Kompetencija podrazumijeva sposobnost ili stručnost pojedinca za uspješno ovladavanje različitih ciljeva. Razlikuju se opće kompetencije, prenosive i neovisne o profesiji, i specifične kompetencije ...koje su profesionalno ovisne. Svaki pojedinac djeluje u svojem osobnom ili profesionalnom životu koristeći se jednima i drugima. Nastavnicima za obavljanje njihova posla potrebne su brojne kompetencije koje se u radu jednim imenom nazivaju pedagoškim kompetencijama koje, kao i ostale kompetencije, nisu statične i ne mogu se u potpunosti steći tijekom inicijalnog obrazovanja, nego su vrlo dinamične i razvijaju se cijelog života. U radu je predloženo i raspravljeno kako nastavnici tijekom svojega svakodnevnog rada mogu planirati i pratiti vlastiti razvoj pedagoških kompetencija ne bi li bili pasivni sudionici vlastitoga profesionalnog razvoja. Predložen je model ponavljajućih refleksija tijekom kojih se prikupljaju povratne informacije o učinkovitosti razvoja i utvrđivanja novih potreba za daljnji razvoj.
Spomladi 2015 so predstavniki Alumni kluba geografov Univerze v Ljubljani, Komisije za hidrogeografi jo Zveze geografov Slovenije in Občine Miren predstavili »Strokovne zasnove ureditve vodnega in ...obvodnega prostora ob reki Vipavi na območju občine Miren-Kostanjevica«. Dokument, ki je nastal na podlagi dveh delavnic z domačini ter terenskega druženja geografov, išče nove razvojne priložnosti ob vse bolj čisti Vipavi in nove možnosti za čezmejno sodelovanje.
Številna mesta po svetu svoja središča upravljajo z uporabo območij izboljšanega poslovanja. Avtorji so v članku analizirali vpliv teh območij na teritorialne blagovne znamke mest. S študijami ...primera so na podlagi matrike teritorialne blagovne znamke v okviru regionalnega razvoja kvalitativno analizirali izbrana območja izboljša nega poslovanja. Njihovi izsledki so potrdili, da imajo ta območja v regionalnem razvoju vlogo vsestranskih teritorialnih blagovnih znamk in vplivajo na strateške razprave ter lokalni, regionalni in mednarodni ugled mesta. Raziskava je pokazala, da območja izboljšanega poslovanja pomembno krepijo blagovno znamko svojih mest, za kar prejemajo podporo na različnih ravneh. Poleg tega je razkrila, da imajo ta območja ključno vlogo v političnih in kulturnih razpravah, ki so del procesov mestnega in regionalnega razvoja.
Poduzetništvo, posebice mikro, malo i srednje prema EU nasljeđu u Republici Hrvatskoj ima ključnu ulogu u stvaranju novih radnih mjesta, ponajprije kroz modele samozapošljavanja, potom kao pokretanje ...inovativnih poslovnih modela koji su generatori proizvodnje. Šumarski sektor bilježi sve veći udio inovativnih inženjerskih usluga namijenjenih za državne i privatne šume. Glavno obilježje još uvijek najzastupljenijih vrsta poduzetničkih aktivnosti u šumarskom sektoru je primarna primjenjivost u državnim šumama na djelatnostima sječe, privlačenja i daljinskog transporta te potom na uzgojnim radovima. Institucije i potpore na državnoj i EU razini imaju ulogu poticanja novih poduzetnika kroz „start-up“ modele na pokretanje inovativnih poslovnih rješenja primjenjivih u cijelom šumarkom sektoru.
The introduction provides an overview of a wide range of definitions of entrepreneurship and a brief overview of the situation and issues through institutional and legislative review. The second chapter presents the key features of forestry entrepreneurship in the Republic of Croatia. The main indicators of improving services in the forestry sector through the use of entrepreneurial services are discussed. Emphasis was also placed on comparison with EU standards through small business. Subsection 2.1 provides an overview of entrepreneurial opportunities in the forestry sector with special emphasis on innovative activities in which young forestry professionals could find themselves in the business of improving existing products and services, new services and new products. The third chapter lists the elements of entrepreneurial infrastructure through their facilities and all assessed in Table 1 through a SWOT analysis which shows the characteristics of strengths and weaknesses as internal characteristics and opportunities and threats as external characteristics. Section 3.1 lists the entrepreneurial support institutions established under the Law of the Improvement of Entrepreneurial Infrastructure. Subsection 3.2 provides an institutional framework for entrepreneurship management through strategic documents and laws with their characteristics. Subsection 3.3 shows aid to entrepreneurs from the EAFRD Fund for Rural Development. Table 2 shows the types of operations intended for the forestry sector together with the business entities for which they are intended and the amount and intensity of support. Subchapter 3.4 shows the support provided by the Republic of Croatia for the development of entrepreneurial activities, primarily through the credit lines of the Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR) and HAMAG-BICRO. Table 3 shows the currently available HBOR credit lines which are used as a starting point for selecting the most applicable for the forestry sector. From the shown credit lines, three are compatible and potentially applicable in the forestry sector. At the same time, these lines are shown with their characteristics in Table 4. Furthermore, the Croatian Government Agency HAMAG-BICRO also encourages the establishment of the forestry sector through three models shown in Table 5 with its characteristics for a successful promotion of entrepreneurship. forestry. In the last chapter, instead of conclusions, the problem of the lack of mass of potential entrepreneurs, primarily from a population of young forestry professionals, is mentioned. This is due to the lack of consideration by forestry experts about entrepreneurship as an interesting option. The impetus for thinking about entrepreneurship is certainly the simplified establishment of a business entity and the growing number, although still an insufficient number of credit lines for newly established business entities.
