Kvantitativna infracrvena spektroskopija sustava koji u svom sastavu uključuju tekuću vodu danas se provodi bez poteškoća upotrebom tehnike prigušene totalne refleksije (ATR). Mjerenje intenziteta ...spektralnih vrpci podrazumijeva prevođenje spektara dobivenih ATR-om, pATR( ΰ ), u spektre optičkih konstanti, tj. indeksa loma n(ΰ) realnog dijela kompleksnog indeksa loma ñ ( ΰ ) i apsorpcijskog indeksa k( ΰ ) (imaginarnog dijela kompleksnog indeksa loma). Iz tih spektara daljnjom se obradom dobivaju spektri molarnog apsorpcijskog koeficijenta εm( ΰ ) te veličine koje su u neposrednoj vezi s molekulskim svojstvima sustava, kao što su kompleksne dielektrične konstante ε( ΰ ) i molarna polarizabilnost αm( ΰ ). Taj pristup otvara niz mogućnosti pri proučavanju strukturnih i dinamičkih aspekata tekućeg stanja. Ovdje je detaljno opisana metoda mjerenja optičkih konstanti tekućina u srednjem infracrvenom dijelu spektra. Na primjeru spektra tekuće vode ilustrirana je njezina primjena.
Razvojno-integrativna supervizija neophodna je u profesionalnom razvoju učitelja. Ona omogućuje kontinuirani osobni i profesionalni razvoj učitelja i produbljuje razumijevanje odnosa među ljudima, ...prije svega odnosa s učenicima i roditeljima. Ona olakšava prepoznavanje uzroka nastanka problema te omogućava poduzimanje kvalitetnijih intervencija. Kontinuirani supervizijski rad pomaže smanjivanju profesionalnoga stresa, koji je kod učitelja čest zbog složenosti i težine problema i nedovoljnih mogućnosti njihova rješavanja. Učitelji u superviziji, učeći iz svoga neposrednoga iskustva, bolje razumiju odgojno-obrazovnu problematiku i osnažuju se za aktivno traženje konstruktivnih rješenja te tako pridonose kvaliteti odgoja i obrazovanja.
Program obuke "Čitanjem i pisanjem do kritičkog mišljenja" (RWCT) predstavlja sveobuhvatni pristup i uvođenje nove metodologije koja promovira aktivno, samostalno učenje i kritičko mišljenje. Metode ...RWCT-a uključuju strategije istraživanja, kreativnog mišljenja, kooperativnog učenja, diskusije i rasprave, te pisanje kao sredstvo ličnog izražavanja i pomoć u učenju. U Bosni i Hercegovini navedenu obuku provodi COI Step by step iz Sarajeva, a istu pohađaju i nastavnici sa područja Zeničko-dobojskog kantona. Bazična obuka ima za cilj razvijanje kompetencija nastavnika za primjenu ERR okvirnog sistema i različitih vidova kooperativnog učenja kao suvremenih strategija koje doprinose razvoju kritičkog mišljenja kod učenika. U okviru ovog rada cilj je ispitati da li su stavovi učenika viših razreda osnovne škole pozitivni ili negativni kada je u pitanju uloga i značaj ERR okvirnog sistema i kooperativnog učenja u procesu stjecanja znanja. U istraživanju su korištene sljedeće metode: metoda teorijske analize, deskriptivno-analitička metoda i Servej metoda, a od instrumenata specijalno dizajnirana Skala procjene za učenike (SPU). Rezultati istraživanja idu u prilog afirmaciji suvremenih strategija učenja i podučavanja kao što su ERR okvirni sistem i kooperativno učenje jer doprinose kognitivnom, konativnom i afektivnom razvoju učenika i jačanju njihovih kompetencija za XXI stoljeće.
Proteklih smo godina mogli primijetiti eksploziju zanimanja
za metode učenja grupiranih pod nazivom aktivno učenje i nastava usmjerena prema učeniku/studentu, u čijem su središtu aktivna uporaba ...teorijskoga znanja i individualno učenje. Međutim, u obrazovnoj je praksi i dalje prisutno mnogo nerazumijevanja i nepovjerenja u didaktičko-metodičke koncepcije iskustvene, doživljajne, problemske, skupne i suradničke nastave koje integrativno učenje uzimaju kao načelo djelovanja. Polazeći od te pretpostavke, zanimalo nas je koliko poticanje integrativnog učenja, ostvarenog posredstvom suradničkih i individualiziranih oblika rada, omogućuje studentima stjecanje i pokazivanje vještine nastavničkog poziva, upotrebu refl eksivne diskusije i razvijanje vlastitog koncepta učenja. Integrativno učenje, organizirano tijekom izvođenja predavanja i seminara didaktike u trajanju od 8 mjeseci, studentima je omogućilo mobilizaciju postojećih znanja i iskustava, preuzimanje inicijative u učenju, poticanje procjene i samoprocjene te kritičnosti, samokritičnosti, prilagodljivosti novim situacijama i različitosti. Studentske su prosudbe pokazale da tako organizirano samoučenje podržava refl eksivnu diskusiju, anticipaciju i rad na vlastitom
konceptu učenja, pridonosi timskom djelovanju i suradnji te primjeni novih ideja u praksi.
