Promjene u školama usmjerene su na promjene organizacijskoga
razvoja škole i na promjene pedagoškoga vođenja. To pretpostavlja logičan zahtjev za intenzivnom profesionalizacijom ravnatelja i njihovim ...kompetencijskim standardima. Jesu li sadašnji ravnatelji spremni odgovoriti tim zahtjevima i imaju li odgovarajuće kompetencije za učinkovito vođenje razvoja škole? Istraživanjem smo tražili odgovore na prethodna pitanja. U radu se istražuje
kako učitelji i pedagozi percipiraju kvalitetu vođenja škola, te propituje hipoteza o povezanosti između varijabli: vođenja, školskoga ozračja, organizacijske učinkovitosti i zadovoljstva poslom. Empirijsko je istraživanje provedeno na uzorku od 265 ispitanika: 85 stručnih suradnika – pedagoga i 180 učitelja iz 48 osnovnih škola na području istočne Hrvatske. U istraživanju je
primijenjen instrument koji je sadržavao četiri skale: Skalu za procjenu učinkovitosti vođenja, Skalu za procjenu školskog ozračja, Skala za procjenu organizacijske učinkovitosti škole i jedno pitanje za procjenu zadovoljstva odnosima i poslom u školi. S obzirom na dobivene rezultate, analizira se postojeći sustav osposobljavanja i usavršavanja ravnatelja i predlažu rješenja za nove modele obrazovanja u području obrazovnog i pedagoškog vođenja.
Supervizija u području socijalne skrbi u RH sustavno se uvodi posljednjih deset godina. Ravnatelji ustanova imaju pri tome veliki značaj i odgovornost. Cilj ovog istraživanja je ispitati njihovu ...percepciju potreba i dobiti od uvođenja supervizije, kao i prepreka tom procesu. Također su ispitani njihovi stavovi prema superviziji. Sudjelovalo je 76 od 91 kontaktiranih ravnatelja centara za socijalnu skrb i voditelja ureda Centra za socijalnu skrb Zagreb. Ravnatelji ističu potrebu za razvojno-integrativnom i timskom supervizijom te smatraju da je supervizija najpotrebnija stručnjacima koji rade s obiteljima. Nedostatak sredstava i educiranih supervizora doživljavaju kao najveće prepreke uvođenja supervizije. Najveću dobit očekuju na području razmjene iskustva, bolje timske suradnje i bolje usluge koja se pruža korisnicima. Iako općenito prevladavaju pozitivni stavovi prema superviziji, oni ravnatelji koji imaju osobno iskustvo sa supervizijom imaju pozitivnije stavove prema superviziji.
Rad prikazuje rezultate individualnih razgovora obavljenih u 2008. i 2010. godini s dvadesetak ravnatelja narodnih i visokoškolskih knjižnica u Republici Hrvatskoj na temu organizacijske kulture u ...njihovim knjižnicama. Ravnatelji, između ostalog, govore o kvaliteti njihovih knjižnica, položaju knjižnica u zavičajnoj zajednici (narodne) odnosno matičnoj organizaciji (visokoškolske), suparnicima koje knjižnice imaju, iščekivanjima korisnika i načinima zadovoljavanja njihovih potreba, potrebi mjerenja uspješnosti poslovanja itd.
Rezultati prikazani u ovom radu dio su rezultata prikupljenih znanstvenim projektom Vrednovanje knjižničnih i informacijskih usluga : narodne i akademske knjižnice.
U radu su kronološkim slijedom prikazani kratki životopisi dosadašnjih ravnatelja Nacionalne i sveučilišne knjižnice i njezinih prethodnica. Uvodni dio daje pregled dosadašnjih istraživanja i ...spoznaja o položaju i ulozi osoba koje su bile na čelu te hrvatske središnje knjižnice, a potom slijedi prikaz njihovih životopisa i naročito djelovanja u Knjižnici. Prigodom obilježavanja 400. godišnjice Knjižnice ovim se prilogom žele nadopuniti podaci objavljeni u znatno opsežnijim radovima o njezinoj prikupljenoj baštini, događanjima, prostorima i službama, iz kojih se najčešće premalo doznaje o osobama koje su najviše doprinijele njezinu razvoju.
