Prispevek posega na široko področje jezikovnega in nejezikovnega medsebojnega vplivanja in delovanja v ozkem, izbranem krogu udeležencev, torej na področje govornih dogodkov, v katerih nastaja ...ožjeinteresni, posredni ali neposredni, eno- ali obojesmerni dvogovor. Posebna pozornost bo namenjena prav enosmernemu dvogovoru, imenovanem razgovor, in obojesmernemu dvogovoru, imenovanem pogovor.
Adherencija je, prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), „stupanj do kojeg bolesnikovo uzimanje lijekova odgovara propisanom režimu”. Adherencija uključuje bolesnikov pristanak za ...dogovorene zdravstvene preporuke, što značajno izdvaja adherenciju od compliance (popustljivosti). Ispitivanje adherencije s inhalerima u astmi i KOPB-u pokazalo je poražavajuće rezultate, tako da značajno manje od polovine bolesnika koristi preporučeni inhaler za temeljno liječenje astme ili KOPB-a redovito tijekom godine dana. S druge strane, dio bolesnika koristi prečesto brzodjelujući bronhodilatator za olakšavanje tegoba (SABA), čime ne pridonose kvalitetnom liječenju, već lošijoj kontroli bolesti i češćim egzacerbacijama astme. Također, bolesnici s astmom mogu se potpuno prikloniti preventivnom liječenju kada imaju simptome, ali postaju slabo adherentni kada su stabilno i dobro. Poželjno je da osoba s astmom ili KOPB-om i njegov liječnik zajedno pronađu cilj liječenja. Motivacijski razgovor u kojem postoji pokazivanje pozitivnih emocija od strane liječnika, empatija, aktivno slušanje s poticanjem pitanja te davanje jasnih odgovora, ohrabrivanje i slavljenje malih uspjeha, kao i sažimanje zaključaka na kraju razgovora, pridonijet će značajnom poboljšanju adherencije. S vremenom se znanje i vještina tehnike inhaliranja umanjuje, te je trening potrebno ponavljati najmanje jednom godišnje, a poželjno svaka tri mjeseca, ili na svakoj kontroli bolesnika s astmom ili KOPB-om. Ponavljanje i vježbanje adherencije, kao i tehnike inhalacije, značajno poboljšava obje varijable. Postupak mjerenja adherencije lijekova poboljšava pridržavanje uputama i redovitost uzimanja lijekova. Mjerenje je poželjno provesti u kombinaciji samoprocjene i praćenja utrošenih doza lijeka u ljekarnama.
Interpersonalna komunikacija predstavlja jedan od najvažnijih aspekata u procesu edukacije. Njezina uloga očituje se na više razina, pa ju je moguće promatrati kao generator interpersonalnih odnosa u ...odgojno-obrazovnom procesu, ali i kao posljedicu uspostavljenih interpersonalnih odnosa na razini subjekata edukacijskog procesa. Drugim riječima, interpersonalna komunikacija osigurava generiranje socijalne matrice unutar koje se odvija edukacija u širem, odnosno neposredan odgojno-obrazovni rad u užem smislu. Stoga je izučavanje interpersonalne komunikacije od iznimne važnosti za razumijevanje i unaprjeđenje edukacije u cjelini. U rada je opisana izvršena analiza i sistematizacija pravaca istraživanja interpersonalne komunikacije u edukaciji, što omoguje sistematski uvid u navedenu problematiku i osigurava platformu za daljnja istraživanja.
U ovome se radu bavimo formom i funkcijom poštapalica u razgovornom bosanskom jeziku s obzirom na njihovu pozicijsku valentnost u konstrukcijskim komunikacijskim jedinicama (TCU). Poštapalice ...zauzimaju periferno mjesto u formalno-gramatičkim modelima i najčešće se analiziraju sa stilskog ili sociolingvističkog aspekta, pri čemu se njihova uporaba ne preporučuje, jer se smatraju obilježjem lošeg govornog stila i nepotrebnim dodatcima u govoru. Ovdje ih promatramo s aspekta njihove uporabe pri organizaciji i konstrukciji komunikacijskih cjelina i tvrdimo da su poštapalice neophodni konverzacijski elementi čija funkcija proizlazi iz elementarnih mehanizama konverzacijske razmjene definiranih u Sacks et al. (1974) – potrebe da se pri konverzaciji umanje praznine i simultani govor. Analiza obuhvaća oko 550 poštapalica izdvojenih iz korpusa (Kurtić et al. 2012) koji se sastoji od audio-vizualnog zapisa razgovora četiriju govornika bosanskog jezika (oko četiri sata snimljenog materijala). Služeći se metodološkim okvirom konverzacijske analize, opisat ćemo različite funkcije poštapalica, čime ćemo nastojati revidirati tvrdnje da su poštapalice smetnja u konverzaciji.