Svinjogojska proizvodnja na području Banovine ima dugu tradiciju, te značajan udio u stočarskoj te ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji. S obzirom na trenutno stanje svinjogojske proizvodnje i ...komparativne prednosti, postoje pretpostavke za daljnji razvoj svinjogojstva na Banovini. To se posebno odnosi na poticanje ekološke proizvodnje svinjskog mesa i prilagodbu Europskom zelenom planu, marketinško pozicioniranje mesnih prerađevina s dodanom vrijednošću s područja Banovine te povezivanje mesne industrije s uzgajivačima svinja. Pri tome je potrebno napraviti dodatni iskorak u promjeni strukture farmi prema broju rasplodnih grla, posebice obiteljskih gospodarstava, te edukaciji uzgajivača. Uz ekološki prihvatljiviji način držanja, koji rasplodnim svinjama i tovljenicima omogućuje prirodno ponašanje i time povećanu dobrobit, može se postići dodana vrijednost suhomesnatih i drugih proizvoda. Posebnost predstavlja banijska šara svinja, čija rastuća populacija može doprinijeti razvoju i dodatnoj vrijednosti svinjogojske proizvodnje na području Banovine.
Pig production in the Banovina region has a long tradition and a high share in livestock and overall agricultural production. Given the current state of pig production and comparative advantages, there are assumptions for the further development of pig farming in the Banovina region. This is especially important in the context of organic pork production and adaptation to the European Green Deal, positioning of cured meat products from the Banovina region on the market and integration of the already existing meat industry with pig farmers. In addition, it is necessary to take another step to improve the farm structure in terms of the number of sows per farm, focusing on family farms. The added value of cured meat products can be achieved with more environmentally friendly rearing methods, which allow for natural behavior of breeding and fattening pigs and thus higher welfare. A special feature is the Banija spotted pig with a growing population that can contribute to the development and added value of pig production in the Banovina region.
There has been an enormous increase in interest in the use of evidence for public policymaking, but the vast majority of work on the subject has failed to engage with the political nature of decision ...making and how this influences the ways in which evidence will be used (or misused) within political areas. This book provides new insights into the nature of political bias with regards to evidence and critically considers what an ‘improved’ use of evidence would look like from a policymaking perspective. Part I describes the great potential for evidence to help achieve social goals, as well as the challenges raised by the political nature of policymaking. It explores the concern of evidence advocates that political interests drive the misuse or manipulation of evidence, as well as counter-concerns of critical policy scholars about how appeals to ‘evidence-based policy’ can depoliticise political debates. Both concerns reflect forms of bias – the first representing technical bias, whereby evidence use violates principles of scientific best practice, and the second representing issue bias in how appeals to evidence can shift political debates to particular questions or marginalise policy-relevant social concerns. Part II then draws on the fields of policy studies and cognitive psychology to understand the origins and mechanisms of both forms of bias in relation to political interests and values. It illustrates how such biases are not only common, but can be much more predictable once we recognise their origins and manifestations in policy arenas. Finally, Part III discusses ways to move forward for those seeking to improve the use of evidence in public policymaking. It explores what constitutes ‘good evidence for policy’, as well as the ‘good use of evidence’ within policy processes, and considers how to build evidence-advisory institutions that embed key principles of both scientific good practice and democratic representation. Taken as a whole, the approach promoted is termed the ‘good governance of evidence’ – a concept that represents the use of rigorous, systematic and technically valid pieces of evidence within decision-making processes that are representative of, and accountable to, populations served.
Zmanjševanje regionalnih razvojnih razlik in uravnotežen razvoj, temelječ na načelih trajnostnega razvoja, sta osrednja cilja regionalne politike v Sloveniji, zato v članku preučujemo uspešnost ...slovenskih regij pri doseganju teh ciljev na socialno-ekonomskem in okoljskem področju po letu 2010. V ta namen so bili preučeni štirje sintezni kazalniki (bruto domači proizvod na prebivalca, ekološki odtis na prebivalca, indeks razvojne ogroženosti in kazalnik trajnostnega regionalnega razvoja) in 32 posameznih ekonomskih, socialnih in okoljskih kazalnikov, ki so vključeni tudi v izračun kazalnika trajnostnega regionalnega razvoja. Večina ekonomskih in socialnih kazalnikov kaže približevanje strateškim razvojnim ciljem, večina okoljskih pa oddaljevanje od njih.
