Razvoj turističkih destinacija u okviru odvijanja kružnih putovanja zahtijeva razumijevanje različitih interesa i utjecaja koji oblikuju kruzing tržište. U svrhu ostvarivanja zajedničke strategije ...svih sudionika koji sudjeluju u upravljanju turističkim destinacijama pojedine regije, predlaže se uvođenje jedinstvenog modela destinacijskog menadžmenta kojim bi se implementirali jedinstveni ciljevi održivog razvoja na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. Na taj način omogućio bi se razvoj turističkih destinacija kroz zajedničko planiranje i organiziranje turističke ponude te kontrolu kvalitete svih segmenata pružane usluge. S tim ciljem ovaj znanstveni rad teorijski analizira uvođenje destinacijskog menadžmenta kao jedinstvenog sustava kojim bi se unaprijedio razvoj i vođenje kružnih putovanja u jadranskoj regiji.
Hrvatska se nalazi, najblaže rečeno, u složenoj demografskoj krizi sve lošiji demografski procesi, trendovi, odnosi i strukture, svaki na svoj način, generiraju i progrediraju nepovoljno stanje u ...hrvatskom društvu i gospodarstvu.
Glavna karakteristika talijanske gospodarstva, kada je u pitanju veličina poduzeća, je da su najviše zastupljena mikropoduzeća (manje od deset zaposlenih) u usporedbi sa ostalim OECD zemljama u ...odnosu na veličinu poduzeća i udjelu zaposlenosti. Od ukupnog broja talijanskih proizvodnih poduzeća 84% predstavljaju mikropoduzeća, koja obuhvaćaju 25% ukupne zaposlenosti, 11,4% prometa i 15,3% dodate vrijednosti. Dominantna zastupljenost mikropoduzeća je imala veliki utjecaj na strukturu talijanske industrije. Da bi prerastao problem vezan za rast zbog veličine poduzeća, vlada je tokom proteklih desetljeća razvila koncept „Treće Italije“ i poduzela konkretne mjere za unapređenje povezivanja MSP u klastere. Industrijski okrug je u Italiji glavni oblik grupiranja poduzeća u klastere. U mnogobrojnim sektorima u kojima su dominirala mala poduzeća, povezivanje ovih poduzeća u klastere u pojedinim regijama pružilo je mogućnosti ubrzanog razvoja, osvajanja tržišnih niša, povećanje izvoza i novog zapošljavanja.
Rad se bavi ulogom sveučilišta u regionalnom razvoju u kontekstu europskih integracija, s posebnim naglaskom na važnost obrazovanja za interdisciplinarno područje kulture i turizma kao strateških ...razvojnih odrednica regija koje svoju međunarodnu konkurentnost temelje na jedinstvenim i visokovrijednim kulturnim resursima i očuvanoj prirodnoj baštini. Sveučilišta su institucije koje imaju ključnu ulogu u promicanju znanja, očuvanju kulturnog identiteta, interkulturalnoj komunikaciji i razvoju europske zajednice naroda: ona istovremeno njeguju temeljne europske vrijednosti i kulturu te potiču uravnoteženi razvoj, uz uvažavanje različitosti kultura i jezika. U uvjetima globalizacije i novih oblika regionalnog povezivanja, sveučilišta se pozicioniraju kao regionalni centri znanstvene i istraživačke izvrsnosti, čuvari i promicatelji intelektualne i znanstvene baštine, kreatori održivog razvoja i mostovi prema drugim kulturama. Ponuda studijskih programa trebala bi pritom pratiti i usklađivati globalne trendove s lokalnim potrebama, imajući u vidu kompetencije potrebne za rad i život u širem europskom i svjetskom okruženju. Obrazovanje za kulturu i turizam u tom se kontekstu pozicionira kao ključni interdisciplinarni profil, koji osposobljava stručnjake za komuniciranje i poslovanje u multikulturnom svijetu. U radu su prikazani rezultati istraživanja stavova studenata, nastavnika i stručnjaka o potrebi osnivanja diplomskog studija Kulture i turizma na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli.
Države koje imaju pravilan, odnosno ravnomjerno raspoređen urbani sustav, imaju bolje preduvjete za ravnomjerni razvoj pri čemu upravo srednji gradovi imaju ključnu ulogu jer imaju više centralnih ...funkcija od malih gradova, a istovremeno mogu (i trebaju) imati značajnu centralnu ulogu u prostoru i tako rasteretiti velike gradove.
