Uključenost obrazovnih institucija u poduzetništvo, na razini osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja, do sada se nije sistematično proučavala u znanstvenoj literaturi, iako se decentralizacija ...i autonomija odgojno-obrazovnih ustanova naglašava kao značajan dio obrazovne politike, još od 1980-ih. U ovom se radu iznose rezultati empirijske analize poduzetničke orijentacije škola u Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini, kao i njihovih ravnatelja/ica. Djelovanje poduzetničke orijentacije utvrđuje se u odnosu na osobno zadovoljstvo ravnatelja/ica poslom, percipirani doprinos društvu i društvenu ulogu ravnateljskog posla. Rezultati istraživanja pokazuju da su poduzetnička orijentacija škola i ravnatelja/ica u Hrvatskoj i BiH usko povezani. Poduzetni ravnatelji/ce su i zadovoljniji sa svojim poslom te osjećaju višu razinu doprinosa društvu. Međutim, isto se ne odnosi i na njihov percipirani društveni status, što bi se moglo pripisati intrinzičnoj motivaciji, pri čemu takav zaključak treba potvrditi budućim istraživanjima. Rezultati ovog rada pokazuju da se poduzetnička orijentacija škola i ravnatelja/ica može smatrati korisnim deskriptorima individualnog i institucionalnog ponašanja u obrazovnim sustavima u jugoistočnoj Europi.
Etnički teritoriji Hrvatske i Slovenije uvijek su bili tranzicijska zemljopisna područja koja su bila otvorena za razne vrste kulturnih i glazbenih migracija i susreta različitih glazbenih tradicija. ...Jedna od najvažnijih skupina imigrantskih glazbenika bili su Česi koji su se pojavili u Hrvatskoj i Sloveniji krajem osamnaestog stoljeća. Od početka devetnaestog stoljeća pa sve do 1920-ih najmanje devedeset glazbenika (violinista) podrijetlom iz Češke djelovalo je kao učitelji violine, članovi orkestra (koncertni majstori i dirigenti) i ravnatelji vojnih glazbi koji su značajno oblikovali glazbeni život u nekoliko gradova i mjesta u Hrvatskoj i Sloveniji. Otprilike deset posto njih bilo je aktivno na oba područja. Najvažniji razlog njihove migracije bio je ekonomski. Nakon što su teško pronalazili posao u svojoj domovini, koja je bila prenapučena visokokvalificiranim glazbenicima, bili su prisiljeni preseliti se u područja koja su bila u glazbenom razvoju i kojima su kvalitetni glazbenici bili nužno potrebni. S druge strane, vojni glazbenici putovali su sa svojim pukovnijama posebno u hrvatske zemlje, gdje su se neki od njih nastanili i nastavili glazbenu karijeru kao civili. Učitelji violine javljali su se na natječaje u novinama diljem austrijskog carstva; u početku su bili imenovani učiteljima glazbe uglavnom u Ljubljani, Karlovcu, Rijeci i Varaždinu. Bili su to široko obrazovani glazbenici, koji su mogli predavati teoriju glazbe, pjevanje i razne instrumente, uključujući violinu. Najvažnija skupina čeških violinista bili su praški violinisti (učenici Praškog konzervatorija). Prvi od njih pojavili su se u hrvatskim zemljama već 1830-ih, ali u Sloveniji ne prije 1870-ih. U Hrvatskoj su u početku djelovali kao ravnatelji vojnih glazbi u Puli, Bjelovaru i Osijeku, ali većina ih se preselila u Zagreb 1890-ih. U Glazbenom zavodu imenovani su učiteljima violine te kao koncertni majstori, članovi orkestra i dirigenti orkestra Narodnog kazališta. U Sloveniji su od kraja devetnaestog stoljeća bili među prvim učiteljima violine u Glazbenom društvu u Ljubljani i ograncima u Novom Mestu, Celju, Kranju, Trstu i Mariboru. Jedan od najvažnijih praških violinista prve polovice dvadesetog stoljeća nesumnjivo je Václav Huml (1880–1953), koji je školovao generaciju sjajnih zagrebačkih violinista iz šire regije, koji su ostvarili međunarodnu karijeru širom svijeta. Zbog toga se danas smatra osnivačem zagrebačke violinističke škole. Od 1920-ih, drugi praški violinist, Jan Šlais, obučavao je prvu važnu generaciju slovenskih violinista u Ljubljani, od kojih su neki nastavili studij violine s Humlom u Zagrebu. Više od stotinu godina češki su violinisti uvježbavali generacije violinista i nekih drugih glazbenika, izvodili suvremeni glazbeni repertoar, preuzeli vodeću ulogu u razvoju komorne glazbe i bili ključni faktor u razvoju orkestara i u Sloveniji i u Hrvatskoj.
Ravnateljica dobovske osnovne šole Ivana Baškovič in župan občine Brežice Ivan Molan sta odkrila novo tablo šole in s tem simbolnim dejanjem uradno razglasila preimenovanje šole.
Ravnateljica dobovske osnovne šole Ivana Baškovič, Toporišičeva nečakinja, med nagovorom gostov prireditve ob slavnostnem preimenovanju tamkajšnje šole.
Autorica je tijekom školske 2011./2012. godine analizirala stanje vjeronauka u osnovnim i srednjim školama na području Riječke nadbiskupije na način da je posjetila 47 osnovnih škola (bez područnih) ...i 23 srednje škole (od ukupno 52 osnovne školei 29 srednjih škola) u kojima je razgovarala s ravnateljima i stručnim suradnicima škola, te nazočila satu vjeronauka kod svakog pojedinog vjeroučitelja. Statistički su podaci dobiveni na temelju osobnog razgovora s ravnateljima škola i njihovim i stručnim suradnicima na određene teme vezane uz proteklo razdoblje od dva desetljeća postojanja vjeronauka u hrvatskom školstvu i nazočnosti na školskom satu vjeronauka te pregleda učeničke i vjeroučiteljeve pedagoške dokumentacije. Autorica je u svojoj analizi, za potrebe izvješća, krenula od drugoga dijela – nazočnosti na školskom satu i pregleda potrebne dokumentacije, pri čemu je za svaku točku analize dala grafički prikaz najboljih postignuća po skupinama vjeroučitelja s obzirom na godine radnog staža u školi. Uz svaku je varijablu autorica dala i svoj osvrt na dobivene statističke podatke, kao i prijedloge za poboljšanje kvalitete pojedinih elemenata odgojno-obrazovnog procesa u nastavi vjeronauka. U zaključnoj misli autorica je stavila naglasak na kvalitetniju didaktičko-metodičku osposobljenost današnjih vjeroučitelja te na jasnije svjedočenje evanđeoskih vrednota i Kristove ljubavi po kojoj su vjeroučitelji prihvatili ovu značajnu crkvenu službu.
PDF
