Nagli prelazak na nastavu na daljinu 2020. godine zbog pandemije bolesti COVID-19 od nastavnika je zahtijevao proces prilagodbe stvaranjem novih nastavnih rutina, koji je bio popraćen složenim ...emocionalnim iskustvom, dok su nastavnici istodobno pokušavali živjeti svoj profesionalni i osobni život. Pozivajući se na Giddensovu teoriju strukturacije s fokusom na procese rutinizacija i regionalizacije interakcija te Turnerovu analizu integracijskih procesa i uloge emocija u njima, u radu se ukazuje na važnost održavanja rutina radi ontološke sigurnosti i socijalne integracije te na relevantnost emocija tijekom nastave na daljinu. U radu se ispituje (i) kako su oblikovane i regionalizirane nastavne rutine te (ii) kakve su pozitivne i negativne emocije nastavnici doživjeli tijekom razdoblja provođenja nastave na daljinu u susretima i interakciji s različitim akterima. U analizi su korištene kvalitativne metode, odnosno analizirani su intervjui provedeni 2020. godine s 32 predmetna učitelja i nastavnika, a kao metoda analize korištena je deduktivno-induktivna tematska analiza. Prodiranje javnog u osobni prostor nastavnika, uspostavljanje rutina i emocionalna iskustva teme su konstruirane tijekom analize, pri čemu su identificirane i podteme. U radu se pokazuje da su očuvanje starih i stvaranje novih rutina te (pozitivne) emocije i očekivanja u interakcijama potencijal koji može omogućiti prevladavanje kriznih ili izazovnih situacija poput nastave na daljinu, ponekad tako da se narušava razgraničenje javnog i privatnog. S druge strane pojava negativnih emocija i dugotrajnih negativnih emocionalnih stanja na mikrorazini upućuju na, iz perspektive nastavnika, neadekvatnu valorizaciju njihova rada od viših institucionalnih razina te predstavljaju potencijal za dezintegracijske procese.
The sudden transition to distance learning in 2020 due to the COVID-19 pandemic required teachers to adjust by creating new teaching routines. This process was accompanied by complex emotional experiences as they tried to live their professional and personal lives. To point to the importance of maintaining routines for the sake of ontological security and social integration, and the relevance of emotions during distance learning, we utilise Giddens’ theory of structuration, focusing on routinisation and regionalisation of interactions, and Turner’s analysis of integration processes and the role of emotions in them. We examine (i) how teaching routines were shaped and regionalised and (ii) what positive and negative emotions teachers experienced during distance learning in interactions with various actors. In the paper, the interviews conducted in 2020 with 32 subject teachers were analysed using deductive-inductive thematic analysis. Three themes were constructed; the permeation of the public sphere in teachers’ personal space, the establishment of routines and emotional experiences, including sub-themes. This paper indicates that the preservation and creation of new routines and (positive) emotions and expectations in interactions are a potential that can enable overcoming crises or challenging situations such as distance learning, sometimes in such a way that the demarcation between the public and private spheres is violated. On the other hand, the appearance of negative emotions and long-term negative emotional states at the micro level indicate, from teachers’ perspective, inadequate valorisation of their work by higher institutional levels and represent a potential for disintegration processes.
Considering some contemporary aspects of the geographical regionalization and administrative-territorial organization of Croatia, the author introduces the thematic through a retrospect of geographic ...thought development in the question of regionalisation. Main changes in administrative-territorial organization of Croatia from World War II to the beginning of the 21st century as well as some problems of applying geographical regionalization principles in the defining of regional units have been discussed. Finally the characteristics of the actual regionalization in Croatia have been analysed and an attempt of defining the functional regionalization of the country in the contemporary circumstances at the beginning of the 21st century has been given.
Polazeći od pretpostavke da je kulturne regije moguće detektirati pomoću
online poslužitelja popularne kulture kakav je YouTube, cilj ove studije bio je definirati (virtualne) kulturne regije Europe. ...Budući da YouTube osigurava geolocirane podatke najpopularnijih videozapisa (trending), regionalizacija je izvršena na temelju zajedničkih videa koje su pojedine zemljeimale u trendingu. Pokazalo se da države koje su geografski bliskije te između kojih ne postoji značajnija jezična barijera tendiraju formirati zajednički kulturni prostor. Zato ne čudi da Hrvatska pripada južnoslavenskoj regiji u kojoj je posebno upućena na
Srbiju s obzirom na to da iz te zemlje derivira natpolovičnu većinu videosadržaja u trendingu.