Na pitanje o profesionalnim vještinama učitelja najčešće se odgovara nabrajanjem mjerljivih kompetencija. Ipak, postoje važne karakteristike koje se ne mogu izmjeriti, kao što su iskustvo, refl ...eksija (sposobnost prosudbe) i samostalnost. Postoji opasnost da se pod utjecajem mjerljive empirije i kompetencijske paradigme na njih zaboravi. Svrha je ovog rada podsjetiti na specifičan i nezamjenjiv doprinos iskustva, refl eksije i samostalnosti.
U radu Školski pedagog i supervizijsko usavršavanje nastavnika prikazuju se rezultati teorijske analize i empirijskog istraţivanja fenomena supervizijskog usavršavanja nastavnika.
U teorijskom se ...dijelu polazi od konstatacije da je za suvremenu školu vaţno kontinuirano i kvalitetno stručno usavršavanje nastavnika. Prikazani su različite modeli učenja i poučavanja i njihova obiljeţja (transmisijski, transakcijski, transformacijski). Ključni fenomen rada je supervizija kao jedna od najefikasnijih metoda stručnog usavršavanja nastavnika. Prikazuje se pojam, razvoj, cilj, sudionici, vrste i značaj supervizije općenito i supervizije u školi. Dominantni dio rada odnosi se na ulogu školskog pedagoga u supervizijskom usavršavanju nastavnika. Definira se pojam pedagoške supervizije i analizira kontekst pedagoške supervizije s aspekta školskog i razrednog ozračja, subjektivnih teorija nastavnika i specifičnosti učenja nastavnika kao odraslih učenika. Analizirana je uloga pedagoga u cikličkom procesu pedagoške supervizije: planiranju i pripremanju, praćenju, refleksiji i transformaciji nastavnog rada. Temeljem teorijskog i empirijskog istraţivanja dan je model supervizijskog usavršavanja nastavnika.
U empirijskom dijelu ispitani su stavovi nastavnika i školskih pedagoga srednjih škola Republike Hrvatske o supervizijskom usavršavanju nastavnika. Istraţivanjem je obuhvaćeno 822 nastavnika iz 43 srednje škole i 73 pedagoga. Stavovi nastavnika i pedagoga istraţeni su u odnosu na varijable: spol, radni staţ, zvanje, vrstu škole, napredovanje u zvanju i nastavni predmet. Iz prikupljenih i obraĎenih podataka te provedene analize izvedeni su zaključci.
U istraţivanju stavova nastavnika i školskih pedagoga o superviziji kao inovaciji ispitane su dimenzije supervizije kao komunikacijskog procesa, nova uloga nastavnika u superviziji te vaţnost supervizije u kontekstu škole. Temeljem dobivenih rezultata zaključeno je da nastavnici i pedagozi smatraju vaţnim supervizijski pristup nastavi jer doprinosi kvaliteti nastave i od njega imaju koristi. Preduvjet kvalitetne supervizije nastave je redovita suradnja nastavnika i pedagoga te njihova komunikacija temeljena na povjerenju i poštovanju. Supervizijskim pristupom nastavi, čiji je temeljni cilj razvoj nastavnika refleksivnog praktičara, pedagog pomaţe nastavnicima u njihovu osposobljavanju za tu novu ulogu. Jedino kompletna supervizija moţe ostvariti cilj i time doprinijeti razvoju nastavnika kao pojedinca i škole kao sustava. Velika je vjerojatnost da takvu superviziju nastavnici neće doţivljavati kao kontrolu svoga rada. Supervizija nastave moţe biti jedna od najučinkovitijih metoda stručnog usavršavanja nastavnika ako potiče učenje i razvoj nastavnika i pedagoga te ako pedagog pomaţe nastavnicima u osmišljavanju nastave. Nastavnici neće prihvatiti superviziju dok god je ona povezana sa strahom ili je doţivljavaju kao kontrolu svoga rada.
