Svrha ovoga istraživanja bila je odrediti položaj mandibularnih kondila tijekom nošenja stabilizacijskih udlaga različite debljine. Kod 10 potpuno ozubljenih ispitanika su izrađene po dvije ...stabilizacijske udlage. Prva stabilizacijska udlaga je napravljena na visini od 1 mm u području molara, dok je druga udlaga napravljena 3 mm više u odnosu na prvu udlagu. Položaji lijevog i desnog kondila tijekom nošenja udlage su izmjereni pomoću uređaja za snimanje kretnji donje čeljusti na temelju šest stupnjeva slobode (u odnosu na referentni položaj habitualne okluzije): na razini x (antero-posteriorne), y (vertikalne) i z (lateralne) osi. Iz vrijednosti Kartezijevog koordinatnog sustava su izračunate linearne vrijednosti odstupanja. Linearno odstupanje između položaja habitualne okluzije i okluzije sa stabilizacijskom udlagom visine 1 mm u području molara bilo je prosječno 2,04±1,18 mm, dok je kod udlage visine prve udlage +3 mm iznosilo 2,32±1,24 mm. T testom nezavisnih uzoraka nije utvrđena statistički značajna razlika u vrijednostima odstupanja između dviju udlaga različite debljine. Povećanjem visine stabilizacijske udlage ne mijenja se značajno položaj kondila unutar temporomandibularnog zgloba. S debljom udlagom se ne može očekivati veća kondilarna distrakcija unutar zgloba.
U radu je opisana skupina SAM artikulatora, tipovi i njihove promjene
tijekom vremena. Izložena je problematika rada s artikulatorom SAM -2P i mogućnost njegove uporabe u fiksnoj protetici. Postupci ...prijenosa obraznim lukom za brzu montažu i orijentiranja odljeva gornje i donje čeljusti u artikulatorskom prostoru također su sažeto opisani. Zaključno se može navesti: Ispravljati okluzijske pogrješke ubrušavanjem u ustima dugotrajan je i mukotrpan posao, pa izrada nadomjestaka u šarnirskim artikulatorima koji svojim konstrukcijskim pogrješkama mogu prouzročiti veća odstupanja od željenog okluzijskog reljefa gubi smisao, pogotovo u većih fiksnoprotetskih radova. Uporaba SAM - 2P artikulatora i obraznoga luka za brzu montažu potpuno zadovoljava u svakodnevnom radu, čak i bez izmjenjivih elemenata ili individualnih modifikacija instrumenata. Okluzijska odstupanja i pogrješke u smještaju grebena, kvržica i fisura moguće je ispraviti pažljivim ubrušavanjem u ustima, što neće zahtijevati previše vremena. Sve zahtjevne rehabilitaciijske postupke također je moguće izraditi u toj vrsti instrumenata, ali uz maksimalno individualiziranje i pažljiv pristup svakom slučaju.
Cilj: Gubitak svih zuba u gornjoj čeljusti ponekad dovodi do otežanog uzimanja hrane i otežanog govora. Odabir kvalitetne implantoprotetske terapije s predvidljivim rezultatima omogućuje bolesnicima ...bolju kvalitetu života. Prikaz slučaja: Bolesnica u dobi od 62 godine koristila je gornju totalnu protezu s kojom nije bila zadovoljna. Učinjen je sinus lifting obostrano i kirurško-protetska rehabilitacija te je bolesnica dobila fiksni protetski nadomjestak sidren
na implantati ma. Rasprava i zaključak: Sinus lift ing, suvremena implantološka i protetska terapija nude nam različite mogućnosti u zbrinjavanju totalne bezubosti u maksili. Na taj način mogu se dobiti odlični estetski i funkcionalni rezultati.
