Human language is not the same as human speech. We use gestures and signs to communicate alongside, or instead of, speaking. Yet gestures and speech are processed in the same areas of the human ...brain, and the study of how both have evolved is central to research on the origins of human communication. Written by one of the pioneers of the field, this is the first book to explain how speech and gesture evolved together into a system that all humans possess. Nearly all theorizing about the origins of language either ignores gesture, views it as an add-on or supposes that language began in gesture and was later replaced by speech. David McNeill challenges the popular 'gesture-first' theory that language first emerged in a gesture-only form and proposes a groundbreaking theory of the evolution of language which explains how speech and gesture became unified.
Neuronska ceroidna lipofuscinoza-tip 2 (CLN2) najčešća je dječja progresivna neurodegenerativna bolest. Glavna obilježja bolesti CLN2 su usporen razvoj govora koji prethodi epileptičkim napadajima, ...motoričkim poremećajima, progresivnom propadanju vida i kognitivnih funkcija te smrti u dobi rane adolescencije. Prosječno vrijeme od pojave prvih simptoma do postavljenja dijagnoze iznosi oko dvije godine. Kašnjenje u postavljanju dijagnoze odgađa terapijski pristup koji uključuje multidisciplinsku zdravstvenu skrb i učinkovitu primjenu enzimske nadomjesne terapije cerliponazom alfa (Brineura®). Dostupnost liječenja enzimskom nadomjesnom terapijom cerliponazom alfa svrstava CLN2 u skupinu lječivih neurodegenerativnih bolesti. U svake lječive i/ili potencijalno izlječive progresivne neurodegenrativne bolesti pravodobna dijagnoza je ključna, jer omogućuje liječenje u ranom stadiju bolesti. Prepoznavanje ranih simptoma od bitnog je značenja za usmjeravanje kliničara na odgovarajuće pretrage ili traženje dodatnog stručnog mišljenja. U sve djece s prvim neprovociranim epileptičkim napadajem u dobi između druge i četvrte godine, a izričito u one djece koja dodatno u anamnezi imaju podatak o usporenom razvoju govora i/ili motoričke smetnje prvi korak u cilju rane i pravodobne dijagnoze je mjerenje aktivnosti enzima TTP1 putem suhe kapi krvi na fi ltarskom papiru, koji je dostupan u našoj sredini. Dodatna genska analiza i nalaz patogenih mutacija u genu CLN2 potvrđuje dijagnozu. Podizanje svjesnosti o bolesti CLN2 kao lječivoj i potencijalno izlječivoj, te poštivanje predloženih smjernica u kliničkom pristupu zasigurno će pridonijeti tome da rana dijagnoza bolesti CLN2 postane naša stvarnost, a sve manje bude mit. Pravovremena i ispravna dijagnoza prvi je korak u poboljšanju cjelokupne skrbi za djecu oboljelu od bolesti CLN2 i njihove roditelje.
"Govor je sredstvo za ostvarenje i ostvarenje samo. Riječi su već jedno djelo.“ (Škarić 1988: 23)
U radu se opisuje uporaba uzvika u ranom jezičnom razvoju i dječjoj književnosti s posebnim naglaskom ...na sintaktičku ulogu i značenje uzvika u iskazima i/li stihovima. U komunikaciji s djecom, u dječjoj poeziji i slikovnicama kao i u njihovu govoru, uzvici zamjenjuju i imenice i glagole i priloge, odnosno imaju različitu sintaktičku funkciju što se dokazuje primjerima. Ističe se i nadrečenična služba uzvika kao eksklamatora u dječjim iskazima i poeziji. Prikazuju se razvojne faze u usvajanju prvoga jezika odnosno razvojne faze dječje govorne proizvodnje i čestotnost uporabe uzvika u različitim rečeničnim službama u ovladavanju govorom. Raščlanjuje se i oprimjeruje uporaba uzvika u dječjoj poeziji od narodne usmene poezije do suvremenih i logopedskih slikovnica. Ističe se utjecaj motoričkoga razvoja djeteta na razvoj govora kao i utjecaj maminskoga (engl. motherese) i očinskoga govora (engl. parentese), tj. govora koji roditelji ili staratelji upućuju djeci (engl. baby-talk) i primjene igara i logopedskih slikovnica u rutinama čitanja s djecom. Na primjerima se dokazuje polifunkcionalnost uzvika u dječjem govoru i dječjoj književnosti.