U istraţivanju stavova nastavnika i školskih pedagoga o aktivnostima planiranja i pripremanja posjeta nastavi ispitane su dimenzije subjekata planiranja i pripremanja nastave, postavljanja cilja praćenja nastave te vremenska organizacija praćenja nastave. Navedeni parametri ispitani su s aspekta stvarne situacije (postojeće stanje) i idealne situacije (poţeljno stanje). Ustanovljeno je da većina nastavnika i pedagoga smatra kako u planiranju i pripremanju nastave: pedagog ponekad suraĎuje s nastavnicima i tako treba biti; pedagog pomaţe nastavnicima onda kad mu se nastavnici obrate i tako treba biti; učenici su rijetko uključeni, a trebaju biti često uključeni; cilj posjeta nastavi postavljaju zajedno pedagog i nastavnik i tako treba biti; pedagog uvijek upozna nastavnike s ciljem prije posjeta nastavi i tako treba biti; pedagog nikad ne posjećuje nastavu nenajavljeno, a na to ima pravo ukoliko ima ozbiljan razlog; u našoj pedagoškoj praksi raspored posjeta nastavi odreĎuju zajedno nastavnik i pedagog i tako treba biti.
U istraţivanju stavova nastavnika i školskih pedagoga o tijeku nastavnog procesa ispitane su dimenzije sadrţaja praćenja nastave i kvalitete profesionalnih interakcija. Navedeni parametri ispitani su s aspekta stvarne i idealne situacije. UtvrĎeno je da većina nastavnika i pedagoga navodi (stvarno i idealno stanje) da: pedagog u nastavi najčešće prati odnos učenik – nastavnik i aktivnost učenika i njihov doprinos nastavi; posjet pedagoga nastavnom satu povoljno utječe na nastavni rad; pedagog se gotovo nikad ne upliće u nastavu bez prethodnog dogovora s nastavnikom. Ustanovljeno je, takoĎer, da pedagozi najčešće sami izraĎuju instrumente za praćenje nastave, a smatraju da ih trebaju izraĎivati koordiniranim radom na stručnim vijećima. Temeljem dobivenih rezultata zaključeno je da nastavnici i pedagozi pridaju vaţnost svim aspektima praćenja nastave.
U istraţivanju stavova nastavnika i školskih pedagoga o refleksiji nastavnog procesa ispitane su dimenzije pripreme razgovora nakon odrţane nastave, sadrţaja refleksije nastave, kvalitete komunikacije nastavnika i pedagoga, te vremenske dimenzije. Većina nastavnika i pedagoga navodi (stvarno i idealno stanje) da: uvijek sreĎuje bilješke i dojmove neposredno nakon posjeta nastavi; najčešći je predmet refleksije nastave metodički aspekt; nakon posjeta pedagoga nastavi slijedi razgovor u kojem su sudionici ravnopravni partneri; o posjećenoj nastavi nastavnik i pedagog najčešće razgovaraju neposredno po odrţanom nastavnom satu; termin razgovora odreĎuju nastavnik i pedagog zajedno. Ustanovljeno je, takoĎer, da se nastavnici po potrebi pripremaju za razgovor s pedagogom nakon posjeta nastavi, a pedagozi uvijek za razgovor s nastavnikom. Temeljem dobivenih rezultata zaključeno je da nastavnici i pedagozi pridaju vaţnost svim aspektima nastave kao predmetu refleksije.
U istraţivanju stavova nastavnika i školskih pedagoga o transformacijskoj ulozi supervizije ispitane su dimenzije supervizijskog učenja i inoviranja rada, supervizijskog učenja i povećanja kompetencija nastavnika, zastupljenosti supervizijskog učenja u našoj praksi te kvalitetnog supervizijskog učenja. Ustanovljeno je da većina nastavnika i pedagoga smatra: razgovarajući s pedagogom o odrţanoj nastavi mogu se sagledati nove mogućnosti djelovanja; supervizijsko učenje dovodi do promjena u radu nastavnika; školski pedagog nudi kritički uvid i omogućuje viĎenje nastavne situacije iz druge perspektive; supervizijsko učenje doprinosi porastu osobnih i profesionalnih potencijala nastavnika; supervizijsko usavršavanje nastavnika dovodi do promjene nastavne prakse i podizanja kvalitete rada; suvremena škola sve više traţi nastavnika istraţivača; supervizijsko usavršavanje nastavnika dovoljno je prisutno u našoj pedagoškoj praksi; kvalitetno supervizijsko učenje obuhvaća inoviranje nastave; utvrĎivanje učinkovitosti supervizije moţe se provoditi individualnim i grupnim razgovorima.
Rezultati ovog istraţivanja ukazuju na pozitivne stavove nastavnika i pedagoga prema supervizijskom pristupu pedagoga nastavi. Smatraju da takav pristup temeljen na iskustvenom učenju, kojemu je osnovna metoda refleksija praktičnog iskustva s ciljem njezina mijenjanja i podizanja kvalitete rada, doprinosi porastu kompetencija nastavnika, inoviranju nastave i podizanju kvalitete rada škole.
