Heterogenost ruralnog prostora njegova je najvažnija karakteristika, a na temelju različitih obilježja unutar njega moguće je izdvojiti
nebrojeno mnogo tipova ruralnih područja. Upravo neki dijelovi ...ruralnog prostora su ti koji danas u Hrvatskoj, ali i cijelom svijetu,
doživljavaju najveće demografske, socioekonomske i fizionomsko-morfološke promjene. Radi se o ruralnim područjima u blizini
gradova, prvenstveno velikih, koji svojim značenjem, izraženom funkcijom rada, te kao žarišta modernizacije i inovacijskih procesa
snažno utječu na preobrazbu područja iz tradicionalno ruralnih u više ili manje urbanizirana.
U radu se analizira mjerenje rezultata na lokalnoj razini u Hrvatskoj kao ključnog čimbenika za unapređenje provedbe lokalne i regionalne politike i mogućnosti za uspostavu pokazatelja uspješnosti s ...ciljem postizanja bržeg lokalnog razvoja. Analiza se temelji na metodologiji Svjetske banke za mjerenje rezultata u javnom sektoru. U radu se analiziraju osnovni preduvjeti koji trebaju biti zadovoljeni za uspješno mjerenje rezultata na lokalnoj razini. Jedan je kredibilitet proračuna lokalnih jedinica. Ovaj se dio analize temelji na analizi nekoliko pokazatelja. Značajna razlika između planiranih i ostvarenih proračunskih prihoda i rashoda potvrđuje hipotezu o malom kredibilitetu lokalnih proračuna u Hrvatskoj. Drugi preduvjet za razvoj pokazatelja uspješnosti na lokalnoj razini i mjerenje rezultata su jasno prepoznati i postavljeni ciljevi lokalne i regionalne politike u strateškim dokumentima. Stoga se u radu analiziraju ciljevi, prioriteti i mjere postavljeni u regionalnim operativnim programima. Rezultati provedene analize pokazuju da se postavljeni ciljevi, prioriteti i mjere u regionalnim operativnim programima ne mogu koristiti za mjerenje rezultata na lokalnoj razini. Rezultati analize pokazuju da proračun ne odražava nikakve aspekte strateškog planiranja, koje je neophodno za postizanje lokalnog i regionalnog razvoja.
U radu se analiziraju neki od ključnih teorijskih pravaca u području regionalnog razvoja od 50-ih godina prošlog stoljeća do danas. Od brojnih teorijskih pravaca i koncepata zbog ograničenog prostora ...u radu su pobliže analizirani pristupi regionalnom razvoju u tzv. klasičnoj literaturi o ekonomici razvoja, zatim neoklasični model regionalnog rasta, modeli nove teorije rasta, modeli nove ekonomske geografi je te novi koncepti regionalnog razvoja temeljeni na inovacijama. Kontekst za proučavanje regionalnog razvoja se dramatično promijenio u posljednjih dvadesetak godina. Globalne promjene ekonomskih i drugih odnosa pratile su i promjene u shvaćanju paradigme razvoja pa tako i regionalnog razvoja. Razvijeni su novi teorijski pravci i koncepti temeljeni na procesu stvaranja i širenja znanja te modeli u kojima lokacija, odnosno prostor imaju ulogu važnog čimbenika razvoja. Pored značajnog napretka u matematičkom modeliranju regionalnog razvoja, također se prepoznaje sve veća važnost kvalitativnih koncepata regionalnog
razvoja kod kojih važnu ulogu imaju tzv. neopipljivi čimbenici razvoja poput povjerenja među sudionicima razvojnih procesa, kvalitete institucija i drugih.
U radu se daju rezultati istraživanja migracija u seoskom području Republike Hrvatske. Cilj je istražiti čimbenike koji utječu na iseljavanje seoskog stanovništva Republike Hrvatske. Istraživanje je ...provedeno 2007. godine na uzorku od 914 ispitanika dobi od 24 do 45 godina u seoskom području Republike Hrvatske. Odabir naselja i ispitanika bio je slučajan. Provedeno istraživanje pokazuje da su najveće poteškoće života u hrvatskom seoskom području gospodarske naravi, manjak zaposlenja, slaba mogućnost izbora zanimanja i niža zarada u odnosu na zaposlenje u gradu.
Petina ispitanika nije zadovoljna uvjetima seoskog života i namjerava se iseliti. To je zabrinjavajući pokazatelj budući da se radi o populaciji koja je u pravilu završila proces obrazovanja i većinom osnovala obitelj. Najviše mogućih iseljenika, što je bilo i za očekivati, je iz gospodarski nerazvijenih područja Republike Hrvatske. Daljnja depopulacija hrvatskog sela bila bi pogubna, a njene najveće
posljedice bile bi: prevelika urbanizacija, posebice velikih gradova, daljnji neravnomjerni razvitak Republike Hrvatske te nedovoljno iskorištenje prostornog, proizvodnog i ljudskog potencijala. S obzirom na strateški cilj ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, navedeno predstavlja bitno ograničenje njene uspješne prilagodbe europskoj ekonomskoj integraciji. Iseljavanje seoskog pučanstva može se spriječiti prvenstveno povećanjem zaposlenosti i dohotka te stvaranjem takve fizičke i društvene infrastrukture u seoskom području koja će bitno poboljšati životne uvjete seoskog pučanstva. Seoska područja, poglavito gospodarski nerazvijena, nemaju dovoljno vlastitih mogućnosti za ubrzanje razvoja odnosno za nužno smanjivanje razlika u kakvoći življenja prema gradskim područjima. Zbog toga je nužno da njihov razvojni proces više nego dosada potpomogne Država osmišljenim mjerama regionalnog razvoja, uz svekoliku potporu lokalne uprave i samouprave. U tome
bi svoj znatan obol trebalo dati novo-osnovano Ministarstvo za regionalni razvoj.