Cilj istraživanja bio je dobiti uvid u navike upotrebe različitih dodatnih izvora znanja/informacija prilikom učenja nastavnih sadržaja iz predmeta Priroda učenika petog razreda osnovne škole obzirom ...na spol, veličinu mjesta stanovanja, zaključnu ocjenu iz predmeta Prirode i društva u 4. razredu osnovne škole te korištene nastavne metode i strategije na satu Prirode. U istraživanju je sudjelovalo 930 učenika petih razreda iz 28 škola iz cijele Hrvatske. Učenici su putem online ankete trebali odabrati dodatni izvor znanja koji najčešće koriste kada im nešto nije jasno prilikom učenja nastavnih sadržaja iz predmeta Priroda. Prilikom obrade nastavnih tema učenici su učili kolaborativnim istraživačkim učenjem, istraživačkim učenjem ili tradicionalnim oblikom učenja. Rezultati su pokazali kako je odabrani način učenja utječe na učenički odabir izvora učenja uz obrnuto proporcionalan odnos i povećanje korištenja komunikacijskih izvora (učitelj, prijatelji, roditelj) u odnosu na individualne izvore (udžbenik, bilježnica, Internet), u skladu s povećanjem neposrednog učenja, a time i neovisnosti učenja. Udžbenik i dalje glavni izvor informacija prilikom učenja, ali kolaborativno istraživačko učenje potiče uz korištenje Interneta i raznovrsnije korištenje ostalih izvora učenja. Rezultati upućuju na to kako je izuzetno važno prilikom planiranja poučavanja odabrati način učenja koji će učenicima alfa generacije omogućiti dinamičnost prilikom učenja i slobodu odabira strategija učenja i rješavanja problema.
Područje rada školskog pedagoga je prilično široko, stoga se ovaj rad bavi samo jednim užim dijelom rada školskog pedagoga, a to je savjetodavni rad s učiteljima. Kako bi školski pedagog mogao ...uspješno odgovoriti na zahtjeve pedagoškog savjetovanja u školi, nužno je da je upoznat s karakteristikama školskog savjetovanja. Najčešći oblik savjetodavnog rada individualni je pedagoški savjetodavni rad, a da bi ga školski pedagog mogao provoditi, mora imati razvijena određena znanja, vještine i sposobnosti koje će mu omogućiti da savjesno i odgovorno radi svoj posao. Savjetovanje je proces koji prolazi nekoliko različitih faza. Učitelji očekuju od školskog pedagoga pomoć i podršku koja se ostvaruje putem savjetodavnog rada. Osim savjetodavnog rada školski pedagog pruža podršku učiteljima, a da pritom ne nudi rješenja, već pomaže učiteljima da svoje ideje dovedu do cilja. Dakle, savjetovanje i pružanje podrške sastavni su dio poslova školskog pedagoga sa svim sudionicima neposrednog rada u školi. U članku se navodi rad s učiteljima koji svoj radni vijek provode u neposrednom radu s učenicima, a tijekom rada potrebna im je stručna savjetodavna pomoć i podrška. Naglasak je na radu s razrednicima kao i uvođenje novih kurikula u škole. Nakon više od šezdeset godina od početka rada prvog školskog pedagoga u školi pred njim su veliki izazovi kako bi se reformska nastojanja što uspješnije provela u stvarnost.
U antičkoj znanosti često nalazimo vrijedna znanja koja još uvijek nisu došla na red za primjenu u suvremenom obrazovanju. Jedno je od tih učenje grčkoga učenjaka i filozofa Sokrata koji predstavlja ...koncept dijaloške metode, poznate kao i majeutički razgovor. Ova metoda počiva na planiranome i vođenome razgovoru koji uključuje različite razine argumentiranja i potrebnoga znanja. Prikazan je razvoj nastanka dijalogike, počevši od Sokratovih učenja do kasnijega razvoja ove metode. Cilj je ovoga rada prikazati ovu metodu te analizirati njezine mogućnosti za primjenu u nastavi, odnosno poučavanju učenika u razredu. Analizirani su različiti aspekti dijaloške metode te mogućnosti primjene u razredu. Ovim je radom opisana i vodeća uloga nastavnika te je razrađena metodologija uporabe dijaloške metode u razredu. Poseban je aspekt izbjegavanje Hawthore-ova efekta tijekom razredne primjene. Posebni je cilj ovoga rada bio opisati mogućnosti dijalogike u integraciji učenika s posebnim potrebama, posebice onih s poremećajima iz autističnoga spektra. Ova metoda ima široke mogućnosti te su opisane i mogućnosti njezina proširenja u kontekstu prevodilačke i pisane dijalogike. Primjenom ove metode postiže se veliki napredak u predavačkome radu, razvoj kritičkoga mišljenja i suradnička izgradnja znanja kao najveća postignuća u odmaku od zastarjele, ali još uvijek sveprisutne frontalne nastave.