Dosadašnja sintaktička istraživanja hrvatskih protestantskih
izdanja zabilježila su nesklonjivi particip buduć(i) u prvoj polovici Artikula te u evanđeoskim tekstovima objavljenim u prvome dijelu ...Novoga testamenta i Postili. U Artikulima dolazi u funkciji kopule imenskoga ili glagolskoga predikata te ima uzročno ili vremensko značenje, a u evanđeoskim tekstovima često se javlja kao sastavni dio apsolutnoga nominativa. U ovome se radu donose rezultati istraživanja nesklonjivoga participa buduć(i) u nebiblijskim izdanjima hrvatskih protestanata: latiničkome izdanju Razgovaranje meju papistu i luteranom (1555.), cjelovitome glagoljičkom i ćiriličkom izdanju Artikula (1562.), glagoljičkome i latiničkome izdanju Spovidi i spoznanija prave krstijanske vire (1564.) te latiničkome izdanju Katekizma (1564.), s ciljem daljnjega rasvjetljavanja sintakse hrvatskih protestantskih izdanja. Budući da njegova uporaba nije pod utjecajem inojezičnih predložaka (slovenskih, latinskih ili hrvatskostaroslavenskih), nesklonjivi particip buduć(i) može se smatrati vernakularnom značajkom.
Prvi hrvatski cjeloviti prijevod Novoga zavjeta nastao je početkom druge polovice 16. stoljeća zahvaljujući djelatnosti hrvatskih protestanata Stipana Konzula i Antuna Dalmatina. Hrvatski su se ...protestanti pri njegovu prevođenju služili višestrukim predlošcima, među kojima se, kako doznajemo iz predgovora Primoža Trubara prvomu dijelu slovenskoga izdanja Novoga testamenta, spominje i hrvatska misna knjiga nedavno objavljena latinicom u Veneciji, što bi mogao biti Lekcionar Bernardina Splićanina (i to upravo njegovo drugo izdanje - Zborovčićev lekcionar). Ovisnost je hrvatskoga protestantskog prijevoda o starijim vernakularnim prijevodima prepoznata još krajem 19. stolje6a u radovima Augusta Leskiena i Milana Rešetara, što je potvrdio Ivan Polovič usporedbom Evanđelja po Mateju iz toga izdanja s Bernardinovim lekcionarom i hrvatskim staroslavenskim prijevodom. Unatoč tomu još uvijek ne postoji usmjereno istraživanje koje bi nastojalo utvrditi kolikih su doista razmjera ti utjecaji, stoga ovdje nastavljamo gdje
su prethodna istraživanja stala iznoseći nove spoznaje o utjecaju lekcionara na hrvatski protestantski prijevod Novoga zavjeta.
U ovome se radu predstavljaju rezultati istraživanja zastupljenosti apsolutnih konstrukcija u evanđeoskim tekstovima hrvatskih protestanata, koji se nalaze u glagoljičkome i ćiriličkome izdanju. ...Novoga testamenta te u glagoljičkome, ćiriličkome i latiničkome izdanju Postile, čime se nastavlja sustavna raščlamba jezika hrvatskih protestantskih
izdanja. Osnovni je cilj odrediti status tih konstrukcija, ali i razmotriti utjecaj mogućih predložaka kako bi se iz novoga kuta rasvijetlila njihova uloga u nastanku prvoga hrvatskoga cjelovitog prijevoda Novoga zavjeta, Budući da su dosadašnja istraživanja pokazala da su se prilikom stvaranja svojega prijevoda hrvatski protestanti oslanjali na drugo izdanje Lekcionara Bernardina Splićanina (tzv. Zborovčićev lekcionar, 1543.), bilo je očekivano da će se potvrditi pretpostavka o boljoj zastupljenosti apsolutnoga nominativa naspram drugih sintaktičkih konstrukcija, što je ovim istraživanjem i dokazano. Ta se sintaktička značajka može dakle nesumnjivo pripisati utjecaju lekcionarske tradicije, dok su malobrojni primjeri apsolutnoga dativa utjecaj hrvatskoga staroslavenskog jezika i odjek glagoljaške izobrazbe hrvatskih protestanata.
