Danas, u vrijeme rastuće prezasićenosti oglašivačkog tržišta, mnoge znanstvene analize ukazuju na nepobitnu činjenicu početka potpuno nove ere komuniciranja. Sukladno navedenom, marketing i ...oglašavanje danas bilježi značajne promjene. Ono što je prije deset godina bilo dominantno (SEO, SEM, oglašavanje na društvenim mrežama itd.) danas se ubraja u kategoriju tradicionalnih medija. Razvoj tehnologije te pojava i razvoj umjetne inteligencije analizirati će se u radu u kontekstu digitalne transformacije. Drugim riječima, umjetna je inteligencija sa svim svojim mogućnostima promijenila digitalni oglašivački krajolik. Jedan od alata promjene su chatbotovi – automatizirani chat sustavi koji prikupljaju podatke na temelju ponašanja korisnika na internetu i tako postaju moćno oružje oglašivača koji, otvarajući razgovor sa korisnicima, potrošačima na neupadljiv i prirodniji način plasiraju oglase. Kako trend korištenja chatbotova u svijetu raste iz dana u dan, iz dostupnih radova i literature nije jasno vidljivo kakva je situacija na malom hrvatskom oglašivačkom tržištu. Stoga je upravo cilj ovog rada utvrditi povezanost chatbot oglašavanja i rezultata kampanja, a samim time ukazati na učinkovitost ovakvog načina oglašavanja.
Od siječnja do travnja 2016. godine u više smo navrata boravile u Zimskom prihvatno-tranzitnom centru, odnosno slavonskobrodskom kampu za izbjeglice koji je u tom trenutku bio jedino mjesto u ...Hrvatskoj predviđeno za zaustavljanje izbjeglica iz ratom pogođenih, i na druge načine depriviranih zemalja svijeta na putu prema zapadnoj Europi. U radu se bavimo metodološkim pitanjima, istraživačkim metodama i postupcima (u rasponu od ulaska na teren te pitanja istraživačkih i sudioničkih uloga, preko promatranja i bilježenja do sudjelovanja, intervjua i razgovora) koje smo iskušavale i na kojima smo ustrajavale tijekom našeg boravka u kampu, a koje vidimo kao važne za razumijevanje samog kampa i onoga što se u njemu događalo. Fokusiramo se na brojna lica metodološkog redukcionizma i metodološkog pluralizma našeg istraživanja u kampu. Pojedine etnografske metode u našem su se istraživanju često svodile na svoje konture da bi u odmaku ili nadogradnji s drugim metodama otvarale i oblikovale mnogostruke ulaze u istraživačko polje, poprimajući pritom i obilježja istražiteljskog rada.
Sredstva komunikacije znatno su se promijenila tijekom posljednjih dvaju desetljeća. Uz uobičajenu komunikaciju licem u lice, novi oblici komuniciranja (npr. besplatni servisi za video-razgovore ili ...društvene mreže) danas su integrirani u svakodnevni život. U ovome radu istražit ću mogućnosti koje novi oblici komunikacije pružaju za praksu filozofskoga savjetovanja. Prezentirat ću tri primjera: savjetovanje licem u lice, online savjetovanje posredstvom Skype platforme i savjetovanje kroz Facebook chat. U zadnjemu dijelu rada i temeljem iskustava iz ovih primjera, istražit ću prednosti i mane svake od navedenih metoda, pokazati koja od njih najviše odgovara savjetniku a koja klijentu, s ciljem doprinosa daljnjem razvoju profesije filozofskoga savjetovanja i načina na koji se ono doživljava u javnosti.
Rad se sastoji od tri dijela: prvi dio predstavlja pledoaje teorije i prakse socijalnog rada u kojem se prihvaćaju i podučavaju postmodernistički elementi u socijalnom radu. U socijalnom radu ...potrebno nam je stvaranje postmodernističkih misli kao iskoristivog znanja te odgovarajućih riječi za nastanak, opis i širenje teorijskog znanja. Potrebno nam je i iskustvo korištenja konstrukcionističkog pristupa u svrhu provođenja dobre prakse.
U drugom dijelu rada definiran je socijalni rad s obitelji u postmodernističkom okviru. Prikazan je koncept stvaranja odnosa s obitelji, te otvorenog konverzacijskog prostora prilikom istraživanja realiteta obitelji u svrhu prikupljanja novih pomažućih pripovijesti i suradnje.
U posljednjem dijelu predstavljen je model socijalnog rada s obitelji koji implicira čitav proces: od stvaranja odnosa s obitelji, uz poštivanje njene jedinstvenosti, do mreže profesionalaca, uz komplementarne servise podrške koji omogućuju realne izbore i promjene.