The paper „The school educationist and professional teacher development through supervision” shows the results of a theoretical analysis and empirical research of the professional teacher development through supervision phenomenon.
The theoretical part opens from the claim that continuous and quality professional teacher development is of importance for a modern school. Various studying and teaching models have been presented, along with their features (transmission, transaction, transformation). The key phenomenon dealt with in the paper is supervision as one of the most efficient methods of professional teacher development. The term, development, goal, participants, types and importance of supervision in general and supervision in school have been presented. The paper predominately deals with the role of the school educationist in teacher development through supervision. The term of pedagogical supervision has been defined and it has undergone analysis in the context of pedagogical supervision from the aspect of the school and class environment, subjective teacher theories and the peculiarities of teaching teachers as adult students. The role of the educationist in the cyclic process of pedagogical supervision has been analyzed: from planning and preparing, through supervising, to reflection and transformation of teaching. Based on the theoretical and empirical research, a model of professional teacher development through supervision has been given.
In the empirical part of the research, the attitudes of teachers and school educationists of high schools in the Republic of Croatia to professional teacher development through supervision have been examined. A total of 822 teachers from 43 high schools and 73 educationists have been encompassed with the research. The attitudes of teachers and educationists have been examined in relation to these variables: sex, work experience, occupation, school type, occupational advancement and subject of teaching. Conclusions have been made based on the accumulated and processed data and the analysis conducted.
In the research of teacher and school educationist attitudes to supervision as innovation, dimensions of supervision as a communication process, new role of teachers in supervision and the importance of supervision in school context have been examined. Based on the results obtained, it has been concluded that teachers and educationists give more importance to a supervisional approach to teaching, because it contributes to the quality of teaching and they benefit from it. The prerequisite for quality supervision of teaching is regular cooperation of teacher and educationist, as well as their communication based on trust and respect. Wi
Učitelji u školi usmjerenoj na promjene su sve manje korisnici rezultata tuđih istraživanja, a sve više sami postaju istraživači. Lawrence Stenhous (1975, 143) smatra kako nije dovoljno da djelovanje ...učitelja bude istraženo, već je potrebno da oni to sami učine. U ostvarivanju istraživačke uloge važno mjesto zauzimaju akcijska istraživanja čiju kvalitetu ne možemo procijeniti polazeći od kriterija koji vrijede za paradigmu razumijevanja, ali ni za paradigmu tumačenja. U procjeni kvalitete akcijskog istraživanja potrebno je uzeti u obzir kvalitetu akcije kao i kvalitetu izvještaja.
Rasprava tematizira osnovne značajke ontologijskog prilaza umjetnosti u djelu Ivana Fochta, jednog od naših najvećih estetičara i ontologa umjetnosti. Problematskog je karaktera i obuhvaća četiri ...bitne teme njegova mišljenja: Istina i biće umjetnosti uvodi u središnju Fochtovu ˝pred-postavljenost˝, njegov (teorijski) ontologijski prosedê, pitanjem: Što je to biće umjetnosti?; Moderna umjetnost kao ontološki problem raspravlja problematiziranje ontoloških pitanja moderne umjetnosti i njezin promijenjeni (ontološki) status u bitku suvremenog svijeta: umjetnost više nije ˝Schein˝ (˝iluzija˝) nego ˝Sein˝ (˝smisao bića˝) i spoznaje smisao bitka tako što ga pravi; Bit književnosti ispituje ontološke pretpostavke književnog djela (i književnosti) kao predmet specijalne ontologije umjetnosti (sa specifičnom ontološkom strukturom i predmetnošću): njezine ontološke ˝planove˝, mjesto među drugim umjetničkim vrstama i u modernoj umjetnosti; Bit glazbe suočava se s ˝tajnom glazbe˝: pitanje Što je glazba? jedno je od najtežih pitanja koja su se postavljala filozofiji umjetnosti; u glazbi, misli Focht, krije se odgovor na pitanje o tajni umjetnosti.
Boja zuba znanstveno se počela ispitivati početkom 20-og stoljeća.
Zapostavljenija su kvantitativna ispitivanja refleksije zuba. Stoga su
provedena ispitivanja koeficijenta refleksije zuba na ...spektrofotometru
vlastite konstrukcije. Kao izvor zračenja korištene su različite žarulje:
živina, argonska, helijeva i neonska, a kao detektor korišten je fotomultiplikator tipa RCA 6342A. Izračuna koeficijent refleksije koji se kreće između 3,5% u ljubičastom području i 7,9% u plavozelenom
području vidljive svjetlosti uglavnom potvrđuje nalaze drugih autora.
Posebno je zanimljiv nalaz maksimuma u plavozelenom i žutonarančastom dijelu spektra, što bjeličastom zubu može dati plavu odnosno žutu nijansu.
PDF