The study is aimed at exploration of verbs and verbal argument structure in early child language production, with a focus on syntactic properties of verbs and usage of arguments. It is claimed that ...the linking rules that make connection between the semantic roles of the verbal meaning and syntactic roles of its argument are not inherited in humans. It is argued that argument structure is acquired by general cognitive mechanisms of learning. The research is based on material of Corpus of Early Serbian Child Language compiled in CHILDES data-base system. Production of eight children was analysed at 5 earliest age levels (18, 20, 22, 24, and 26 moths of age) as well as adults’ production of child directed speech in the same files. Exploration of the children’s production revealed that verbs of complex semantic and syntactic properties were produced at the earliest ages. Verbal arguments are rather localy associated with a small number of verb forms, and they do not exhibit the properties of high productivity and abstract knowledge. The findings do not confirm the predictions of nativist approach in the theory of language acquisition. They are better explained as constructions acquired by inductive learning in the framework of the usage-based theory.
U radu se razmatraju karakteristike upotrebe glagola srpskog jezika tokom ranih faza razvoja dečijeg govora, imajući u vidu njihove sintaksičke karakteristike i značenje. Od primarnog interesa je razvoj argumentske strukture. Značenje glagola duboko determiniše njegov sintaksički kontekst, argumentsku strukturu, dopune i odredbe koje se uz njega javljaju. U radu se upoređuju dva dominantna teorijska objašnjenja o usvajanju argumentske strukture glagola, nativističko i konstruktivističko. Izvode se predikcije u pogledu karakteristika glagola i predikatskih iskaza u spontanom govoru dece u ranim fazama jezičkog razvoja. Vrši se eksploracija iskaza produkovanih uz glagole imati i dati, a rezultati se diskutuju u odnosu na dva suprotstavljena teorijska stanovišta. Istraživanje je izvedeno pretragom elektronskog korpusa ranog dečijeg govora na srpskom jeziku u CHILDES sistemu. Prvo je urađena eksploracija osnovnih mera jezičkog razvoja i distribucije vrsta reči, kao i analiza individualnih mera razvoja u cilju kontrole varijabiliteta u uzorku. Izvršeno je ručno kodiranje sintaksičkih karakteristika uzorka iskaza osmoro dece na pet uzrasta (18, 20, 22, 24 i 26 meseci) i iskaza odraslih u jezičkom okruženju. Urađena je kvantitativna analiza distribucija argumentskih struktura na izabranim glagolima u govoru dece različitog uzrasta i u jezičkom okruženju, kao i kvalitativna analiza strukturalnih karakteristika dečije produkcije. Eskploracija glagola i predikatskih iskaza u ranom dečijem govoru je pokazala da upotreba glagola i realizacija glagolskih dopuna ne ispunjava predikcije koja predviđa nativistička teorija univerzalne gramatike. Pokazalo se da konstruktivistički pristup bolje objašnjava prisustvo tako složenih karakteristika glagola u domenu semantike i sintakse, kao i činjenicu da se izgradnja predikatskih iskaza u početku odvija samo preko lokalnih veza pojedinih oblika glagola sa pojedinačnim rečima. Spontani dečiji govor ne manifestuje svojstva visoke produktivnosti i apstraktnosti koja mu pripadaju prema teoriji herediteta, već karakteristike lokalnog asociranja, postepene izgradnje i konstrukcije. Dobijeni nalazi se bolje objašnjavaju u okviru konstruktivističkog pristupa, jer rani predikatski iskazi nisu pokazali svojstva visoke produktivnosti i apstraktnosti kakve predviđa nativistička teorija.