Cilj je bio istražiti klinički tijek bolesti kod bolesnika sa zloćudnim tumorima grkljana s osvrtom na razne oblike povrata
bolesti (lokalni recidiv, metastaze u regionalne limfne čvorove, pojavnost ...drugog primarnog tumora). Proveli smo retrospektivno
istraživanje na 78 bolesnika s patohistološki potvrđenom dijagnozom planocelularnog karcinoma grkljana. Iz povijesti
bolesti dobili smo podatke o stadiju karcinoma, histološkom gradusu, vrsti provedenog liječenja te o povratu bolesti. Na
patohistološkim uzorcima tkiva tih bolesnika učinili smo imunohistokemijsku analizu i procjenu ekspresije proliferacijskog
čimbenika Ki-67. Pojava drugog primarnog tumora vezana je uz značajno veći proliferacijski indeks Ki-67. Značajno veći je
bio udio bolesnika kod kojih nije provedena onkološka terapija, a koji naknadno nisu razvili neki od oblika povrata bolesti.
Ishod liječenja ovisi o dobi bolesnika, histološkom gradusu, primijenjenoj radioterapiji i kliničkom tijeku bolesti. Potrebno
je preciznije definirati prediktivne čimbenike rizika za razne oblike povrata bolesti kako bismo bolje i kvalitetnije liječili
bolesnike s malignim tumorima grkljana.
Metastaze lateralnih regija vrata papilarnog karcinoma štitnjače pojavljuju se u oko 30–80% bolesnika. Uvriježeno je stajalište kako se njihova prisutnost povezuje s većom mogućnosti pojave lokalnog ...recidiva, a ne utječe negativno na preživljenje, no njihov značaj još nije do kraja razjašnjen. Cilj je ovog istraživanja analizirati kliničko-patohistološke karakteristike metastaziranja papilarnog karcinoma štitnjače u lateralne regije vrata u bolesnika s papilarnim karcinomom i metastazama u lateralnim regijama vrata te učestalost pojave lokoregionalnih recidiva i udaljenih metastaza redovitim praćenjem bolesnika. Metode: Proveli smo prospektivno istraživanje u koje smo uključili 135 bolesnika s papilarnim karcinomom i metastazama u lateralnim regijama vrata, kojima je u razdoblju od 2011. do 2020. učinjena totalna tireoidektomija sa selektivnom disekcijom vrata (regije II–VI). Analizirali smo demografske i kliničke čimbenike u bolesnika te univarijantnim statističkim testovima odredili njihovu povezanost. Bolesnici su praćeni do travnja 2021. putem redovnih kontrolnih pregleda i bolničke dokumentacije. Rezultati: Prosječna dob bolesnika bila je 36 godina, a 28% ispitanika bili su muškarci. Najčešće mjesto metastaziranja bila je regija III, a zatim redom regije IV, II i V. Primarni tumori veći od 1 cm te oni s ekstrakapsularnim širenjem imali su veći broj pozitivnih limfnih čvorova u lateralnim regijama vrata. Prosječan period praćenja iznosio je 62 mjeseca. Tijekom perioda praćenja ukupno je 18 (13,3%) bolesnika razvilo lokoregionalni recidiv, a dvoje (1,5%) bolesnika je uz lokoregionalne recidive razvilo i udaljene metastaze. Nijedan bolesnik nije razvio lokalni recidiv bolesti. Prosječno vrijeme pojave recidiva iznosilo je 16,7 mjeseci. Zaključak: Učestalost metastaziranja u pojedine regije vrata pratila je standardne obrasce metastaziranja pa je tako najčešće zahvaćena regija III, a potom regija IV. U dvije trećine bolesnika nalazimo metastaze u više lateralnih regija vrata. Ovo istraživanje ukazalo je na povezanost veličine papilarnog karcinoma štitnjače s brojem pozitivnih limfnih čvorova u lateralnim regijama vrata te povezanost broja pozitivnih limfnih čvorova u lateralnim regijama vrata u bolesnika s prisutnim ekstrakapsularnim širenjem. S obzirom na nisku stopu recidiva možemo zaključiti da je selektivna disekcija regija II–VI optimalan način liječenja ovih bolesnika.
