Communication represents the basis of human interaction. Human relations are based on linguistic communication, which is always accompanied by nonverbal communication. It is an inevitable basic ...element that accompanies verbal communication, although it sometimes reveals more than spoken words. This paper examines nonverbal communication with special regard to its impact on cultural production, particularly in the field of puppetry. The cultural production refl ects the achievements of various art works of all kinds. The communication between the author/performers and the audience plays an important role in the process of realization of a cultural product. Since the effect of the message is in most cases achieved by a nonverbal content, the channels of nonverbal communication have a special role in creating, transfer and perception of cultural products. In this way the phenomenology of nonverbal communication serves as a help to cultural production.
S ciljem razumijevanja suvremene medijske produkcije, a posljedično kinematografske i televizijske eksploatacije audiovizualnih sadržaja, rad se bavi pitanjem reinterpretacije klasičnih bajki, kao i ...potrebom da „natprirodno“ postane predmet interesa medijske publike. Uzimajući u obzir činjenicu da je kontakt s onostranim oduvijek dio komunikacionog konteksta čovjeka, polazimo od pretpostavke da onostrano uvijek pronalazi put do tzv. krajnjeg korisnika, bez obzira na medij koji distribuira priču. Međutim, postavlja se pitanje što je funkcija bajke ili njene reinterpretacije, te je li ona, u eri globalizacije, kapitalističkog karaktera? U tom smislu, kritička oštrica rada nije usmjerena prema medijskoj publici ni prema producentima pojedinačno, već prema industriji čiji su dio, paradoksalno, i medijska publika i producenti.
U radu su utvrđene razlike i nadograđene
metode video produkcijskog procesa prilikom
reprodukcije vizualnog i infracrvenog spektra.
Današnje kamere selektivno zapisuju samo jedno
spektarno područje. ...Konstruirane dvostruke
kamere paralelno bilježe informacije u pokretu
objekta u dva spektra. U pripremi knjige snimanja
u filmskoj produkciji izvedena je nova kolona u
kojoj je prikazan oku nevidljivi spektar. Opisani
su tradicionalni načini rasvjete u interijernim
snimanjima. Analizirane su mogućnosti
korištenja filmskih rasvjetnih tijela prilikom
izrade dvospektralnih video blizanaca. Video
blizanci prikazuju različite informacije u sivom
području. Utvrđene razlike kreiraju novi prošireni
prostor u dizajniranju komunikacije. Prilikom
produkcijskog radnog procesa uvedeni su novi
načini komunikacije između svih vizualnih
djelatnika.
Istraživanje produkcije biomase amorfe provedeno je na području UŠP Vinkovci, Šumarije Otok, u gospodarskoj jedinici „Slavir“ na pet pokusnih ploha.
Na odabranim plohama u zimskom je razdoblju ...obavljena sječa svih stabalaca amorfe i određena je njihova masa. Uzeti su uzorci za gravimetrijsko određivanje postotnog udjela vode i stereometrijsko određivanje obujma. Utvrđena je gustoća uzoraka u svježem stanju. Na posebnoj pokusnoj plohi primijenjena je ista metoda za pomladak hrasta i jasena.
U ljetnom razdoblju su na istim plohama uzeti uzorci s ciljem određivanja udjela vode u razdoblju vegetacije.
Utvrđen prosječni udio vode u zimskom razdoblju iznosio je 30,35 %, a u ljetnom 48,38 %. Na temelju mase svih stabalaca u zimskom razdoblju i pripadajućeg srednjeg udjela vode te površine pojedine pokusne plohe izračunata je produkcija drvne tvari amorfe, koja se kretala od 3,08 t/ha do 6,96 t/ha suhe tvari. Iznimka je pokusna ploha 1 gdje se nalaze samo višegodišnje biljke, te je zbog njihovog akumuliranog prirasta produkcija na ovoj plohi znatno veća, s utvrđenim iznosom od 16,82 t/ha suhe tvari. Prosječna gustoća uzoraka drva amorfe u svježem stanju iznosi 0,80 g/cm3.
