U prostornoj strukturi Sisačko-moslavačke županije postoje izrazite razlike u stupnju društveno-gospodarske razvijenosti. Iako su uočeni i ranijim istraživanjima, unutarregionalnim disparitetima ...pristupa se na nov način. Oni se razmatraju između upravnih gradova i općina, te između sjevernog (Sisačka Posavina i Moslavina) i južnog (Banovina) dijela županije primjenom dviju skupina pokazatelja – gospodarske razvijenosti i demografskog razvoja. Na temelju istih pokazatelja provedeno je rangiranje upravnih gradova i općina, a izvedena su i dva sintetička ranga između kojih je testirana korelacija. Prema više pokazatelja najnepovoljnije prilike su u Općini Gvozd, dok najpovoljnije pokazatelje ima Grad Kutina.
Uloga EU fondova u regionalnom razvoju Mioković Kapetinić, Danijela; Čordaš, Zrinka; Bošnjak, Sanja
ET²eR – ekonomija, turizam, telekomunikacije i računarstvo
V, Številka:
1
Paper
Odprti dostop
Rad pokazuje kako se i na koji način europska sredstva koriste za provedbu javne politike Europske unije u državama članicama te kako ona utječe na njihov regionalni razvoj. Svrha ovog rada je ...teorijski objasniti pojam i mogućnosti EU fondova te ukazati na stupanj iskorištenosti financijskih sredstava u Republici Hrvatskoj i naglasiti važnost i koristi EU fondova te njihove učinke na regionalni razvoj. Kako bi se zadovoljila svrha rada, korištena je analiza relevantnih sekundarnih podataka s ciljem njihove sinteze u jednu cjelinu. Rezultati sekundarnog istraživanja pokazuju da se korištenje sredstava u RH prati na temelju Izvješća o stanju iskorištenosti ESI sredstava u Republici Hrvatskoj. Analizirano izvješće pokazuje da je u odnosu na 2020. godinu, kada je RH bila 27. od 28 članica, u 2021. godini prestigla 9 zemalja i nalazi se na 19. mjestu, što ukazuje na visoku iskorištenost dodijeljenih sredstava. Istraživanjem je utvrđena i uloga i važnost Kohezijske politike na regionalni razvoj RH, s naglaskom na analizu regionalnog razvoja Virovitičko-podravske županije. Doprinos rada je teorijski objasniti i konceptualizirati složenost EU fondova i važnost kohezijske politike za razvoj koja dionicima nudi koristi u praktičnom i akademskom području. U budućim istraživanjima preporuča se provesti komparativnu analizu regionalnog razvoja država članica i metaanalizu utjecajnih čimbenika na regionalni razvoj država članica što bi pomoglo u budućoj konceptualizaciji istraživačkih modela.
Institucionalizam mađarskog regionalnog razvoja daleko je ispred Zakona o regionalnom razvoju, koji je usvojen 1966. godine, i demokratske preobrazbe 1989. godine, ali regionalni razvoj kakvog ...poimamo danas uzima u obzir potrebe i ciljeve lokalnih aktera od sredine 1990-ih. Najznačajnija mjera regionalnog razvoja dvije godine nakon demokratske preobrazbe bila je sastanak vanjskog kabineta. Kada je Vlada osjetila neku vrste krize u jednoj regiji, održala je sastanak vanjskog kabineta, pri čemu je donesen paket mjera za rješavanje regionalne krize, ali te su mjere u većini slučajeva bile ad hoc. Mjere središnje vlasti polučile su samo nekoliko dobrih rezultata, što je natjeralo Vladu na uključivanje lokalnih aktera u proces odlučivanja. Uključivanje lokalnih aktera i, na neki način, postavljanje lokalne iznad regionalne razine dalo je negativne rezultate Vladine regionalne razvojne politike. Namjera je zakonodavaca donošenjem Zakona o regionalnom razvoju iz 1966. bila osigurati javnost sustava kontrole i planiranja, provedbu demokratskih vrijednosti i uspostavljanje složenih uvjeta s obzirom na planiranje, kontrolu, distribuciju i financiranje u regionalnoj politici. Izmjenom i dopunom Zakona, usvojenom 2011. godine, zakonodavci su ukinuli vijeća za razvoj na lokalnoj razini i do 1. siječnja 2012. godine ove su zadaće prešle u nadležnost županija i gradova.