U originalnom članku autora objavljenome u Geografskom horizontu br. 57/2 (2011.), u
zaključku je navedeno da će izdašna financijska sredstva otvorena kroz Kohezijski fond te
Strukturne fondove EU-a ...s ulaskom Hrvatske u Europsku uniju omogućiti jači regionalni
razvoj, naravno pod uvjetom da se kako na regionalnoj tako i na nacionalnoj razini razviju
odgovarajuće strukture uz dostatne ljudske kapacitete. S krajem 2011. godine te formiranjem
Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije počelo je brže razvijanje
operativnih struktura u tom smjeru.
U radu se analizira uloga mjerenja rezultata na lokalnoj razini u Hrvatskoj kao ključnog čimbenika za unapređenje provedbe lokalne i regionalne politike. Analiza se temelji na metodologiji Svjetske ...banke za mjerenje rezultata u javnom sektoru. U radu se koriste tri pokazatelja rezultata koji omogućuju mjerenje kredibiliteta proračuna lokalnih jedinica u Hrvatskoj. Prvi pokazatelj koristi se za mjerenje razlike između ukupno ostvarenih i planiranih rashoda lokalnih jedinica. Drugi pokazatelj rezultata mjeri razlike u strukturi ostvarenih i planiranih rashoda lokalnih jedinica. Treći pokazatelj rezultata se koristi za mjerenje odstupanja ostvarenih od planiranih prihoda lokalnih jedinica u Hrvatskoj. Značajna razlika između planiranih i ostvarenih proračunskih prihoda i rashoda potvrđuje hipotezu o malom kredibilitetu lokalnih proračuna u Hrvatskoj. U radu se također analiziraju učinci strukture rashoda na rezultate lokalnih jedinica u Hrvatskoj. Identificirane su glavne politike koje lokalne jedinice koriste za poticanje lokalnog i regionalnog razvoja u Hrvatskoj. Rezultati analize pokazuju da proračun ne odražava nikakve aspekte strateškog planiranja, a koji je neophodan za postizanje lokalnog i regionalnog razvoja. Značajna razlika između ostvarenih i planiranih rashoda predstavlja glavnu prepreku postizanju bržeg lokalnog i regionalnog razvoja.
Cilj ovog članka jest pokazati u kolikoj mjeri mehaničko kretanje stanovništva utječe na osnovne procese regionalnoga razvoja i kakav je taj odnos u pojedinim povijesnim razdobljima. Razmatra se ...utjecaj migracija na posredno ili neposredno definiranje regionalnih struktura, međuodnosa i procesa. Utjecaj migracija na regionalni razvoj valja promatrati uzimajući u obzir njegovu dvostruku funkciju. Mobilni dio ljudske populacije (migracijski kontingent) mehanički mijenja svoj geografski položaj napuštanjem regije podrijetla i tako proporcionalno svojem demografskom obujmu »odnosi« u imigracijsku regiju svoj humani potencijal (biološki, strukturalni, kulturni itd.) osiromašujući time regiju svoga podrijetla u onoj mjeri u kojoj obogaćuje imigracijsku regiju. Svaki oblik migracija neizbježno utječe na regionalno ishodište, ali i na migracijsko odredište. Ako regiju promatramo kao zasebnu teritorijalnu jedinicu u kojoj ne postoje restriktivne migracijske barijere, ovisno o predznaku selidbenoga salda možemo govoriti o emigracijskoj, imigracijskoj ili migracijski neutralnoj regiji. U prvom je slučaju riječ o snažnijem mehaničkom odljevu iz regije od istodobnog mehaničkog priljeva u tu regiju. U drugom slučaju u regiju se useljava više stanovnika nego što iz nje iseljava, a u trećemu, migracijski uravnoteženu slučaju, razina emigracijskih tijekova jednaka je ili gotovo jednaka imigracijskim tijekovima. U posebnom poglavlju raspravlja se o pozitivnim i negativnim učincima migracija na demografski razvoj regije primitka i regije podrijetla migranata.
Evolucija regionalne teorije počinje teorijom lokacije Johanna Heinricha Von Thunena, Alfreda Webera, Augusta Loša i drugih, dok se kao začetnici regionalne teorije uzimaju Walteralsarda, Francois ...Perrouxa, Douglasa Northa i drugi, čije su koncepcije regionalnih teorija najčešće primjenjivane. Osnovna karakteristika teorije lokacije jest u mikroekonomskom pristupu, dok regionalna teorija ima makroekonomski karakter, koja vodi računa o cjelovitom razvoju određene regije u okviru regionalne politike i strategije gospodarskog razvoja neke države. Iz toga se izvodi zaključak da se i u programiranju gospodarskog razvoja Republike Hrvatske mora voditi računa o regionalnom razvoju. To će omogućiti bolje korištenje lokalnih i regionalnih resursa, zatim optimalan razmještaj proizvodnih kapaciteta, vodeći računa o proizvodnim troškovima i tržištu, kao i o kvaliteti života pučanstva na pojedinim regijama.
PDF