Kao odgovor na širenje lutherova protestantizma i svih ostalih reformacijskih pokreta, nastalih uslijed teškog stanja Katoličke crkve početkom XVI. stoljeća, javila se protureformacija. Temelji ...ujednačenom protureformacijskom djelovanju udareni su na Tridentskom koncilu koji je ujedno dao i poticaj za duhovnu i moralnu obnovu Katoličke crkve izraženu u baroknoj umjetnosti. Sustavna protureformacija na području banske Hrvatske započinje dolaskom Jurja Draškovića na mjesto zagrebačkog biskupa dodatan poticaj dobiva vjerskim zakonskim aktima Hrvatskog sabora čiji je krajnji cilj bio gušenje svakog traga protestantizma u Hrvatskoj. Gušenju protestantizma u Hrvatskog uvelike je pridonio odgojno-obrazovni i misijski rad crkvenih redova od kojih se na tome polju najviše istaknuo isusovački red. Svestarnim protureformacijskim djelovanjem do polovice XVII. stoljeća provedena je potpuna rekatolicizacija naselja sjeverozapadne Hrvatske zahvaćenih reformacijom, kao što su Varaždin i Koprivnica. Specifičan državno-pravni položaj Međimurja, kao i simpatizerstvo njegovih gospodara Zrinskih preme protestantizmu, otežavalo je provođenje protureformacije u tome kraju. Društveno-političke i vojne prilike na području habsburških zemalja početkom XVII. st. dovesti će do pojačanog protureformacijskog djelovanja na području cijele Srednje Europe te će uslijed takvih okolnosti i Juraj IV. Zrinski prijeći na katolicizam. Iako će rekatolicizacija Međimurja biti provedena relativno uspješno u pojedinim naseljima, kao što je Legrad, protestantizam nikada nije iskorjenjen.
Cilj ovoga rada je predstaviti i objasniti činjenice i okolnosti koje su za posljedicu dovele do reformatorskog pokreta i uspjeha reformacije u Škotskoj. Način obrade tematike problemski je i ...analitički. Rad daje pregled najvažnijih događaja koji su prethodili i pratili reformatorski pokret. U radu je kronološki popraćen reformatorski pokret od prvih pokušaja u 16. st. pa sve do uspjeha reformatora i prve polovice 17. st. Konačno, u radu se objašnjava utjecaj pojedinih vladara na reformatorski proces u Škotskoj, ali i utjecaj reformatora na vladare i politiku.
Kao službeni početak reformacije uzima se 31. listopada 1517. godine. Tom je prigodom, prema legendarnoj predaji, Martin Luther zakucao svojih 95 teza na vrata dvorske crkve u Wittenbergu. Prvi dio ...rada govori o tome što bi bili oprosti o kojima je Luther želio raspravljati, te o njihovu nastanku i širenju. Nakon toga, riječ je o okolnostima koje su navele Luthera da napiše svojih 95 teza, a to su bile ponajprije nerazjašnjena teološka pitanja koja su se vezala uz propovijedanje oprosta u Crkvi, te komu su teze ponajprije bile namijenjene. Istražuje se jesu li Lutherove teze reformatorski manifest i poziv na revoluciju ili su bile poziv na teološku raspravu. Na koncu govori se o destinatarima Lutherovih 95 teza i o istinskoj pokori kao središnjoj temi 95 teza i o pokori kao temelju Lutherove teologije.
Hrvatski protestantski prijevod Novoga zavjeta izazivao je u hrvatskoj filologiji dosad
najviše zanimanja zbog uočenih bitnih razlika u jezičnoj koncepciji njegova glagoljič-
koga i ćiriličkoga ...izdanja, što ga razlikuje od drugih hrvatskih izdanja iz uraške tiskare.
Najveći zahvati zabilježeni su pritom na razini grafije, glasova i leksika, čemu su hrvatski
protestanti i sami pridavali najviše pozornosti, kako doznajemo iz brojnih predgovora
njihovim objavljenim izdanjima. Premda nisu ni približno brojne kao razlike na drugim
jezičnim razinama, zanimljive su i sintaktičke razlike između glagoljičkoga i ćiriličkoga
Novoga testamenta (1562./1563.). Upravo se one u ovome radu raščlanjuju kao prilog
boljemu poznavanju sintakse hrvatskih protestantskih izdanja.
Završetkom Drugog svjetskog rata dolazi do projekta ujedinjene Europe, s ciljem izbjegavanja novih ratnih sukoba na području Europe. Procesi izgradnje sustava Europe sadrže individualne i kolektivne ...modele, koji se temelje na suradnji. Slike Zapada, u odnosu na druge civilizacije, predstavljaju njegovu premoć, ali i civilizaciju na zalasku. Pred euro-atlantskim integracijama su izazovi izgradnje zajedničkih i sveobuhvatnih sustava, koji bi trebali mogućiti stabilnost u političkim, gospodarskim, ekološkim, religijskim i ostalim područjima društvenog života. Kršćanska crkva je tijekom svog razvoja doživljavala razne oblike duhovne obnove. Nakon prvog desetljeća 21. stoljeća pred crkvama Europe veliki su i odgovorni zadaci u ostvarivanju duhovne obnove ali i duhovnog jedinstva, iako su konfesionalne razlike velika prepreka u praktičnoj provedbi istoga. Predstoji li kristijanizacija sekularne Europe ili sekularizacija kršćanske Crkve? Treba li Crkvi nova reformacija ili je dovoljna protureformacija i zadovoljstvo sadašnjim stanjem?
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
