodnom uzorku PewDiePiejevih sljedbenika (N = 238) potvrdili
su obje ideje: vjerodostojnost izvora predviđa namjere
kupnje, a pogrešne specifikacije modela vjerodostojnosti
izvora mogle su dovesti do netočnih procjena u dosadašnjim
studijama.
Cilj je istraživanja bio ispitati percipiranu privlačnost osobina ličnosti Mračne trijade u različitim vrstama odnosa (npr. prijateljstvo, kratkoročna veza, dugoročna veza) uz kontrolu osobina ...ličnosti iz modela HEXACO. U istraživanju je sudjelovalo 167 studentica (M = 20.82 godina, SD = 1.54) koje su procjenjivale ličnost i privlačnost muškarca s visoko (n = 91) i nisko (n = 76) izraženim osobinama ličnosti Mračne trijade opisanima u vinjetama. U skladu s rezultatima prethodnih istraživanja dobivena je visoka negativna povezanost faktora poštenje – poniznost i visoko izraženih osobina ličnosti Mračne trijade (r = -.88, p < .001). U skladu s hipotezama pronađene su značajne razlike u procjenama privlačnosti muškaraca u različitim interpersonalnim odnosima, pri čemu su muškarci s visoko izraženim osobinama ličnosti Mračne trijade procijenjeni privlačnijima samo u kontekstu kratkoročne veze. Također, u hijerarhijskoj regresijskoj analizi osobine ličnosti Mračne trijade doprinosile su predviđanju privlačnosti povrh osobina ličnosti iz modela HEXACO u kontekstu kratkoročne veze.
U ovom su istraživanju ispitivani utjecaj veličine očiju žrtve i roda opažača na opažačevu percepciju inicijalne privlačnosti i čestitosti žrtve, identifikacija opažača sa ženskom metom te opažačeve ...atribucije žrtvine i počiniteljeve odgovornosti za silovanje. Korišten je eksperimentalni nacrt „3 x 2“, pri čemu se tri odnosi na veličinu žrtvinih očiju (male, normalne, velike), a dva na rod opažača (ženski, muški). Sudionici (45 žena i 45 muškaraca) su opažali jedno od tri nasumično dodijeljena ženska lica (s manipulacijom veličine očiju) i procjenjivali inicijalnu privlačnost, čestitost i identifikaciju. Zatim se od njih tražilo da pročitaju scenarij silovanja (s ne-tradicionalnom ženom) te da procijene žrtvinu i počiniteljevu odgovornost. Veličina je očiju žrtve imala značajan utjecaj na sve varijable, osim na počiniteljevu odgovornost. Žensko lice s velikim očima percipirano je kao atraktivnije te više čestito, izazivalo je veći stupanj identifikacije te mu je atribuiran manji stupanj odgovornosti. Nisu dobiveni značajni efekti roda opažača. U radu se raspravlja o teorijskim i praktičnim implikacijama rezultata istraživanja.
Anketnim istraživanjem utvrdili su se dijelovi Zagreba koji su doživljeni kao mjesta ugode, odnosno mjesta neugode. Istraživanje je provedeno 2015. godine i uspoređeno je s istovjetnim istraživanjem ...iz 1996./1997. godine. Gledajući strukturno, prostorna velika zelena područja, gradski trgovi Donjega grada i Gornji grad doživljeni su kao mjesta ugode kod većine ispitanika, dok neke gradske četvrti i prometni terminali kao mjesta neugode.
„Teorija vidik-zaklon“ (Appleton, 1975) temelji se na pretpostavci da estetski doživljaj krajobraza odražava naše evolucijom određene preferencije ka staništima koja nam pružaju sigurnost. Teorijom
...se pretpostavlja kako će krajobraz koji omogućuje da promatramo (vidik) bez da budemo primijećeni (zaklon) biti percipiran kao privlačniji, ugodniji i sigurniji. Cilj eksperimentalnog istraživanja bio je ispitati utječe li dodavanje komponenti vidika i zaklona pri oblikovanju otvorenih javnih prostora na percepciju privlačnosti i ugodnosti tih prostora. Za oblikovanje anketnog ispitivanja izabrana su dva javna prostora: park Bundek i park Maksimir. Anketni upitnik sastojao se od ukupno 10 vizualnih prikaza koji su bili modificirani na način da se svaki vizualni prikaz sastojao od tri fotografi je istog područja, a na svakoj od fotografi ja bila je naglašena jedna od komponenti (vidik, zaklon, vidik-zaklon). Anketiranje je provedeno putem interneta i socijalnih mreža a sudjelovalo je 263 sudionika. Sudionici su na pet prikaza preferirali prostore koji su sadržavali komponente vidik-zaklon, na četiri prostore s naglašenim zaklonom, a u jednom slučaju podjednako su preferirali opciju vidik-zaklon i opciju samo zaklon. Na temelju dobivenih rezultata u ovom istraživanju možemo zaključiti da su postavke teorije vidik-zaklon samo djelomično potvrđene.
PDF