AbstractCrime concerns have deepened in Iceland in the new millennium. The number of criminal court decisions increased until 2013, when it temporarily levelled off before reaching a new peak in ...2019. This development has put pressure on the prison system, as a long list of convicts awaiting completion of their sentences has accumulated. This paper uses official data, previous research and media accounts to examine the response of Icelandic authorities to this trend. One of the main questions addressed in the article is whether the criminal policy adopted by Icelandic authorities suggests a movement toward punitive or non-custodial measures. As it turns out, the Icelandic prison system has undergone major changes to meet this penal challenge. A new modern prison has recently been built close to Reykjavík to replace three smaller, older facilities that have beenclosed. This suggests a punitive turn. Yet at the same time, non-custodial sanctions have been increasingly introduced and implemented in lieu of sentences to closed security prisons. These non-custodial sanctions include electronic surveillance, additional community service work and an increased possibility to serve time in open prison units. It is contended here that a combination of practical budget concerns and rehabilitation sentiments lies behind this criminal policy development.AbstractKriminaliteten i Island har skabt voksende bekymringer i det nye årtusind. Antallet af strafferetlige afgørelser var stigende indtil 2013, hvor det fladede ud for en tid. Men i 2019 nåede antallet nye højder. Denne tendens har skabt et pres inden for fængselssystemet, der bl.a. viser sig i ophobning af domfældte, der må vente på at afsone deres dom. I denne artikel undersøges de islandske myndigheders reaktion på denne udvikling på baggrund af officielle data, tidligere forskning og mediernes dækning. Et af de mange spørgsmål, der bliver stillet i denne artikel, går ud på hvorvidt den islandske kriminalpolitik går i retning af mere eller mindre indespærring. Det islandske fængselssystem har gennemgået gennemgribende ændringer. Et moderne fængsel er for nylig blevet opført i umiddelbar nærhed af Reykjavik, hvilket ville antyde en straffende tendens, mens tre mindre og ældre fængselsinstitutioner er blevet lukket. Samtidigt har myndighederne i stigende grad anvendt ikke-frihedsberøvende straffe som alternativ til de lukkede fængsler. Blandt de nye metoder er elektronisk overvågning, mere samfundstjeneste og øgede muligheder for afsoning i åbne fængsler. Artiklen vil vise, at såvel budget- som resocialiseringshensyn står bag denne udvikling i straffepolitikken. Artiklens danske titel er: Straf i et lille nordisk land: Tilfældet Island.
SAŽETAK
Praćenje bolesnika s karcinomom grkljana smatra se važnim dijelom postupka njihova liječenja. Glavna je svrha praćenja, osim procjene učinkovitosti terapije i rehabilitacije, rano otkrivanje ...potencijalnog recidiva i drugoga primarnog tumora. Trenutno i dalje nema točnih smjernica i preporuka temeljenih na konkretnim podatcima o razlikama u preživljenju. Svrha je ovog prikaza sabrati trenutne preporuke i postavke temeljene na recentnim podatcima iz literature te na kliničkom iskustvu naše ustanove. Učinjen je pregled literature o praćenju i rehabilitaciji bolesnika s karcinomom grkljana. Naše su tvrdnje temeljene na kritičkom razmatranju trenutačnih podataka iz literature i kliničke prakse. Procjena stadija karcinoma temeljena je na trenutnoj UICC-ovoj (engl. Union for International Cancer Control) TNM klasifikaciji karcinoma grkljana. Sastavnice praćenja obrađene u ovom prikazu uključuju duljinu praćenja, učestalost i organizaciju pregleda te radiološke pretrage s obzirom na vrstu terapije (kirurška/radioterapija). Jedan od najvažnijih dijelova praćenja jest edukacija bolesnika o prepoznavanju znakova i simptoma potencijalnog recidiva ili drugoga primarnog tumora. Potrebno je provesti opsežne prospektivne i retrospektivne studije kako bi se propisno ocijenilo trenutne preporuke i smjernice o praćenju s obzirom na stope preživljenja.
Cilj je rada prikazati cjelovit pregled dostupne literature o kirurškom liječenju ponavljanih luksacija peroneal-nih tetiva (LPT) i rezultate kirurškog liječenja LPT-a u našoj uzastopnoj seriji od 7 ...bolesnika. Želimo kreirati strategiju kirurškog liječenja LPT-a koja bi rezultirala optimalnim funkcionalnim ishodom. Rezultati dosad provedenih istraživanja pokazuju da je metoda kojom se gornji peronealni retinakul ponovo učvrsti na svoje anatomsko mjesto na fibuli (tzv. singapurski postupak) izrazito učinkovita, s odličnim funkcionalnim rezulta-tima i tijekom višegodišnjeg praćenja. U prilog tim rezultatima govore i uspjesi kirurškog liječenja naših boles-nika. Velika prednost singapurskog postupka jest i mogućnost njegova kombiniranja s drugim metodama, prim-jerice, s produbljivanjem retromaleolarnog žlijeba na fibuli kada je on preplitak. Međutim, unatoč dokazanoj uspješnosti otvorenih kirurških metoda, a s obzirom na ubrzani razvoj tendoskopije peronealnih tetiva kao minimalno invazivne kirurške tehnike, vjeruje se da će se u bliskoj budućnosti kirurško liječenje ponavljanih luksacija peronealnih tetiva izvoditi potpuno tendoskopski.
