Suvremena psihijatrijska služba potiče razvoj izvanbolničke psihijatrijske djelatnosti, a uspjesi njezine organizacije ocjenjuju se prema rezultatu liječenja psihičkih poremećaja, promjeni ponašanja, ...subjektivnog osjećanja i stupnja oporavka oboljelih. Dnevna bolnica predstavlja vrlo povoljno rješenje povezivanja šire društvene zajednice i tradicionalne institucionalne psihijatrije. Psihoterapija djelomično hospitaliziranih bolesnika (dnevna bolnica) omogućuje svojim načinom liječenja neprestano održavanje veze s okolinom. Ono što za stacionarni oblik liječenja predstavlja broj postelja, u dnevnoj je bolnici broj stolaca. Osnovni smisao dnevne bolnice je život u realnosti. U rad dnevne bolnice uključen je interdisciplinarni tim stručnjaka. Za prigodu ovog prikaza ukratko ćemo predstaviti rad dnevne bolnice na II. B odjelu pri NPB »Dr. Ivan Barbot« u Popovači.
Glavni cilj grupne psihoterapije osoba koje su imale psihotičnu epizodu jest jačanje njihova ega i selfa i sprječavanje ponovne pojave psihotičnih epizoda. Subjektivna kohezija selfa postiže se ...korektivnom internacionalizacijom i mentalizacijom. Terapijsko okruženje s grupnom kohezijom i grupnom matricom omogućuje emocionalni rast te reaktivaciju i korekciju objektnih odnosa. U grupnoj psihoterapiji takvih bolesnika terapeut izbjegava tumačenje njihovih ranih iskustava. Grupna psihoterapija potiče primjenu zrelih obrambenih mehanizama, poboljšava objektne odnose i društvenu spoznaju. Tako grupna psihoterapija pridonosi i postizanju veće autentičnosti sudionika.
Terapijska zajednica je socioterapijska metoda koja koristi socioterapijsku i psihoterapijsku tehniku u liječenju
oboljelih od različitih psihičkih poremećaja. Osnovni principi terapijske zajednice ...su demokratizacija, permisivnost,
zajedništvo i sučeljavanje s realnošću. Terapijska zajednica omogućuje emocionalni rast i učinkovitije funkcioniranje
u socijalnoj sredini. Terapijska zajednica u širem smislu uključuje sastanak terapijske zajednice, psihoterapijske i socioterapijske
grupe, strukturirani dnevni raspored te jasna pravila i granice. Stvaranje snažne privrženosti pomaže u
prevladavanju visoke razine agresivnosti i promjenu disfunkcionalnog ponašanja uz istodobno zadržavanje dovoljnog
stupnja neovisnosti. Interakcija pacijenata i osoblja u terapijskim zajednicama pomaže u boljem razumijevanju intrapsihičkog
funkcioniranja i učinkovitijeg interpersonalnog ponašanja, pridonosi izgradnji selfa i poboljšava funkcioniranje
ega. Svrha terapijske zajednice je rehabilitacijska i psihoterapijska. Bez adekvatne psihoterapije i socioterapije pacijenti
postaju učestali korisnici zdravstvenih službi. Stoga terapijske zajednice imaju važnu ulogu u organizaciji terapijske
sredine različitih bolničkih i vanbolničkih službi za mentalno zdravlje, stvaranjem uvjeta za psihološko liječenje i prevenciju
ponovnog povrata bolesti.
U psihoterapiji djece i adolescenata često je nemoguće ostvariti dostatnu i u dijagnostičkom i terapijskom smislu zadovoljavajuću verbalnu komunikaciju s pacijentom, stoga je potrebno poznavati ...određene alate kojima se ona može nadomjestiti. Najbolji primjer takvog alata je upotreba likovnosti, koju vrlo često koristimo, ne samo kao dijagnostičko, već i kao psihoterapijsko sredstvo. Upotrebom, npr. slike i crteža omogućujemo ventilaciju, tj. smanjenje tjeskobe, sublimaciju, uvid u nesvjesno funkcioniranje i dana nam je mogućnost praćenja terapije i razumijevanja terapijskog analitičkog procesa. Interpretacija crteža nikad nije jednosmjeran proces, već zahtijeva dijalog terapeuta i pacijenta, te izvrsno poznavanje pacijenta. Tehnika je upotrebljiva za široki raspon psihopatologije kako u djece i adolescenata, tako i u odraslih.
Ovim radom želimo ukazati, kako na aktualnu prisutnost upotrebe crteža i slike kao dijela psihoanalitički orijentiranog psihoterapijskog procesa liječenja djece i adolescenata na našim prostorima, tako i na nezaobilazno značenje i nužnost upotrebe ove tehnike u dijagnostičkom i terapijskom smislu u dječjoj i adolescentnoj psihijatriji.
Terapijski čimbenici u grupnoj terapiji specifični su fenomeni grupe koji potiču povoljne promjene i time pridonose oporavku
osoba s poteškoćama mentalnog zdravlja. Smatra se da su terapijski ...čimbenici grupe univerzalni i da se pojavljuju u svim vrstama
grupa bez obzira na ciljeve i metode koje se provode. U radu su opisani terapijski čimbenici: ulijevanje nade, univerzalnost,
pružanje informacija, altruizam, korektivna rekapitulacija primarne obiteljske grupe, razvoj socijalnih vještina, imitirajuće
ponašanje, interpersonalno učenje, grupna kohezija, katarza i egzistencijalni čimbenici. Autori razmatraju utjecaj tih čimbenika na
proces grupne psihoterapije.