Cilj: Cilj istraživanja bio je dobiti uvid u dinamiku radnog okoliša djelatnika knjižnica s aspekta održivog razvoja te naglasiti potrebu za unaprjeđenjem njihovog radnog iskustva i osobnog ...blagostanja. Metodologija: Pregledni dio svjetskih i hrvatskih istraživanja izrađen je metodom sadržajne analize dostupne literature. Za središnji dio rada korištena je metoda ankete koja je provedena pomoću mrežnog anketnog upitnika. Uzorak istraživanja obuhvaća sve vrste hrvatskih knjižnica. Rezultati: Rezultati istraživanja pružaju uvide u održive navike zaposlenika hrvatskih knjižnica. U istraživanju je sudjelovalo 400 ispitanika, a analiza otkriva da postoji svijest o održivosti među zaposlenicima knjižnica. Unatoč tome primjećuje se neujednačenost u implementaciji održivih praksi. Većina knjižnica pokazuje svijest o potrebi za očuvanjem okoliša, pri čemu su pojedini elementi zelene inicijative, poput razvrstavanja otpada, integrirani u njihovo poslovanje. Iako postoji interes za razvojem održivih knjižničnih usluga i uvrštavanjem ekoloških događanja u programe, istraživanje ukazuje na potrebu za dodatnom edukacijom knjižničara o konceptu zelene knjižnice. Također, utvrđene su prepreke koje u prvom redu uključuju nedostatak resursa i infrastrukture, što ukazuje na potrebu za podrškom i poboljšanjima kako bi se unaprijedila održivost u radnom okruženju knjižnica. Originalnost/vrijednost. Istraživanje o održivim navikama djelatnika knjižnica postavljeno je na nacionalnoj razini, a njegovi su rezultati upotrebljivi u razvoju i poticanju održivih navika djelatnika u svim hrvatskim knjižnicama. Predloženi model ispitivanja također može biti koristan knjižnicama za istraživanja o održivim navikama djelatnika na uzorku pojedine knjižnice.
"Zazeleni se" Adamović, Neda; Lončarić Šubaša, Tihana
Vjesnik bibliotekara Hrvatske,
04/2024, Letnik:
67, Številka:
1
Journal Article, Paper
Recenzirano
Odprti dostop
Cilj. Cilj je rada prikazati primjer dobre prakse koju provodi Narodna knjižnica „Petar Preradović“ u Bjelovaru. U kontekstu Ciljeva održivog razvoja Knjižnica je za lokalnu zajednicu pripremila ...program „Zazeleni se“ koji predstavlja paket radionica, izložbi i predavanja. Programom se želi ukazati na važnost uloge knjižnica u promicanju održivog razvoja i pružanju edukativnih sadržaja za građane. Pristup/metodologija/dizajn. Na temelju primjera iz prakse prikazana je praktična primjena programa koji promiču održivi razvoj, a namijenjeni su cjelokupnoj lokalnoj zajednici. Praktična primjena. Aktivnosti koje se provode kroz program „Zazeleni se“ namijenjene su cijeloj lokalnoj zajednici, ne samo korisnicima knjižnice. Na temelju prikazanih primjera knjižnice će moći osmisliti vlastite zelene programe s ciljem zelenog opismenjivanja stanovništva područja na kojem djeluju. Originalnost. U sklopu programa „Zazeleni se“ 2022. pokrenuta je „Knjižnica sjemena“ kao prva u Hrvatskoj u narodnoj knjižnici. Domaća stručna literatura nije do sada spominjala takav oblik aktivnosti u narodnim knjižnicama te će ovaj rad moći poslužiti za daljnje istraživanje i edukaciju knjižničara o zelenoj pismenosti kroz biološku raznolikost.
V zadnjih dvajsetih letih je zeliščarstvo postalo večfunkcijska proizvodno-storitvena dejavnost, v kateri se prepletajo podjetništvo, tradicionalno znanje, kmetijstvo, varovanje naravnega okolja in ...sodoben način življenja. Ključni, relativno nov akter slovenskega zeliščarstva, so zeliščarji-podjetniki, ki na tržišče vstopajo z različnim znanjem in trženjskimi pristopi. S kvalitativno analizo polstrukturiranih intervjujev z zeliščarji-podjetniki smo za vsako podjetje izdelali kvalitativni profil in shematiziran prikaz podjetniških in trženjskih značilnosti (raznovrstnost ponudbe, prodajni kanali, možnost za širitev ponudbe, promocija, povezovanje in mreženje ter razpoložljivost delovne sile in vprašanje nasledstva). Le-te so močno odvisne od značilnosti nosilca dejavnosti, in sicer njegove starosti, zaključene formalne stopnje izobrazbe, starosti podjetja in podjetniških izkušenj ter razlogov za ustanovitev podjetja. Za uspešno delovanje zeliščarjev-podjetnikov so ključne njihove povezave z lokalnim in širšim (poslovnim) okoljem.
PDF