Na području Republike Hrvatske postoje prirodni uvjeti koji omogućuju
proizvodnju širokog spektra proizvoda, od suptropskih do kontinentalnih kultura. Agrarna
politika, međutim, nije vodila u ...prošlosti, jednako kao što ne vodi ni danas, dovoljno računa
o veoma izraženim regionalnim razlikama u prirodnim i socioekonomskim uvjetima proizvodnje
po pojedinim dijelovima sveukupnog poljoprivrednog prostora. U nas još ne postoji
zakonom definirana regionalizacija poljoprivrede, što je jedan od ključnih uvjeta uspješne
agrarne politike. U ovom se prilogu analizira šest parametara razvoja hrvatske poljoprivrede
na razini županija u minula tri desetljeća.
U procesu regionalnog razvoja politika razmještaja proizvodnih snaga ima važnu funkciju. Ona omogućava u prvom redu teritorijalnu podjelu rada, racionalnije korištenje prostornih resursa i ...ravnomjerniji teritorijalni razvoj. Naša dosadašnja praksa u procesu kreiranja i realizacije politike razmještaja proizvodnih snaga temeljila se isključivo na načelima planskog sustava. Postojeća privredna reforma, koja u privredni sustav uvodi više tržišnih elemenata, otvara nove prostore i mogućnosti i u oblasti politike razmještaja proizvodnih snaga.
To u prvom redu podrazumijeva izbor kriterija za razmještaj koji će se više temeljiti na prostorno-ekonomskim zakonitostima, a manje na administrativnim mjerama.
Nadalje, to podrazumijeva reduciranje dosadašnje uloge države kao osnovnog i gotovo jedinog faktora politike razmještaja i veću afirmaciju uloge privrednog subjekta koja je u tom pogledu bila gotovo marginalna. Za očekivati je da će se na takav način povećati efikasnost regionalne politike u cjelini.
Europska unija razvija se kao zajednica čije članice nemaju jednak gospodarski razvoj. S jedne strane, gospodarstva Zapadne Europe i Baltičkog mora karakteriziraju se kao vodeća svjetska ...gospodarstva, dok su, s druge strane, gospodarstva Srednje i Istočne Europe u tranziciji. Ova neujednačenost Europske unije uzrokuje potrebu za raznim oblicima intervencija, financijskim i upravljačkim, kao što su strateški dokumenti. Njihova je svrha podići razinu razvoja i smanjiti jaz između gospodarstava u tranziciji te razvijenih europskih gospodarstava. Jedna je od namjera strateških dokumenata usredotočiti se na koncept regionalnog razvoja, jačanja lokalne uprave i formiranja europskog modela razvoja, koji se temelji na afirmaciji regionalnih konkurentskih prednosti. Pitanje je je li moguće i kako razviti model regionalnog razvoja u političkim, društvenim i gospodarskim uvjetima koji prevladavaju u tranzicijskim gospodarstvima. S obzirom na gore navedeno, svrha je ovog istraživanja analiza osnovnih komponenata čimbenika koji utječu na operativni sustav razvoja i valorizacija osnovnih čimbenika modela regionalnog razvoja koji bi trebao biti kamen temeljac nacionalnog gospodarskog razvoja svih država članica. Postavlja se hipoteza da strateški dokumenti Europske unije čine ključan faktor u konceptu regionalnog gospodarskog razvoja nacionalnih gospodarstava u Europi. Pitanje istraživanja na koje treba odgovoriti jest kako čitav sustav gospodarskog razvoja funkcionira na makrorazini i koji su preduvjeti potrebni za njegovo funkcioniranje. Neka gospodarstva u tranziciji, poput Hrvatske, nastoje temeljiti svoj razvoj na pravnom okviru, što bi trebalo funkcionirati i u operativnoj sferi gospodarstva. Pitanje je je li to moguće. U ovoj se studiji to istražuje.
