Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- The subject of this thesis is the study of the crystallization behavior of germanate and germano-phosphate glasses from the systems ...K2O-Nb2O5-GeO2 and Li2O-Al2O3-GeO2- P2O5. Based on preliminary experiments the glasses of composition 30K2O•34Nb2O5•36GeO2 (mol%) and 22,5Li2O•10Al2O3•30GeO2•37,5P2O5 (mol%) were selected for examination. The crystallization properties were examined under isothermal and non-isothermal crystallization conditions. Three-component germanate glass crystallize by primary crystallization while the phase composition of crystallized sample and formation of the crystalline phases depends on temperature of crystallization. At crystallization temperatures 800°C, the K6Nb6Ge4O26 appeared as primary phase and as secondary ones are K3.8Nb5Ge3O20.4, K10Nb22Ge4O68 and KNbO3. In the case of four-component germano-phosphate glass the primary crystallization of LiGe2PO43 phase with crystallites dimension of 30-500 nm was detected. The effect of the grain size of glass powders on crystallization mechanism and phase composition of the crystallized samples was determined. For both glass compositions the volume crystallization mechanism with a spherulitic growth morphology of crystals was determined on compact glass samples. The nucleation process was studied and the temperature and time dependencies of nucleation rate were defined. The nucleation rate of these glasses are in the range 1,77•1014 - 7,34×1016 m-3s-1 . Also, the temperature dependence of crystal growth rate was determined and the activation energies calculated are 294 - 1150 kJ/mol depending on the phase formed. The temperature ranges of nucleation and crystal growth and the temperature of maximal nucleation rate and the temperatures of maximal crystal growth rates were determined. For both glass compositions, an overlapping of nucleation and crystal growth range was noted. The methods employed for investigation are: atomic absorption spectroscopy (AAS), spectrophotometry, dilatometry, differential thermal analysis (DTA), differential scanning calorimetry (DSC), infra reed spectroscopy (FTIR), X- ray diffraction (XRD) and scanning electron microscopy (SEM).- Predmet ove doktorske disertacije je ispitivanje kristalizacionog ponašanja germanatnih i germanatnofosfatnih stakala iz sistema K2O-Nb2O5-GeO2 i Li2O-Al2O3- GeO2-P2O5. Na osnovu preliminarnih ispitivanja za proučavanje su izabrana stakla sastava: 30K2O•34Nb2O5•36GeO2 (mol%) i 22,5Li2O•10Al2O3•30GeO2•37,5P2O5 (mol%). Kristalizacione osobine ispitane su pri izotermskim i neizotermskim uslovima kristalizacije. Dobijeni rezultati pokazuju da trokomponentno germanatno staklo kristališe primarnom kristalizacijom, pri čemu fazni sastav kristalisanog uzorka kao i nastajanje pojedinih kristalnih faza zavise od temperature kristalizacije. Na temperaturama kristalizacije 800 °C kao primarna faza javlja se K6Nb6Ge4O26, a kao sekundarne faze javljaju se: K3.8Nb5Ge3O20.4, K10Nb22Ge4O68 i KNbO3 faza. Dimenzije kristalita su 20-100 nm. U slučaju četvorokomponentnog germanatnofosfatnog stakla utvrđena je primarna kristalizacija LiGe2PO43 faze sa dimenzijama kristalita 30-500 nm. Određen je uticaj granulacije praha stakla na mehanizam kristalizacije i fazni sastav kristalisanih uzoraka. U slučaju kompaktnih uzoraka stakla konstatovan je zapremiski mehanizam kristalizacije sa sferulitskom morfologijom rasta kristala kod oba sastava. Ispitan je proces nukleacije i određena je temperaturna i vremenska zavisnost brzine nukleacije. Brzine nukleacije ovih stakala su u oblasti 1,77•1014 - 7,34•1016 m-3s-1 . Određena je temperaturna zavisnost brzina rasta kristala i energije aktivacije koje iznose od 294 kJ/mol do 1150 kJ/mol u zavisnosti od faze koja se formira. Određene su oblasti nukleacije i rasta kristala, temperature maksimalne brzine nukleacije i procenjene temperature maksimalne brzine rasta kristala. Konstatovano je preklapanje oblasti nukleacije i rasta kristala kod oba sastava. U ispitivanjima su korišćene metode atomske apsorpcione (emisione) spektrometrije (AAS), spektrofotometrije, dilatometrije, diferencijalno-termijske analize (DTA), diferencijalno-skenirajuće kalorimetrije (DSC), infracrvene spektroskopije (FT-IC), rendgenske difrakcione (XRD) i skenirajuće elektronsko mikroskopske (SEM) analize.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Ovaj rad analizira prosječnu bruto per capita dohodovnu konvergenciju osam zemalja Jugoistočne Evrope (JIE) prema prosjeku EU-a. Cilj je utvrditi koji faktori doprinose konvergenciji zemalja JIE ...regije kao i opisati kretanje konvergencije u periodu 2000.-2018. godine, s posebnom pozornošću na dva pod perioda, prije i nakon Svjetske ekonomke krize. Koristimo pri tome kombinaciju parametarskih i neparametarskih metoda i linearne panel regresije fiksnih efekata s robusnim standardnim greškama. Rezultati sugeriraju da je konvergencija bila podstaknuta procesom EU integracija, obrazovnim nivoom stanovništva, investicijama (stranim, domaćim i javnim), kreditnom ekspanzijom u privatnom sektoru, kao i rastom javnih rashoda. S druge strane, ekonomska kriza, nezaposlenost i inflacija bili su glavni faktori koji su utjecali na divergenciju procesa. Zaključujemo na kraju i da je post-tranzicijski model rasta dominantan u regiji SEE, temeljen na stranim direktnim investicijama, nedovoljan, i da su domaće privatne investicije kritično-nedostajući faktor brže dohodovne konvergencije.