Prikazujemo četiri neurobiološko-psihološke teorije emocija kojih su autori neuroznanstvenici. Emocije su jedan od temelja ljudskog ponašanja bez kojih ne možemo zamisliti čovjeka, društvo, psihičke ...poremećaje ni psihoterapiju. Teško da se može naći neki psihički poremećaj da u njega nisu uključene emocije kao uzrok psihičke boli. U radu prikazujemo doprinose suvremene afektivne neuroznanosti važne za razumijevanje čovjeka i psihoterapijske prakse.
Granični poremećaj osobnosti karakteriziran je pervazivnim simptomima nestabilnosti u međuljudskim odnosima, self-imageu i afektu, uz impulzivnost i znatne probleme s identitetom. Socijalno ponašanje ...tih bolesnika nestabilno je, kaotično i kontradiktorno. Liječenje graničnog poremećaja osobnosti predstavlja terapijski izazov budući da navedena obilježja osobnosti tih bolesnika znatno utječu na odnos prema psihoterapeutu kao i na odnose u grupnom settingu. U vrijeme kada su postavljeni dijagnostički kriteriji za granični poremećaj smatralo se da je riječ o poremećaju koji je neizlječiv. U međuvremenu je došlo do promjene u konceptu, stajalištima i psihoterapijskom pristupu. Istraživanja evaluacije psihoterapijskih postupaka za taj poremećaj dokazala su učinkovitost mnogih od njih. Među njima je i grupna psihodinamička psihoterapija. U odnosu na klasični psihoanalitički pristup u radu s tim bolesnicima danas se preferira veći angažman psihoterapeuta, ohrabrivanje, validacija i savjetovanje, tj. potiče se intersubjektivnost i enactment, osobito na početku liječenja kad je anksioznost preplavljujuća i postoji opasnost od preranog prekida terapije. Nakon što se postigne kohezija u grupi i razvije grupni matriks dolaze u obzir ekspresivne ili interpretativne intervencije. Budući da je riječ o bolesnicima koji psihoterapeuta ne ostavljaju indiferentnim te mogu pobuditi snažne kontratransferne odgovore, potrebna je redovita supervizija. Cilj ovog rada jest teoretsko razmatranje i razumijevanje uloge grupne psihodinamičke psihoterapije u liječenju graničnog poremećaja osobnosti.
DUHOVNO VODSTVO I PSIHOTERAPIJA Tomljanović, Mario; Jelenc, Matteo
Riječki teološki časopis = Ephemerides Theologicae Fluminenses,
04/2021, Letnik:
55, Številka:
1
Journal Article
Odprti dostop
Današnji čovjek pod utjecajem različitih ponuda postmodernoga društva polako gubi čvrst oslonac svojega života te ostaje bez životnoga smisla i pravoga usmjerenja. U tom kontekstu duhovno vodstvo i ...psihoterapija predstavljaju alternativu ponudama ovoga svijeta te nastoje pružiti pomoć onim osobama koje traže dublji smisao ljudske egzistencije. Stoga je potrebno analizirati glavna obilježja duhovnoga vodstva, zatim upoznajući logoterapiju, prikazati jedan vid psihoterapije te na kraju usporediti duhovno vodstvo i psihoterapiju. Namjera je ovim člankom pokazati da je moguća integracija između duhovnoga vodstva i psihoterapije, iako pritom treba poštivati njihovu posebnost i vlastitost. Dok psihoterapija pomaže u nadvladavanju raznih duševnih tegoba i teškoća, duhovno je vodstvo osobito važno za kršćanske vjernike koji žele rasti u osobnom odnosu s Bogom i u nasljedovanju Isusa Krista.
Cilj ovog članka je naglasiti psihodinamsku ulogu srama u alkoholizmu te njegovu važnost u procesu psihoterapijskog liječenja osoba s dijagnosticiranim sindromom ovisnosti o alkoholu. Velika većina ...osoba ovisnih o alkoholu emocionalno je nezrela, a sram je snažno utjecao na izgradnju njihovih ličnosti. Sram je odredio razvoj njihovih identiteta te je potaknuo nastanak duboko ukorijenjenih emocija nepovjerenja, krivnje, inferiornosti i izolacije. Grupna psihoterapija prva je linija psihoterapijskog liječenja alkoholizma. No, njezin pozitivan ishod ograničen je činjenicom da se, upravo zbog sustava scenarija zasnovanog na sramu te često popratne anksioznosti i emocionalne labilnosti, osobe ovisne o alkoholu nerado pridružuju grupi, a ako joj se i pridruže, najčešće je to kratkoročno. U ovom članku razmatramo stilove grupnih psihoterapija koji bi mogli imati pozitivniji ishod u liječenju osoba ovisnih o alkoholu. Analiza objavljene literature ukazala je na nedostatak integrativnog psihoterapijskog pristupa liječenju.
PDF