Glavni cilj ovog rada je ocjena nivoa i tempa regionalnog razvoja Bosne i Hercegovine sa jedne strane, te euroatlanski put BiH kao potencijalni kandidat za članstvo u Uniju sa druge strane. U ...empirijskom dijelu istraživanja prostorna komponenta obuhvatila je regionalizaciju Bosne i Hercegovine. Istraživanje je obuhvatilo i analizu procesa integriranja Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju sa aspekta pretpristupne pomoći zemljama kandidatima i potencijalnim kandidatima u funkciji unapređenja regionalnog razvoja. Primarno istraživanje regionalnog razvoja i ocjene nivoa razvijenosti kao i obuhvat strukturnih politika u pogledu nadilaženja ključnih političkih, društvenih i ekonomskih problema, koji koče razvoj i unapređenje ekonomske integracije BiH prema Evropskoj uniji ograničeni su na teritoriju BiH. Osnovne naučne metode, korištene u radu i davanja odgovora na istraživačka pitanja su historijska i komparativna metoda. Sastoje se od metoda i pokazatelja statističke analize (indeksi, stope rasta, pokazatelji učeća, koeficijenti, prosjeci). Posebne naučne metode korištene u postupku radu su: metoda analize, metoda sinteze, metoda indukcije, metoda deskripcije, metoda dedukcije, metoda klasifikacije, metoda komparacije. Empirijskim rezultatima istraživanja potvrđuje se da je Bosna i Hercegovina suočena sa problemom regionalnog razvoja sa izraženim debalansom među područjima unutar cijele teritorije BiH. To potvrđuje potrebu sistemske politike kao i politike regionalnog razvoja na nivou Bosne i Hercegovine koja bi bila usklađena sa politikama Evropske unije.
Cilj ovog rada je istražiti pokretače društveno-ekonomskog razvoja NUTS 3 regija u Češkoj. Cilj se ostvaruje ispitivanjem odnosa jednog od čimbenika regionalnog razvoja - strukture poduzeća i razvoja ...regije sa socijalnog i ekonomskog stanovišta. Polazimo od teorije diversifikacije i prethodnih empirijskih nalaza te empirijski testiramo ulogu veličine poduzeća u regionalnom razvoju. Koristimo uravnoteženi skup podataka za 14 regija za razdoblje 2000. - 2016. koji pružaju informacije o društveno-ekonomskim rezultatima regija u terminima BDP-a i stope nezaposlenosti. U radu se polazi od hipoteze da je stopa nezaposlenosti u regijama s većim udjelom malih poduzeća manje osjetljiva na opći trend čitavog gospodarstva. Međutim, veći udio malih poduzeća dovodi do poboljšanog regionalnog BDP-a. Dobiveni rezultati potvrđuju da mala poduzeća ubrzavaju gospodarski rast istovremeno igrajući ulogu socijalnog stabilizatora u češkim regijama. Dobiveni zaključci mogli bi pomoći u osmišljavanju regionalne politike u Češkoj.
U radu se govori o promjenama u političko-teritorijalnoj organizaciji Hrvatske i o njenom utjecaju na razvoj urbanog sistema i regionalni razvoj Hrvatske. Ustanovljeno je da će sadašnja podjela na ...županije, za razliku od starog komunalnog sistema, znatno pridonijeti stabilnijem regionalnom razvoju, baziranom na razvoju gradova srednje veličine, čime bi se trebale ublažiti nepravilnosti u obilježjima urbanog sistema.