Postupkom brušenja zuba u stomatološkoj protetici stvaramo prostor za fiksnoprotetski nadomjestak. Glavna načela brušenja uključuju očuvanje zubnih tkiva, postizanje retencije i rezistencije, ...osiguravanje trajnosti protetskog nadomjestka, osiguravanje rubne cjelovitosti te očuvanje parodontnog tkiva. Indikacije za brušenje uključuju estetske, profilaktičke, protektivne i protetske razloge. Za brušenje se koriste različita brusna sredstva kao što su dijamantna svrdla i polireri za poliranje, uz obavezno vodeno hlađenje kako bi se spriječila oštećenja zubne pulpe. Ovisno o indikacijama i gradivnom materijalu nadomjestka na raspolaganju su 3 vrste cervikalne preparacije: preparacija bez stepenice, preparacija sa zaobljenom i preparacija s pravokutnom stepenicom. Važno je pridržavati se odgovarajuće tehnike brušenja kako bi se osigurao optimalan oblik brušenog zuba i ispravan prijenos sila na bataljak. Kako bi se osigurala uspješna fiksnoprotetska terapija i na vrijeme ispravile pogreške potrebno je kontrolirati brušenje silikonskim ključem te testovima sondom i ogledalom.
Protetička evaluacija bolesnikova stanja vrlo je važna i utječe na liječenje implantacijom. Mnogi specifični uvjeti određuju tijek liječenja implantacijom i treba ih evaluirati prije negoli se ...konačni plan liječenja predoči bolesniku. U izlaganju će se iznijeti i raspraviti različite protetičke opcije, od nadomjestaka jednog zuba do mostova punoga luka, vodeći računa i o kozmetici i dugoročnoj stabilnost usatka i njegovih komponenata.
Komercijalno čisti titan (CP Ti) dobiven hladnim izostatičkim i toplo-vakuumskim tlačenjem (CIP/HVP) postupcima metalurgije praha (PM) dosad nije korišten u stomatološkoj protetici. Svrha je ...istraživanja istražiti utjecaj obrade površine osnovne konstrukcije iz CP Ti dobivenog postupcima PM na veznu čvrstoću s tri obložne keramike te istražiti mehanička svojstva CP Ti dobivenog PM. Istraživanje je provedeno na 120 uzoraka CP Ti dobivenog metalurgijom praha izrezanih na erozimatu podijeljenih u pet skupina prema načinu obrade površine: 1. neobrađena; 2. pjeskarena Al2O3; 3. naneseno vezno sredstvo; 4. pjeskarena Al2O3 i naneseno vezno sredstvo; 5. djelovanje klorovodične kiseline. Svaka skupina podijeljena je u tri podskupine po osam uzoraka te je na njih napečena određena obložna keramika. Testiranje i izračun vezne čvrstoće provedeni su prema ISO 9693. Površina uzoraka prije i poslije obrade te nakon napečenja keramike i provedenog loma snimljena je SEM-om, EDS-om, izmjerena je hrapavost površine profilometrom te je analizirana površinska struktura XRD-om. Rezultati su pokazali da su mehanička svojstva CP Ti/PM usporediva s konvencionalno dobivenim CP Ti i zadovoljavaju za upotrebu u kliničkoj praksi. Također su sve skupine uzoraka osim Initial Ti skupine 1 i Titankeramik skupina 1, 3 i 5 zadovoljile uvjete vrijednosti vezne čvrstoće (> 25 MPa) postavljenih standardom ISO 9693. Za Duceratin Kiss keramiku optimalna obrada površine uključuje pjeskarenje Al2O3 i nanošenje veznog sredstva, dok je za Initial Ti i Titankeramik obložne keramike dovoljno samo pjeskarenje Al2O3. Nije pronađena statistički značajna razlika vrijednosti vezne čvrstoće između triju vrsta obložnih keramika. Komercijalno čisti titan dobiven postupcima metalurgije praha pokazuje sva svojstva potrebna za upotrebu u kliničkoj praksi.