Za usporedbu, prosječni udio vode u pomlatku hrasta i jasena za zimsko razdoblje je 40,64 %, a za ljetno 51,51 %. Produkcija biomase pomlatka hrasta i jasena iznosi 5,46 t/ha suhe tvari. Prosječna gustoća utvrđena na uzorcima hrasta i jasena u svježem stanju iznosi 1,09 g/cm3.
Ukupna hrvatska književna produkcija u 18. stoljeću nije naročito bogata, a ona na hrvatskom jeziku još je siromašnija. U Splitu prevladava pisani izričaj na talijanskom jeziku, u to vrijeme ...obrazovnom jeziku u Splitu i Dalmaciji. Godine 1700. splitski nadbiskup Cosmi otvara prvu javnu školu u gradu, nadbiskupsko sjemenište s gimnazijom, istodobno se osniva Ilirska akademija za koju se ne zna točno koliko je dugo djelovala, a 1767. utemeljeno je Splitsko gospodarsko društvo koje je djelovalo sve do kraja stoljeća. Nadbiskupsko sjemenište i, poslije, Gospodarsko društvo okupljali su tadašnju splitsku intelektualnu elitu: sjemenišnu su elitu činili profesori koji su predavali u gimnaziji, a članovi Gospodarskog društva bili su najobrazovaniji splitski plemići i građani. Upravo se u tim krugovima bilježi izvjesna književna produkcija, pjesnička i prozna, vezana posebice uz razne izvanredne, svečane prigode. Budući da sve do početka 19. stoljeća u Splitu ne postoji tiskara, najveći dio književne proizvodnje splitskog kruga ostao je u rukopisima. Neka dijela te književne produkcije i njezini autori predmetom su ovoga rada.
U radu se donosi sustavni pregled umjetničke produkcije romskih autora u književnosti za djecu i mladež u Slovačkoj u kontekstu njezinih triju razvojnih faza – od 1930-ih do kraja 1950-ih, od početka ...1960-ih do 1989. godine te od 1989. do danas. U njem se također naglašavaju suvremeni društveno-ekonomski uvjeti života romske populacije u Slovačkoj koji se prepoznaju kao uzroci i posljedice njihova složenoga procesa samoidentifikacije, emancipacije i kulturnoga ostvarenja u slovačkoj umjetnosti namijenjenoj djeci i mladeži. U radu se ističu početci nekoliko romskih autora koji su svojim pjesničkim, proznim i dramskim ostvarenjima za djecu i mlade oživjeli tradicionalne motive romske folklorne
baštine (pjesme i narodne priče) o ljubavi i drevnoj čežnji Roma za srećom, slobodom i neovisnošću. Time su stvorili uvjete za oblikovanje i kontinuirani razvoj slovačke romske književnosti za mlade čitatelje.