Kronični pilonidalni sinus stečena je bolest kože, nastala kao posljedica kronične upalne bolesti zahvaćenog dijela kože, koja stvara cistu s epiteliziranim potkožnim kanalima. Bolest većinom pogađa ...mlađe muškarce. Povišen BMI i sjedilački način života smatraju se vodećim čimbenicima rizika. Cilj je istraživanja bila usporedba vremena cijeljenja, učestalosti seroma, infekcije i dehiscencije rane te prosječnog trajanja bolničkog boravka kod pacijenata operiranih prvi put zbog kroničnoga pilonidalnog sinusa u Klinici za kirurgiju Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, u razdoblju od 1. lipnja 2015. do 1. lipnja 2017. godine, s praćenjem recidiva jednu godinu nakon kirurškog zahvata. Pacijenti su podijeljeni u tri skupine prema vrsti zahvata: ekscizija s primarnim zatvaranjem (23,0%), ekscizija sa sekundarnim cijeljenjem (55,2%) te ekscizija sa zatvaranjem Limbergovim režnjem (21,8%). Odabir metode učinjen je na osnovi procjene i iskustva operatera. Većina pacijenata uključenih u istraživanje imala je povišen BMI (72,4%). Pacijenti operirani ekscizijom uz primarno zatvaranje i Limbergovim rotacijskim režnjem imali su kraće vrijeme cijeljenja nego pacijenti s ekscizijom uz sekundarno cijeljenje. Učestalost seroma bila je najveća kod pacijenata s ekscizijom uz primarno zatvaranje (70,6%), dok je najmanja bila u pacijenata s Limbergovim rotacijskim režnjem (29,4%). Prosječno vrijeme boravka u bolnici bilo je 6,4 dana (min. = 3, maks. = 13;
SD = 1,919). Razlike u vremenu boravka u bolnici s obzirom na vrstu kirurškog zahvata nisu se pokazale statistički značajnima. Kod pacijenata s Limbergovim rotacijskim režnjem zabilježena su 2 (10,5%) recidiva u jednogodišnjem razdoblju nakon kirurškog zahvata. Skupina pacijenata s primarnim zatvaranjem u tom je razdoblju imala 7 (35%) recidiva, a ona sa sekundarnim cijeljenjem 6 (12,5%) recidiva. Razlika u broju recidiva između skupina pacijenata liječenih Limbergovim rotacijskim režnjem, primarnim zatvaranjem ili sekundarnim cijeljenjemb na granici je statističke značajnosti (p = 0,55). Zatvaranje defekta Limbergovim rotacijskim režnjem smanjuje broj poslijeoperacijskih komplikacija i skraćuje cijeljenje, što olakšava poslijeoperacijski oporavak pacijenta.
Rinolikvoreja nastaje kao rezultat neprirodne komunikacije između subarahnoidalnog prostora i
pneumatiziranog mjesta u bazi lubanje koje uključuje paranazalne sinuse ili nosne kavume. Prema ...etiologiji
možemo ju podijeliti na traumatsku i netraumatsku komunikaciju ili fistulu. Traumatske fistule dijelimo na
akcidentalne ili slučajne (one čine većinu – oko 80% svih fistula) i na ijatrogene ili poslijeoperacijske (oko
15%). Netraumatske ili spontane fistule uzrok su rinolikvoreje u otprilike 5% svih slučajeva. Spontane fistule
možemo podijeliti na one uzrokovane idiopatskom intrakranijalnom hipertenzijom i na fistule s normalnim
intrakranijalnim tlakom. Potencijalne komplikacije rinolikvoreje su meningitis, moždani apsces,
pneumocefalus, te je zato važno što ranije započeti kirurško liječenje. Izlaganje prikazuje tri najrecentnija
slučaja spontane rinolikvoreje na našoj klinici, koje smo odlučili liječiti transnazalnim endoskopskim
pristupom, koristeći višeslojnu kompozitnu tehniku zatvaranja fistule. Kod sva tri slučaja (jedan muški
bolesnik i dvije ženske bolesnice) radiološkom slikovnom dijagnostikom verificiran je defekt desne lamine
cribriformis. Poslijeoperacijski muški bolesnik zahtijevao je sekundarno kirurško liječenje unutar mjesec dana
od primarnog operacijskog zahvata, zbog recidiva rinolikvoreje. Godinu i pol dana od završenog kirurškog
liječenja na kontrolnom pregledu sva tri bolesnika urednog su lokalnog nalaza i subjektivno bez tegoba.