Assuming that the cultural regions can be detected by using the online servers of popular culture such as YouTube, the aim of this study was to define (virtual) cultural regions of Europe. Since YouTube provides geolocated data for the most popular videos, regionalization was based on shared videos that individual countries had in YouTube Trending. It has been shown that countries that are geographically closer and between which there is no significant language barrier tend to form a common cultural space. Therefore, it is not a surprise that Croatia is part of the South Slavic region. Besides, more than half of the video content in Croatian Trending was produced in Serbia.
The sudden transition to distance learning in 2020 due to the COVID-19 pandemic required teachers to adjust by creating new teaching routines. This process was accompanied by complex emotional ...experiences as they tried to live their professional and personal lives. To point to the importance of maintaining routines for the sake of ontological security and social integration, and the relevance of emotions during distance learning, we utilise Giddens’ theory of structuration, focusing on routinisation and regionalisation of interactions, and Turner’s analysis of integration processes and the role of emotions in them. We examine (i) how teaching routines were shaped and regionalised and (ii) what positive and negative emotions teachers experienced during distance learning in interactions with various actors. In the paper, the interviews conducted in 2020 with 32 subject teachers were analysed using deductive-inductive thematic analysis. Three themes were constructed; the permeation of the public sphere in teachers’ personal space, the establishment of routines and emotional experiences, including sub-themes. This paper indicates that the preservation and creation of new routines and (positive) emotions and expectations in interactions are a potential that can enable overcoming crises or challenging situations such as distance learning, sometimes in such a way that the demarcation between the public and private spheres is violated. On the other hand, the appearance of negative emotions and long-term negative emotional states at the micro level indicate, from teachers’ perspective, inadequate valorisation of their work by higher institutional levels and represent a potential for disintegration processes.
Dvodomna zakonodavna tijela dio su institucionalnog uređenja u sedamdeset devet država. Bikameralizam predstavlja jednu od najsnažnijih institucionalnih protuteža izvršnoj vlasti. Zbog svoje ...specifičnosti gornji su domovi zanimljivi za politologe, stoga se postavlja pitanje zašto su rijetko predmetom istraživanja. Rad nastoji popuniti istraživačku prazninu proučavanjem institucionalnih uređenja sedamnaest izbornih demokracija, koje imaju dvodomna zakonodavna tijela. Prvi dio rada donosi pregled povijesnog razvoja bikameralizma. Drugi dio rada prikazuje suvremeni bikameralizam i detaljno prikazuje četiri idealtipska primjera gornjih domova – Ujedinjenog Kraljevstva, Sjedinjenih Američkih Država, Francuske i Poljske. Treći dio donosi osnovne značajke ostalih gornjih domova koji su predmet istraživanja. U četvrtom dijelu rada provodi se komparacija sedamnaest gornjih domova kako bi se dao odgovor na istraživačko pitanje što čini gornji dom snažnim prema njegovim formalnim ovlastima. Povodom dvadesete godišnjice njegova ukidanja, u posljednjem odlomku analiziraju se formalne ovlasti i demokratičnost izbora hrvatskog Županijskog doma Sabora Republike Hrvatske (1993-2001).
Bicameral legislatures are part of the institutional set-up in seventy-nine countries. bicameralism is one of the strongest institutional counterbalances to the executive. due to their specificity, the upper houses are of interest to political scientists, so the question arises as to why they are rarely the subject of research. the paper seeks to fill the research gap by studying the institutional arrangements of the seventeen electoral democracies, which have bicameral legislatures. the first part of the paper provides an overview of the historical development of bicameralism. the second part of the paper presents contemporary bicameralism and presents in detail four ideal-typical examples of the upper houses – the united kingdom, the united states, France, and poland. the third part presents the basic features of the other upper houses that are the subject of research. in the fourth part of the paper, a comparison of the seventeen upper houses is carried out to give an answer to the research question of what makes the upper house strong according to its formal powers. on the twentieth anniversary of its abolition, the last section analyzes the formal powers and democratic features of the election rules for the house of counties of the parliament of the republic of croatia (1993-2001).