U ovom radu autori najprije definiraju suvremenu glazbenu produkciju (CMP, od engl. Contemporary Music Production) te je opisuju preko standardnoga i hibridnoga produkcij-skoga lanca. Standardni ...lanac sastoji se od faza snimanja, uređivanja, miješanja i završne obradbe (engl. mastering). Hibridni lanac tim fazama pridodaje pripremu zvukova, dodatno komponiranje i aranžiranje te MIDI (od engl. Musical Instrument Digital Interface) programiranje i komponiranje. Danas se sve te etape navedenih lanaca ostvaruju u digitalnim audioradnim stanicama (DAWs, od engl. Digital Audio Workstations). Za realizaciju navede¬nih faza glazbeni producenti koriste sljedeća pomoćna tehnička sredstva: višekanalno snima¬nje, MIDI programiranje, snimanje i uređivanje, te suvremene mogućnosti DAW-a. Svako od tih sredstava može pridonijeti CMP procesu i olakšati posao glazbenicima i producentima. S druge strane, ta su sredstva potencijalni izvor smanjenja postignute umjetničke razine i izražaj-nosti. U određenim glazbenim žanrovima neka od njih mogu biti i neprihvatljiva — kao što je npr. MIDI izvedba i snimanje u klasičnoj ili jazz glazbi. Ta su pomoćna sredstava te njihove prednosti i mane skupljene u tablici. Autori predstavljaju i diskutiraju primjere CMP-a u kojima su aktivno sudjelovali, među kojima je i veći broj studentskih radova. Za te primjere razmatraju uporabljena tehnička pomoćna sredstva i dosegnutu umjetničku razinu s obzirom na njihov glazbeni žanr. Općeniti je zaključak da—posebice danas—pridonosi vještih (ljudskih) glazbe¬ni-ka i njihove žive izvedbe uvelike pojačavaju umjetnički dojam konačne snimke. Čak i u modernim pop- i elektro-žanrovima, u kojima je uporaba MIDI i naprednih DAW tehnologija sveprisutna, poželjno je glazbenu produkciju začiniti i obogatiti audio¬snimkama humane izvedbe različitih glazbenih dionica.
U ovom radu autor je fokusiran na to kako različiti povijesni, kontekstualni i idiosinkrastički faktori oblikuju ciljeve i metode sadašnje europske prakse u medijskom obrazovanju. Na početku je ...ukratko izložena povijest istraživanja medijskog obrazovanja u Europi te stvaranje politike obrazovanja. Potom se detaljnije raspravlja o trima različitim pristupima medijskoj pismenosti u flamanskoj zajednici (Belgija). Svaki od tih pristupa u medijskom obrazovanju djelomice odražava šire trendove u europskim
medijskim istraživanjima te u kreiranju politika. Zadani ciljevi i obrazovne metode u flamanskoj zajednici također otkrivaju specifičnosti njihova medijskog opismenjavanja. Autor na kraju povezuje nalaze o medijskom obrazovanju kako bi istaknuo ključne odrednice koje mogu pomoći pri boljem razumijevanju
sličnosti i razlika unutar Europske unije.
Rad opisuje iskustva jedne od autorica (Nives Mikelić Preradović) sa video dnevnicima u kolegiju na temu društveno korisng učenja sa studentima pete godine studija informacijskih znanosti na ...Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu koji se specijaliziraju u sljedećim smjerovima: arhivistika, bibliotekarstvo, muzeologija, i nastava informatike. Prvi dio rada uvodi akademsko društveno korisno učenje i opisuje ranija iskustva s video dnevnicima u društveno korisnom učenju. Drugi dio rada opisuje društveno korisno učenje na Sveučilištu u Zagrebu i kratko opisuje istraživačku metodologiju. Treći dio rada prezentira dvije studije slučaja: TiM: Ti i Muzej i Čitateljski klub Knjigotron. Zadnji, četvrti dio rada analizira studije slučajeva te opisuje prednosti i mane uvođenja video dnevnika u društveno korisnom učenju. Rad potvrđuje rezultate ranijih istraživanja u zaključku da se glavne prepreke nalaze u području tehničkih vještina povezanih s video produkcijom. Međutim, on također prikazuje da široko dostupna oprema, poput telefona i računala, zadovoljava zahtjeve društveno korisnog učenja. Dakle, u suprotnosti sa ranijim istraživanjima, rad zaključuje da je oprema prestala biti preprekom za uspješno društveno korisno učenje. Usprkos razlikama u tehničkim vještinama i kvaliteti završnih video radova, studenti u obje grupe postigli su ishode učenja i stekli odgovarajuće kritičke vještine. Umjesto daljih istraživanja u području tehničke spremnosti, dakle, rad sugerira da buduća istraživanja treba usmjeriti ka video pismenosti.