Povezanost i efekti između fiskalne politike i gospodarskog rasta važna su teoretska i empirijska tema istraživanja. Neoklasični modeli smatraju da će ekonomski učinci u državnoj potrošnji biti ...neutralizirani efektima posljedičnih promjena u privatnoj potrošnji. S druge strane, endogeni modeli rasta smatraju da promjene u razini i sastavu oporezivanja i državne potrošnje utječu na gospodarski rast. Cilj rada je istražiti povezanost i efekte fiskalne politike i gospodarskog rasta u 21 zemlji srednje i istočne Europe u razdoblju od 2000. – 2018. godine. Empirijski rezultati, nakon kontrole zajedničkih i specifičnih varijabli za pojedinu zemlju, ukazuju na to da povećanje oporezivanja, ali ne i neproduktivnih izdataka, može pozitivno utjecati na gospodarski rast. Glavni rezultati empirijske analize su: (i) da postoji značajna i pozitivna povezanost između opće razine oporezivanja i gospodarskog rasta; i (ii) da ne postoji povezanost između državne finalne potrošnje i gospodarskog rasta. Rezultati empirijske analize doprinjeli su znanstvenoj literaturi potvrđujući povezanost između državnih poreznih prihoda i ekonomskog rasta u zemljama srednje i istočne Europe.
U radu se empirijski ispituje i procjenjuje odnos između javnog duga i gospodarskog rasta u europskim tranzicijskim zemljama od 1995. do 2017. (uključujući obje godine). Cilj ovog istraživanja je ...identificirati i odrediti granične vrijednosti ili opseg u kojem udio javnog duga u BDP-u ima pozitivan učinak na gospodarski rast, a nakon kojeg udio duga u BDP-u negativno utječe na gospodarski rast u tranzicijskim zemljama Europe. U tu svrhu primjenjujemo različite ekonometrijske modele i tehnike kao što su objedinjeni OLS (metoda najmanjih kvadrata), modeli fiksnih i slučajnih učinaka, GMM (generalizirana metoda momenata) i bootstrap metoda kako bismo odredili granične vrijednosti udjela javnog duga u BDP-u. Nalazi dokazuju opću teoretsku pretpostavku da na niskoj razini udio javnog duga u BDP-u pozitivno utječe na gospodarski rast, dok nakon određene prekretnice prevladava negativan učinak na rast u tranzicijskim zemljama Europe. Uz to, rezultati pokazuju različite razine graničnih vrijednosti udjela javnog duga u BDP-u među europskim tranzicijskim zemljama. Do sada je potvrđeno da su granične vrijednosti duga prema BDP-u za manje razvijene tranzicijske zemlje niže u odnosu na razvijenije zemlje Europe. Stoga rezultati pružaju dodatne informacije europskim tranzicijskim zemljama, čija je razina duga iznad praga vrijednosti, kako bi smanjile svoj javni dug i poduprle dugoročne izglede gospodarskog rasta.