Smatramo da je uzrok recidiva rinolikvoreje kod muškog bolesnika rezultat korištenja tehnike zatvaranja koja
nije imala jednako složenu višeslojnu kompozitnu građu koju smo koristili u kirurškom liječenju bolesnica.
Spontana rinolikvoreja rijetko je patološko stanje koje zahtijeva brzu dijagnostiku i kirurško liječenje zbog
mogućih opasnih komplikacija. Pravilno uzimanje anamneze, multidisciplinarni pristup, precizna
prijeoperacijska radiološka lokalizacija i izbor kirurške tehnike bitni su za uspješno liječenje. Transnazalni
endoskopski pristup s višeslojnom kompozitnom tehnikom zatvaranja ima visoku stopu uspješnosti s vrlo
visokom sigurnošću i vrlo niskom stopom morbiditeta, kako u recentnoj literaturi, tako i u našem iskustvu.
Limfom plaštene zone (engl. Mantle cell lymphoma – MCL) četvrti je najučestaliji ne-Hodgkinov limfom. Karakteriziran je agresivnim tokom s multiplim relapsima. Cilj je rada literaturnim pregledom ...opisati suvremeni pristup liječenju ovog limfoma. U mlađih bolesnika zlatni je standard intenzivna kemoterapija visokim dozama citarabina. Pri kompletnoj ili parcijalnoj remisiji kao konsolidacija je indicirana autologna transplantacija perifernih matičnih stanica. U starijih bolesnika kemoterapija CHOP-R-om nije prikladno rješenje. Ove bolesnike treba liječiti bendamustinom u kombinaciji s rituksimabom. Pri kompletnoj ili parcijalnoj remisiji opcija je konsolidacija odgovora održavanjem rituksimabom. Većina će bolesnika s MCL-om relabirati pa je njihovo liječenje izazov i teškoća u daljnjim postupcima. Liječenje relapsnog MCL-a može se podijeliti u dvije skupine: kemoterapija i biološki lijekovi. U bolesnika s dobrim općim statusom prikladna može biti kemoterapija temeljena na bendamustinu i citarabinu. U bolesnika s komorbiditetima moguća je opcija biološka terapija. Od biološke terapije treba istaknuti ibrutinib, inhibitor Brutonove kinaze, zbog najveće stope odgovora i trajanja učinka liječenja. S razvojem novih potentnih inhibitora B-staničnoga receptorskog puta aktivnih u MCL-u uskoro bi biološki lijekovi mogli postati zlatnim standardom i uvesti liječenje MCL-a u eru bez kemoterapije.
Cilj je ovoga preglednog rada prikazati suvremeno stajalište struke, ali i prijepore u svezi s medicinskom skrbi za bolesnike s klasičnim Hodgkinovim limfomom u prvoj remisiji. Većina bolesnika s ...klasičnim Hodgkinovim limfomom izliječena je prvom linijom terapije i u nastavku je važan medicinski pristup radi otkrivanja mogućeg relapsa. Pregledom literature nismo našli jednoznačne smjernice za rutinsko praćenje bolesnika slikovnim metodama, tj. kompjutoriziranom tomografijom ili pozitronskom emisijskom tomografijom. Prema dokazima u literaturi, otkriće asimptomatskog relapsa nije povezano s poboljšanim ishodom liječenja. Za sada se može smatrati da su standardne kliničke i radiološke metode dostatne za praćenje ovih bolesnika. Kasne toksičnosti uzrokovane mnogim lijekovima i zračenjem znatno pridonose morbiditetu bolesnika. To uključuje pojavu sekundarnih solidnih malignoma (ponajprije karcinoma pluća i dojke) i hematoloških neoplazma koštane srži te pojavu benignih toksičnosti kao što su poremećaji funkcije štitnjače, fertiliteta i kardiovaskularnih bolesti. Usprkos obilju literature i smjernica za praćenje ovih bolesnika nakon završetka liječenja, za sada ne postoje rezultati prospektivnih istraživanja koji bi pružili temelj zasnovan na dokazima za nove smjernice i preporuke. Smatramo da otkrivanje kasne toksičnosti treba biti prilagođeno pojedinačnom bolesniku, sukladno specifičnom liječenju i kasnijem utjecaju te toksičnosti na mogući morbiditet u ovih bolesnika.
PDF