Poduzetništvo se smatra jednim od ključnih čimbenika gospodarskog rasta, a politika poduzetništva smatra se znašajnim doprinosom regionalnom gospodarskom razvoju. Cilj ovog rada je utvrditi utječu li ...stopa nezaposlenosti i BDP-a po stanovniku NUTS III regije u Češkoj na iznos financijskih subvencija koje se plaćaju poduzećima iz Operativnog programa poduzetništva i inovacija (OPEI). U radu se koriste regresijska analiza i Grangerov test kauzalnosti kako bi se procijenila postavljena hipoteza. Rezultati korištenja ekonometrijskih modela potvrđuju statistiški značajan pozitivan utjecaj OPEI subvencija, uz vremensku odgodu od jedne godine, na rast NUTS III BDP-a po glavi stanovnika. Hipoteza koja pretpostavlja negativan utjecaj OPEI subvencija na promjene regionalne stope nezaposlenosti, također je u početku statistiški potvrđena i također s vremenskim odgodom od jedne godine. Međutim, nismo uspjeli potvrditi statistički značajni početni utjecaj subvencija OPEI-a na rast BDP-a po glavi stanovnika.
Učinkovitost slobodnih ekonomskih zona Poljske Pastusiak, Radoslaw; Bolek, Monika; Jasiniak, Magadalena ...
Zbornik radova Ekonomskog fakulteta u Rijeci,
06/2018, Letnik:
36, Številka:
1
Web Resource
Odprti dostop
Slobodne ekonomske zone (SEZ) su gospodarske enklave koje je stvorila država kako bi privukla domaće i strane investitore u cilju stimuliranja gospodarskog rasta u regiji. Jedan od modela koji se ...odnosi na SEZ je P. Warrov model enklave (1983) koji mjeri učinkovitosti njihovog utjecaja na regionalno gospodarstvo. Glavni cilj ovog rada je provjeriti pretpostavke u izvornom Warr modelu i prilagoditi ga ekonomskim uvjetima transformacije gospodarstva. Poljska je izabrana za istraživanje zbog svoje izuzetno razvijene mreže SEZ-ova koji utječu na poljsko gospodarstvo na lokalnoj razini kao i na stvaranje nacionalnih i međunarodnih gospodarskih odnosa. Kao rezultat analize djelotvornosti SEZ-ova u Poljskoj, zaključujemo da je utjecaj SEZ-a na poljsko gospodarstvo pozitivan i da predstavlja dodatan izvor dodane vrijednosti za tržište.
Članek obravnava primerjalne prednosti Ljubljane, slovenske prestolnice, v procesu internacionalizacije in evropskih integracij ter konkurenčnosti mest v okviru paradigme trajnostnega razvoja. Namen ...članka je opredeliti prednosti oziroma dejavnike, ki so pomembni za bodočo vlogo Ljubljane v omrežju evropskih mest, in oblikovati empirične osnove, ki bi bile uporabne za stratege mestnega razvoja in raziskovalce na področju urbanega in regionalnega razvoja. Poseben poudarek je na položaju in vlogi Ljubljane v primerjavi z drugimi mesti v Sloveniji in primerjalni analizi med Ljubljano in izbranimi (vzorčnimi in konkurenčnimi) mesti v državah Evropske unije, srednjeevropskih prestolnic in bližnjih čezmejnih mest v okviru združenja Alpe-Jadran.
Najstarija i najveća subregija na svijetu koja djeluje po principu ekonomske unije, svakako je Europska unija.
Stvaranje jedinstvenoga tržišta pokrenulo je proces uvjetovanih prilagodbi tržišta ...država Europske unije s
velikim utjecajem na društveno blagostanje njezinih građana. Upravo ovaj problem nužno je rješavati zajedničkim naporima unutar Europske unije. Kako globalizacijski procesi diktiraju gospodarsko povezivanje
i jačanje konkurentske sposobnosti, tako su nužne zahtjevne prilagodbe u regijama. Prisutna je tendencija
koncentriranja razvoja u vrlo konkurentnim regijama, uz sve uočljiviji zaostatak razvoja perifernih dijelova.
Problem se ne javlja isključivo kada se govori o gospodarskom zaostajanju određenih regija, već i u mogu
-
ćem negativnom političkom scenariju.
Lokalno posebne mjere aktivne politike zapošljavanja nastavak su fleksibilizacije mjera aktivne politike zapošljavanja, koje se referiraju na Zajednički memorandum o prioritetima politika zapošljavanja i na IPA
Operativni program za razvoj ljudskih potencijala – instrument regionalne politike Europske unije. U obama dokumentima ističe se problem regionalnih razlika koje dovode do potrebe stvaranja posebnih lokalnih mjera i programa aktivne politike tržišta rada. Ako se želi utjecati na smanjenje regionalnih razlika,
potrebno je uložiti više sredstava u regije koje bilježe „regionalni problem“. U ovomu slučaju misli se na
županije Republike Hrvatske s visokom stopom nezaposlenosti, velikim brojem evidentiranih nezaposlenih
te niskom stopom zaposlenosti. Slijedom toga, u ovomu radu obrazložit će se važnost donošenja lokalno
osobitih mjera za zapošljavanje, koje nažalost, nisu zaživjele u Republici Hrvatskoj, kao i dati naglasak na
daljnju potrebu decentralizacije javnih usluga, a sve u smislu ravnomjernoga regionalnoga razvoja.
PDF