Suvremeni županijski ustroj Republike Hrvatske kao i strateško autocestovno povezivanje hrvatskih regija, posebice srednjeg i južnog dijela jadranskog priobalja kroz lički prostor, određuju nove ...funkcionalne poveznice središnjeg dijela Jadranske Hrvatske. Nasuprot recidivima nekadašnjih podjela i razgraničenja hrvatskoga prostora od Osmanskog Carstva, Habsburške Monarhije i Mletačke Republike, kraj 20. i početak 21. stoljeća označili su obnovljene procese prometnog, gospodarskog i funkcionalnog povezivanja suvremenoga ličkog i sjevernodalmatinskog prostora, slične nekadašnjim procesima u antici i u razdobljima afirmacije prvotne hrvatske državne jezgre. Izgradnja autoceste unutar Jadransko jonskog koridora, usmjerenost na najbliže priobalno pročelje sa zračnom i pomorskim lukama, povezivanje turističkih kompleksa na potezu Novalja / Karlobag – Nin – Zadar – Biograd – Vodice – Šibenik – Primošten – Rogoznica s plitvičkim turističkim kompleksom, veći broj nacionalnih parkova i parkova prirode, potiču kroz neposredne i lako uočljive društvenogeografske procese novo, pojačano povezivanje. Tome pridonosi i razmjerno jednostavno i spontano prožimanje u sferi trgovine, prometa, bankarstva, uprave, školstva, sudstva, sigurnosti itd., što omogućuje, unatoč pojedinim, politički usmjeravanim ili naslijeđenim rješenjima te lokalnim prijeporima uvjetovanim razlikama i preklapanjima interesnih grupa, svrsishodno i učinkovito suvremeno životno povezivanje u gravitacijski jedinstveni i funkcionalan regionalni kompleks. Značenje postojećih i afirmiranih gravitacijskih središta, među kojima se Zadar kao staro razvojno žarište i čvorište na jadranskom hrvatskom pročelju ističe, od prvorazrednog je značenja, posebice u razdoblju demografske recesije ne samo manjih i ruralnih, nego i većih gradskih središta i ovoga regionalnog kompleksa, ali i čitave Hrvatske. Znanstveno i multidisciplinarno prepoznavanje suvremenih procesa razvitka i prostornih odrednica kod odabira suvremenoga regionalnog ustroja Republike Hrvatske povezano je i sa suvremenim upravnoteritorijalnim, dakle naslijeđenim i tradicionalnim županijskim ustrojem. Jednako je poželjno uskladiti ih i s NUTS regionalizacijom (posebice NUTS-3 razine) Europske unije, što je zahtjevan, ali i neodgodiv zadatak radi ravnomjerne raspodjele egzistencijalnih dobara i uravnoteženog, decentraliziranog i što kvalitetnijeg razvitka ličkog i sjevernodalmatinskog prostora, kao i Hrvatske u cjelini, u budućnosti.
Rad se bavi usporedbom teritorijalnog ustroja Hrvatske s ustrojem u drugim europskim zemljama s naglaskom na geografskim aspektima, u prvom redu prostornom obuhvatu i broju stanovnika upravnih ...jedinica. U uvodnom se dijelu nakon pregleda recentnih radova na ovu temu daje analitički osvrt na aktualnu teritorijalnu podjelu na županije, gradove i općine te na nekadašnju podjelu na zajednice općina i tzv. „velike” općine. Slijedi pregled teritorijalnog ustroja u europskim zemljama i usporedba s Hrvatskom, s naglaskom na nužnost dovođenja teritorijalnog ustroja u vezu s veličinom i brojem stanovnika pojedine države. U zaključnom su dijelu rada prijedlozi administrativne podjele Hrvatske temeljeni na prostornoj distribuciji stanovništva i glavnih urbanih središta te najboljoj praksi u Europi.
