Geoekološko vrednovanje reljefa Parka prirode Hutovo blato s aspekta njegove turističke i rekreacijske valorizacije provedeno je na temelju prethodne geomorfološke analize. U radu je promatran ...turizam i rekreacija kao sociološki elementi razvoja parka prirode Hutovo blato. Za postupak geoekološkog vrednovanja izdvojeni su reljefni oblici određenog stupnja atraktivnosti (vrhovi, padine, korita i dolinska dna, vododerine, područje oko Deranskog jezera, područje oko Svitavskog jezera i Svitavsko jezero), koji su vrednovani za sljedeće oblike rekreacije: šetnja, brdski biciklizam, rekreacijski biciklizam, promatranje ptica i krajolika te kajaking i kanuing. Stupanj pogodnosti reljefa za navedene vidove rekreacije određen je na temelju fizičke pogodnosti, estetske vrijednosti i dostupnosti. U postupku vrednovanja primijenjena je metoda relativnog vrednovanja reljefa. Provedeno vrednovanje ukazalo je na vrijedne i potencijalno vrijedne dijelove reljefa, ali i na one ograničavajuće elemente krajolika, zbog kojih pojedini dijelovi nisu do sada dovoljno turistički valorizirani. To se posebno odnosi na istočni i jugoistočni dio Parka s izraženim problemom fizičke pogodnosti i (ne)dostupnosti (udaljenost te nepostojanje ili neuređenost pješačkih staza, otežane plovnosti, nepristupačnosti obale obrasle vegetacijom). Predložene su moguće aktivnosti za povećanje geoekološke vrijednosti prostora (uređivanje infrastrukture za rekreacijski biciklizam, te obnova starih i uređenje novih edukativnih staza za šetnju i edukaciju na prostoru koji ima potencijal postati zanimljiv i atraktivan dio Parka prirode Hutovo blato).
Šume i šumsko zemljište danas pružaju višestruku korist čovjeku koji obitava u prirodi. Ubrzan i stresan način života čovjeku nameće potrebu da se skloni daleko od gradske gužve, a upravo se takva ...mjesta sve češće nalaze u parkovima prirode. Šume parka prirode uistinu mogu dati traženi mir posjetitelju, a Lonjsko polje i Medvednica su dva parka koja se sastoje od velikih, ali različitih šumskih površina. Također su to dva vrlo zanimljiva parka prirode, svaki specifičan na svoj način. Park prirode Medvednica rekreacijsko je područje u neposrednoj blizini milijunske gradske aglomeracije koji pruža velike mogućnosti za razvoj rekreacijskih aktivnosti. Šume na Medvednici ne služe samo za proizvodnju drvnih sortimenata, nego ih istodobno građani grada Zagreba i ostali ljudi koriste za svoju svakodnevnu rekreaciju. Pristup Parku prirode Medvednica omogućen je pješacima, biciklistima, posjetitelji mogu doći i osobnim automobilima i javnim prijevozom (autobus), a uskoro će u pogonu biti i žičara. Sadržaji koji se nude posjetiteljima su: poučne staze, planinarske staze, interpretativne šetnje, posjet Medvedgradu, špilji Veternici i rudniku Zrinski. Uz to, tu su i ugostiteljsko-smještajni kapaciteti te planinarski domovi. Park prirode Lonjsko polje je poplavno područje u kojemu dominiraju hrast lužnjak, crna joha, poljski jasen i nizinski brijest. Izgrađene su pješačke i edukativne staze, prihvatni centri, suvenirnice, osigurana plovidba čamcima iz pristaništa u Krapju, ali i povezanost autobusnim linijama. Ta infrastruktura i sadržaji, uključujući i edukativne programe, osnova su za pružanje višednevne usluge i zadržavanje posjetitelja na tom području. Posjetitelji u najvećem postotku uz pješačenje koriste vidikovce i promatranje ptica kao rekreativni sadržaj u Parku prirode Lonjsko polje. U članku se kroz opis svakog pojedinog parka prirode ukazuje na bitne razlike između ta dva područja, ali i sličnosti koje ih na neki način povezuju.
Forests and forest land today provide multiple benefits to people
who visit nature. Due to fast-paced and stressful way of life, people need to get away from the city crowds, and such places are increasingly found in nature parks. The forests of the nature park can truly give the
desired peace to the visitor, and Lonjsko polje and Medvednica are two parks that consist of large but different forest areas. They are also two very interesting nature parks, each specific in its own way. Medvednica Nature Park is a recreational area in the immediate vicinity of the city agglomeration of millions, which provides great opportunities for the development of recreational activities. The forests on Medvednica are not only used for the production of wood assortments but at the same time, the citizens of the city of Zagreb and
other people use them for their daily recreation. Access to the Medvednica Nature Park is provided for pedestrians, cyclists, visitors can also come by car and public transport (bus), and a cable car will soon be in operation. Facilities offered to visitors are educational trails, hiking trails, interpretive walks, a visit to Medvedgrad, Veternica Cave, and Zrinski Mine. In addition, there are restaurants and
accommodation facilities and mountain lodges.