Cilj ovog istraživanja bio je empirijski istražiti utjecaj potrošnje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije na ekonomski rast. Analiza je provedena na podacima za 16 razvijenih EU država u ...razdoblju od 1990. do 2018. te za 11 post-tranzicijskih EU država u razdoblju od 1995. do 2018. Dobiveni rezultati uspoređeni su s rezultatima dobivenim za razdoblje do 2014.godine. Za kvantificiranje kratkoročnog i dugoročnog utjecaja, primijenjen je združeni procjenitelj aritmetičke sredine grupe (PMG). Prema empirijskim rezultatima potrošnja oba izvora energije u dugom roku značajno utječe na ekonomski rast u obje skupine zemalja. Međutim, rezultati se razlikuju između razvijenih i post-tranzicijskih EU zemalja. U razvijenim EU zemljama potrošnja obnovljivih izvora energije ima negativan utjecaj na ekonomski rast, dok potrošnja neobnovljivih izvora energije ima pozitivan utjecaj. U post-tranzicijskim EU zemljama rezultati su suprotni, što znači da u tim zemljama postoji tendencija prelaska s manje učinkovitih i onečišćujućih izvora energije na učinkovitije energetske opcije koje mogu biti poticaj ekonomskom rastu.
Ciljevi ovog rada bili su istražiti dužinsko-masene odnose i faktore kondicije riječnih rakova iz prirodnog staništa Južnog Soronga i Jayawijaya, Papua, Indonezija. Tri vrste riječnih rakova (Cherax ...monticola, C. albertisii i C. communis) prikupljene su u području Jayawijaya, a samo jedna vrsta (C. swonden) prikupljena je u Južnom Sorongu. Koeficijent rasta (b) za sve vrste imao je raspon od 2,55 do 3,10. Vrsta C. monticola iz područja Jayawijaya imala je najveću b vrijednost (3,10), a C. swonden iz Južnog Soronga najmanju b vrijednost (2,55). Faktor kondicije (K) za sve vrste imao je raspon od 1,9 do 2,3. Vrste C. monticola i C. albertissi imale su najveću K vrijednost (2,3) dok je vrsta C. swonden pokazala najmanju K vrijednost (1,9). Ovo istraživanje pokazalo je da su vrijednosti b i K za rakove koji žive u Jayawiaya području bile više od onih iz Južnog Soronga vjerojatno zbog toga što stanište Jayawijaya ima bolje uvjete okoliša i osigurava bolje uvjete za hranjenje rakova od staništa Južnog Soronga.
Ulaganje u istraživanje i razvoj stvara preduvjete za primjenu naprednije i bolje tehnologije. Omogućuje uvođenje novih proizvoda ili proizvodnih procesa koji mogu rezultirati većom zaradom i ...potencijalnim ekonomskim rastom. Istraživanje i razvoj katalizator su za generiranje agregatnih ekonomskih aktivnosti, no njihova važnost nije široko istražena na regionalnoj razini. Europska unija definirala je strategije u kojima se inovacije smatraju bitnim elementom za poticanje rasta i otvaranje novih radnih mjesta. Cilj ovog rada je utvrditi i mjeriti utjecaj ulaganja u istraživanje i razvoj na gospodarski rast lučkih regija. Podaci korišteni u ovom istraživanju su panel podaci lučkih regija Europske unije za klasifikaciju NUTS 2 u razdoblju od 2005. do 2015. Rezultati generalizirane metode momenata (GMM) i njenog procjenitelja u dva koraka pokazuju da ulaganja u istraživanje i razvoj imaju značajan utjecaj na gospodarski rast lučkih regija u Europskoj uniji. Međutim, kako bi se inovacije usvojile i primijenile, također je potrebno da regije imaju određenu ekonomsku strukturu koja je dodatno analizirana u ovom radu. Regije s velikim inovacijskim kapacitetom stvaraju veće ekonomske koristi i smatra se da rastu brže od ostalih regija.
Kvalitetna organizacija sustava obrazovanja sve je veći faktor u ostvarivanju kontinuiranog napredovanja gospodarstva. Upravo zbog toga je važno mjeriti kvalitetu obrazovanja kroz brojne pokazatelje ...učinkovitosti. Jedan od pokazatelja kvalitete visokog obrazovanja je i praćenje kretanja broja upisanih i završenih studenata na visokim učilištima koji jasno prikazuje povećava li se ili smanjuje broj studenata koji upisuju odnosno završavaju studije. U posljednjih nekoliko godina Hrvatska sve više ulaže u povećanje kvalitete visokog obrazovanja, djelomično kroz primjenu Bolonjskog procesa, a djelomično kroz interne analize samih ustanova visokog obrazovanja. Ulaganje u kvalitetu rezultiralo je pozitivnim stopama završavanja studija no unatoč tome, Hrvatska i dalje zaostaje za Europom prema udjelu visokoobrazovanih. Analiza učinkovitosti visokog obrazovanja pokazuje da Hrvatska kontinuirano povećava svoj udio visokoobrazovanih no da bi se dosegao prosjek Europske Unije, daljnji napori u poboljšanju obrazovne slike Republike Hrvatske i dalje predstavljaju nužnost.
PDF