U radu se analiziraju promjene u radijusu utjecaja najvažnijih hrvatskih gradova u odnosu na stanje prije 1992. godine te se procjenjuje kako bi to moglo utjecati na eventualno mijenjanje ...teritorijalnog ustroja. Kao osobito važni procesi koji utječu na porast ili pad privlačnosti istaknuti su pad broja stanovnika većine gradova u posljednjih dvadesetak godina uz istodobno poboljšanje njihove prometne dostupnosti. Radi utvrđivanja privlačne snage gradova analizirane su promjene u teritorijalnom ustroju sudske vlasti, sustavu zdravstvene zaštite i visokog obrazovanja, a vodilo se računa i o nekim specifičnim pokazateljima kao što su prostorni raspored velikih trgovačkih centara i multipleks kina. Na temelju istraživanja zaključuje se da postojeći upravnoteritorijalni ustroj Hrvatske usprkos određenim nedostacima nije nužno radikalno mijenjati, već da je umjesto toga potrebno ustrojiti ekonomske i statističke regije bez upravnih ovlasti, posebice oko većih urbanih središta.
U radu se razmatra prostor Ravnih kotara (Primorska Hrvatska) s regionalnogeografskog stajališta. Uvodni dio sadrži teoretsku raspravu o regiji i regionalizaciji, njihovim obilježjima i značenju u ...suvremenim geografskim istraživanjima. U središnjem poglavlju rada izvršena je fizionomska regionalizacija Ravnih kotara koristeći se rezultatima postojećih regionalizacija i primjenjujući dodatne kriterije. Izdvojene su i četiri regionalne jedinice nižeg reda koje čine Ravne kotare, a to su: ravnokotarsko primorje, središnji Ravni kotari, (Ražanačko-karinsko) sjevernokotarsko priobalje i jugoistočno kotarsko priobalje. Sve navedene cjeline poistovjećene su s dijelovima teoretske regije – jezgrom, periferijom i zonom ambivalencije. U raspravi su objašnjene posebnosti takvog načina istraživanja.
Modern economic and financial crisis has caused a significant reduction in trade flows, for the first time since the Second World War, so it is often referred to as the trade crisis. Despite many ...benefits and disadvantages of liberalization as key features of modern age, the current crisis has led to a reassessment of these positions affecting the introduction of protectionist measures and the strengthening of regional ties and alliances. The question that arises is how the future trade flows will look like and whether regional integration will prevail over multilateral and liberalized trading system. The financial crisis quickly became the economic crisis that hit all sectors. The first visible effects of the crisis were reflected in a sharp fall in trade flows, and conditioned drop in demand, which led to a fall in production and employment. The first reactions of numerous countries were protectionist measures in order to protect national interests. This again aroused debate between proponents of liberalism and protectionism, where the effects and the origins of the crisis favored the latter. Economic decision makers, faced with the pressing economic problems, tried to mitigate them (at least in the short-term) turning more to regional partners, and less to the world market.
Savremena ekonomska i finansijska kriza uticala je značajno na smanjenje trgovinskih tokova prvi put posle Drugog svetskog rata, tako da je mnogi nazivaju trgovinskom krizom. I pored brojnih koristi i nedostataka liberalizacije kao ključnog savremenih obeležja, postojeća kriza dovela je do preispitivanja ovih stavova utičući na uvođenje mera protekcionizma i na jačanje brojnih regionalnih veza i saveza. Pitanje koje se nameće je kako će izgledati trgovinski tokovi u budućnosti i da li će regionalne integracije imati prevagu nad multilateralnim i liberalizovanim trgovinskim sistemom. Finansijska kriza je, vrlo brzo, postala ekonomska kriza koja je pogodila sve sektore. Prvi vidljivi efekti krize manifestovali su se u snažnom padu trgovinskih tokova, uslovljenim padom tražnje, što je dovelo do pada proizvodnje i zaposlenosti. Prve reakcije mnogih država bile su mere protekcionizma, kako bi se zaštitili nacionalni interesi. Ovo je ponovo aktuelizovalo debatu pobornika liberalizma i protekcionizma, gde su efekti i nastanak krize išli u prilog ovih drugih. Donosioci ekonomskih odluka suočeni su sa gorućim ekonomskim problemima, pokušavali su da ih ublaže (makar na kratak rok) okrećući se regionalnim partnerima, a manje prema svetskom tržištu.
PDF
