Zakonom o izmjenama i dopunama Obiteljskog zakona iz 2007. godine izvršene su određene ozbiljnije intervencije u uređenju postupka u sporovima o uzdržavanju djece. Tim je izmjenama, između ostalog, ...uvedena mogućnost donošenja dispozitivnih presuda - presude na temelju priznanja i presude na temelju odricanja u tim postupcima. Cilj je rada analizirati novootvorenu mogućnost. U radu se najprije pitanje dopuštenosti dispozitivnih presuda u alimentacijskim sporovima razmatra u povijesnoj perspektivi u periodu od 1945. do Zakona o izmjenama i dopunama Obiteljskog zakona iz 2007. godine. Razmatraju se, također, i rješenja navedenog pitanja u važećem alimentacijskom parničnom pravu postjugoslavenskih zemalja. Pri impostaciji uređenja instituta de lege lata istražuje se općenito pravna priroda priznanja tužbenog zahtjeva i odricanja od tužbenog zahtjeva, a zatim pretpostavke za donošenje tih presuda prema važećem hrvatskom alimentacijskom parničnom pravu te specifičnosti njihova donošenja. Osobita se pozornost posvećuje mogućnosti donošenja djelomičnih presuda na temelju priznanja i na temelju odricanja te “dispozitivnih” međupresuda. U zaključnom dijelu rada naznačuju se određeni prijedlozi de lege ferenda.
O sudjelovanju žena u ratovima na području Bosne i Hercegovine i izvanj nje pisali su mnogi autori. To su bile žene zdravstveni radnici. Tako se u Drugome svjetskom ratu spominju dr. Olga Dedijer, ...dr. Irina Knežević, dr. Rosa Papo, dr. Julka Meštrović, dr. Frida Gutman, partizanska sestra Vuja (Hanika Altrac) i druge. I sudjelovanje žena u Bosni i Hercegovini tijekom rata 1992.–1995. bilo je brojčano i značajno. Prema izvornim podacima, u Armiji BiH bilo je 5.360 angažiranih žena na raznim funkcijama, od uslužnih djelatnosti do poznatih borkinja. Tako se na borbenom plakatu dugo vremena nalazila slika Šemse Kiselica. Zbog njihove hrabrosti u obavljanju zadataka nazivali su ih „Amazonkama“. Fadila Odžaković – Žuta dobila je Medalju za hrabrost, a dobitnice najvećeg ratnog priznanja „Zlatni ljiljan“ su Fadila Bajrić, Zlata Gazibera, Dževada Tataragić i Aida Zuko. „Zlatnim ljiljanom“ posthumno su odlikovane Emira Bašić, Mevlida Elčić, Kornelija Jurić, Atifa Karalić, Razija Merić, Indira Pjanić i Nevzeta Sefer, a Fadila Odžaković – Žuta i Edina Čamdžić odlikovane su i Ordenom zlatnog grba s mačevima, odnosno medaljom za hrabrost.Satka Dervišević dobila je Internacionalno priznanje za sestrinsku brigu, nagradu Florance Nightingale, a Advija Čustović čin majora za sudjelovanje u obrani zemlje.
Občinska matična knjižnica Brežice je Savici Zorko na slavnostni prireditvi ob 40. obletnici delovanja izročila priznanje za večletno sodelovanje. Priznanje je datirano z datumom 13. februar 1986.