Cilj je ovoga istraživanja bio u prirodnoj situaciji razrednoga okruženja ispitati kvalitetu govora srednjoškolskih učenika nakon primjene socijalnoga oblika rada u skupini i metode istraživačkoga ...razgovora. Kvaliteta govora, odnosno usmeno izražavanje učenika snimano je audiosnimkom nakon primjene dvaju oblika rada. Audiosnimke su potom preslušane kako bi se izmjerile sljedeće varijable: 1) dužina izgovorene rečenice (duža – kraća); 2) struktura rečenice (čvršća i razvidnija – slabo organizirana); 3) izrečena misao usmenim izražavanjem (cjelovita – necjelovita s nepotrebnim gomilanjem riječi); 4) rečenična intonacija (raspoznatljiva – neadekvatna); 5) gramatičke veze među riječima (točne i čvrste – netočne i labave). Rezultati istraživanja pokazuju da: 1) dužina izgovorene rečenice nije veća, odnosno nakon istraživanja učenici se usmeno izražavaju kraćim rečenicama; 2) struktura rečenica je čvršća i razvidnija; 3) izrečena misao je cjelovitija bez nepotrebnog gomilanja riječi; 4) rečenična intonacija je raspoznatljivija (učenici osvještavaju da se rečenicom prenosi potpuna obavijest); 5) gramatičke veze među riječima su čvršće. Zaključuje se da se kvaliteta govora učenika poboljšala nakon primjene socijalnoga oblika rada u skupini i metode istraživačkoga razgovora u razredima
Jedno od područja ljudskoga djelovanja u kojem se jezik ostvaruje jest jezično-odgojno područje, što se odnosi na institucionalno poučavanje jezika u odgojno-obrazovnim ustanovama. Pritom je ...učiteljeva jezična uloga presudna u razvijanju govornoga izraza i cjelokupne jezične kulture mlađih naraštaja. Da bi učiteljevo jezično djelovanje u stvarnim nastavnim okolnostima bilo odgovarajuće i primjereno, zahtijeva se neprekidna težnja za profesionalnim jezičnim usavršavanjem te sustavno napredovanje u tom smislu. Što je veći učiteljev trud u podizanju vlastite jezične kulture, odnosno u usavršavanju osobne komunikacijske kompetencije, to će ga i učenik spremnije u tom slijediti.
Jedan od načina na koji se podiže razina učeničke jezične kulture i razvija njegova komunikacijska kompetencija jest usvajanje i poštivanje pravila jezičnoga bontona. Jezični bonton podrazumijeva uljudbeno govorno ponašanje sudionika komunikacijskoga procesa. Takvo govorno ponašanje formalno je prikladno u svim govornim situacijama i normativno korektno na svim jezičnim razinama. U međuljudskom se ophođenju pritom razlučuju poželjni od nepoželjnih načina i oblika jezičnoga izražavanja. Jezični se bonton velikim dijelom ostvaruje u odgojno-obrazovnom procesu, i to prije svega i ponajviše u nastavi hrvatskoga jezika.
Sadržaji jezičnoga bontona u nastavnom programu za predmet Hrvatski jezik u osnovnoj školi zastupljeni su neposredno i posredno. U mlađoj školskoj dobi jezični se bonton neposredno javlja, između ostaloga, u nastavnoj temi slušanje sugovornika i govorenje u telefonskom razgovoru, jer se kao obrazovno postignuće navodi da učenici trebaju naučiti uljudbeno razgovarati i slušati sugovornika pri telefonskom razgovoru.
Svrha je rada pokazati kako učitelj može u zadanu nastavnu temu ugraditi i dodatne sadržaje jezičnoga bontona. Daje se prikaz aktivnosti kojima se to postiže na satu obrade nastavne teme telefonski razgovor.
Rad iznosi pred čitatelja pregled pisaca koji su pisali poslanice, od antičke rimske književnost do europske renesansne književnosti. Nastoji se potvrditi posrednička uloga rimske književnosti između ...umjetničke književnosti grčke civilizacije te humanističke europske književnosti između XIV. i XVI. st. kada europski humanisti
otkrivaju "klasicitet" rukopisa s pismima Cicerona, Horacija, Ovidija, Seneke, Plinija Mlađega. Nadalje, na tragu hrvatske renesansne književnosti pokazat će se jezično zajedništvo naše renesansne književnosti, koja se jezicima otvara talijanskoj humanističkoj renesansnoj književnosti i antičkoj rimskoj književnosti. U
kronološkom pregledu zastupljeni su upravo oni pisci koji su bili uzorni pisci našim renesansnim pjesnicima, posebno piscima poslanica, našim humanističkim pjesnicima Quattrocenta. Završni dio rada donosi jednu Petrarkinu poslanicu te interpretaciju. Ona nastoji demonstrirati omiljene pjesničke postupke svojstvene poslanicama u stihu
(imaginarna komunikacija, epistolograf lirski i introspektivno komentira svoj osobni unutarnji svijet, javno-privatni karakter poslanica u odabranoj tematici i motivima).
PDF