Komercijalno čisti titan (CP Ti) dobiven hladnim izostatičkim i toplo-vakuumskim tlačenjem (CIP/HVP) postupcima metalurgije praha (PM) dosad nije korišten u stomatološkoj protetici. Svrha je istraživanja istražiti utjecaj obrade površine osnovne konstrukcije iz CP Ti dobivenog postupcima PM na veznu čvrstoću s tri obložne keramike te istražiti mehanička svojstva CP Ti dobivenog PM. Istraživanje je provedeno na 120 uzoraka CP Ti dobivenog metalurgijom praha izrezanih na erozimatu podijeljenih u pet skupina prema načinu obrade površine: 1. neobrađena; 2. pjeskarena Al2O3; 3. naneseno vezno sredstvo; 4. pjeskarena Al2O3 i naneseno vezno sredstvo; 5. djelovanje klorovodične kiseline. Svaka skupina podijeljena je u tri podskupine po osam uzoraka te je na njih napečena određena obložna keramika. Testiranje i izračun vezne čvrstoće provedeni su prema ISO 9693. Površina uzoraka prije i poslije obrade te nakon napečenja keramike i provedenog loma snimljena je SEM-om, EDS-om, izmjerena je hrapavost površine profilometrom te je analizirana površinska struktura XRD-om. Rezultati su pokazali da su mehanička svojstva CP Ti/PM usporediva s konvencionalno dobivenim CP Ti i zadovoljavaju za upotrebu u kliničkoj praksi. Također su sve skupine uzoraka osim Initial Ti skupine 1 i Titankeramik skupina 1, 3 i 5 zadovoljile uvjete vrijednosti vezne čvrstoće (> 25 MPa) postavljenih standardom ISO 9693. Za Duceratin Kiss keramiku optimalna obrada površine uključuje pjeskarenje Al2O3 i nanošenje veznog sredstva, dok je za Initial Ti i Titankeramik obložne keramike dovoljno samo pjeskarenje Al2O3. Nije pronađena statistički značajna razlika vrijednosti vezne čvrstoće između triju vrsta obložnih keramika. Komercijalno čisti titan dobiven postupcima metalurgije praha pokazuje sva svojstva potrebna za upotrebu u kliničkoj praksi.
Introduction: Commercially pure titanium (CP Ti) manufactured by cold isostatic and hot vacuum pressing (CIP/HVP) processes of powder metallurgy has not been used in prosthodontics. The aim was to evaluate the effects of surface modification of CP Ti substructures manufactured by PM processes on bond strength with three veneering ceramics, and the mechanical properties of CP Ti manufactured by PM. Materials and methods: 120 samples of CP Ti manufactured by PM shaped on WEDM were divided into 5 groups according to surface modifications: 1. untreated; 2. sandblasted (Al2O3); 3. applied bonding agent; 4. sandblasted (Al2O3) and applied bonding agent; 5. etched with hydrochloric acid. Each group was divided into 3 subgroups of 8 samples and veneering ceramics was applied. Bond strength evaluation was done according to ISO 9693. The surface of the samples was evaluated before and after modifications, after applying veneering ceramics and bond strength testing with SEM, EDS, the roughness was measured with a profilometer, and surface structural analysis was done by XDR. Results: Dynamic mechanical analysis revealed values of Young's module of elasticity (E) 104 GPa, proof strength (Rp0.2) 503 MPa, tensile strength (Rm) 698. Vickers hardness testing showed microhardness values of (HV 0,1) 167. After initial inspection of surface quality, which was satisfactory, bond strength values were measured and the following results were obtained. The results of bond strength testing showed the following values: for the Duceratin Kiss veneering ceramics values range from 25,6 MPa to 41,2 MPa; for the Initial Ti from 12,7 MPa to 38,5 MPa; for the Titankeramik from 17,3 MPa to 38,5 MPa. ANOVA showed statistically significant differences in bond strength values within a group of veneering ceramics for the Duceratin Kiss group 4, the Initial Ti group 2 and the Titankeramik group 2. No statistically significant differences in bond strength values were found between the veneering ceramics. The SEM, EDS and XRD analyses of samples showed predominantly adhesive fractures between veneering ceramics and metal samples. Surface roughness showed significantly higher values of roughness parameter Ra, Rz and Rmax for sandblasted samples. Pearson correlation coefficient between surface roughness and bond strength values was: the Duceratin Kiss r235 %, the Initial Ti r260 % and the Titankeramik r282 %. Conclusion: CP Ti manufactured by PM can be used in prosthodontics as a metal base material in metal ceramic systems.
PDF
