Železniški prehod čez Dunajsko cesto in nova trasa železnice med Dunajsko in Tivolsko cesto. Gradbena dela ob prestavitvi železniške proge med Dunajsko in Tivolsko cesto pri razcepu gorenjske in ...primorske trase v bližini Parmove ceste. Stanje pred graditvijo podvoza. V ospredju stara trasa in stari železniški prehod čez Dunajsko cesto. Zadaj Pivovarna Unio (hotel Bellevue, Šišenska ulica).
Za kvalitetno i racionalno gospodarenje šumskim ekosustavom neophodno je postojanje prostorno optimalno položene mreže primarne i se kundarne šumske prometne infrastrukture. Postoje različiti ...parametri za kvanti tativnu i kvalitativnu procjenu postojeće mreže šumske prometne infrastrukture, kao i za definiranje nedovoljno otvorenih ili neotvorenih šumskih područja. Re lativna otvorenost (primarna ili sekundarna) u kombinaciji s metodom omeđe nih površina i GIS alatima, predstavlja vrlo učinkovito sredstvo pri raščlambi kolikoće i kakvoće primarnih i sekundarnih šumskih prometnica: Pri tome se dobija vrlo jasan i pregledan vizualan prikaz rezultata svih analiza. Istraživa nja su provedena u g.j. “Bovan-Jelar” Šumarije Perušić smještenoj u gorskom području Like. Formiran je GIS istraživanog područja te uspostavljen katastar primarnih i sekundarnih šumskih prometnica. Obavljena je analiza sekundarne otvorenosti za skider tipa Timberjack 240 C oprem ljen dvobubanjskim vitlom Adler duljine uža 30, 45 i 60 m. Definirane su neotvorene površine i, u odabra nim odsjecima, za inačicu duljine uža vitla od 60 m, predložene idejne trase bu dućih traktorskih putova kojima će se unaprijediti postojeća mreža sekundarnih šumskih prometnica. Analiza je sekundarne otvorenosti napravljena i za novo projektiranu sekundarnu prometnu infrastrukturu, a polučeni su rezultati uspoređeni sa sadašnjim stanjem sekundarne otvorenosti.
Predložena metodologija sadrži pristup istraživanjima koja teže postizanju svih relevantnih spoznaja o prirodnom okolišu u kojem se neka prometnica planira izvesti. To osigurava osnovu za jedinstveni ...pristup programiranju i izvođenju istraživačkih radova, ali bez pretenzija na univerzalnost. Prikazan je način funkcionalnog povezivanja istraživačkih radova u zavisnosti o objektima i fazi projektiranja prometnice. Predviđeno je da se u fazi istraživanja za idejni projekt obave svi programirani istraživački radovi u cijelosti, kako bi se odgovorilo na što veći broj pitanja nužnih za cjelovitost izradbe izvedbenog projekta, ali i o uvjetima i mogućnostima izvedbe prometnice. Naglašena je prvenstvena potreba cjelovitog definiranja litostratigrafskih i tektonskih odnosa kao temeljnog preduvjeta za inženjerskogeološka i hidrogeološka istraživanja u procesu projektiranja i izgradnje cesta u okršenim vapnenastim i klasitičnim (flišnim) terenima južne Hrvatske.
Ideje za rešitev problematike ljubljanskega vozlišča so predstavljali že pred drugo svetovno vojno. Inženir Stanko Dimnik je v članku izpostavil dileme, kako rešiti križanje cest z železnico. ...Poudaril je, da cestni podvozi in nadvozi niso prava rešitev, temveč da bi se ponekod morala železnica umakniti cesti, saj je ta že postala mednarodno in ne le krajevno pomembna pridobitev. Posebej je izpostavil primera Celovške in tedaj Tyrševe (sedaj Dunajske) ceste.