Lonjsko Polje Nature Park is a floodplain area dominated by pedunculate oak, black alder, field ash, and lowland elm. Hiking and educational trails, reception centers, souvenir shops have been built, boating from the port in Krapje has been ensured, as well as connections
by bus lines. This infrastructure and facilities, including educational
programs, are the basis for providing multi-day service and retaining visitors to the area. The largest percentage of visitors, in addition to
hiking, use lookouts and bird watching as recreational possibilities in
Lonjsko Polje Nature Park.
Through the description of each individual nature park, the article points out the important differences between the two areas, but also the similarities that connect them in some way.
Ciljevi: Usporediti edukacije menadžera u kineziološkoj rekreaciji (UZR) u odnosu na menadžere u drugim djelatnostima (OD) te utvrditi žele li više usavršavati svoja znanja.
Metodologija: 192 ...ispitanika (66.7% muškaraca, prosječne životne dobi 40 godina) su osobe na vodećim pozicijama organizacija. Klasificirani su u dvije skupine (UZR, OD) i anketirani pomoću modificiranog upitnika prema osnovnim podacima o menadžeru (spol, dob, visina stručne spreme, razina menadžmenta na kojoj se nalazi, duljina radnog staža) te učestalosti pohađanja programa edukacije (niti jednom, jednom, više puta, stalno) i motiviranosti za nastavkom usavršavanja (stručnog, ekonomskog, organizacijskog, menadžment, informatičkog, sociološkog, psihološkog te ophođenja s ljudima).
Rezultati: Prema učestalosti pohađanja programa edukacije unutar poduzeća, najveća razlika među skupinama je kod onih učesnika koji su stalno pohađali edukacijske programe u korist OD (3.2% vs 21.2%). Prema programu trajnog obrazovanja i usavršavanja menadžera, najveća razlika među skupinama je u želji stjecanja ekonomskih znanja (11.8% vs 34.3%), a nešto manje u domeni psiholoških (19.4% vs 37.4%) i socioloških znanja (10.8% vs 17.2%) u korist menadžera skupine OD (za sve P<0.05).
Ograničenja: Istraživački proces bio je limitiran veličinom uzorka uzrokovan Zakonom o zaštiti osobnih podataka i brojem zaposlenih koji je bio na donjoj granici traženog pogotovo u djelatnostima vezanima uz kineziološku rekreaciju.
Originalnost i znanstveni doprinos: prvo istraživanje u Hrvatskoj koje uspoređuje trenutnu i motiviranost za buduću edukaciju menadžera u kineziološkoj rekreaciji i drugim djelatnostima. Novitet i vrijednost ovog istraživanja ukazuje upravo na važnost edukacije menadžera općenito i razvijanje svjesnosti o ekonomskim znanjima koja imaju ključnu ulogu u uspješnom upravljanju kineziološko-rekreacijskom organizacijom.
Rad se bavi istraživanjem rekreacijske funkcije zelenih površina s aspekta navika
posjetitelja na primjeru Grada Zagreba. Istraživanje počiva na neposrednom anketiranju
491 posjetitelja tijekom ...radnog i neradnog dana na trima zelenim površinama:
Zrinjevcu (primjer parka u središtu grada), Jarunu (primjer rekreacijskesportske
zone na rubu grada) i Trgu Ivana Kukuljevića (primjer parka u susjedstvu
u stambenom naselju Špansko). Uz deskriptivnu statistiku, primijenjene su statističke
metode hi-kvadrat test, jednosmjerna analiza varijance (ANOVA) i t-test.
Na temelju utvrđenih razlika izdvojeni su različiti tipovi zelenih površina u gradu
te je pobliže razmotrena njihova rekreacijska funkcija. Istraživanjem je ustanovljena
povezanost među različitim tipovima zelenih površina, njihovim rekreacijskim
funkcijama i razlozima odabira određene zelene površine kao mjesta za rekreaciju.
Rezultati istraživanja prilog su boljem poznavanju navika i obilježja rekreacijskih
kretanja posjetitelja u pojedinim tipovima zelenih površina u Zagrebu radnim i
neradnim danom. Moguće ih je primijeniti u kvalitetnijem osmišljavanju rekreacijske
ponude na zelenim površinama,
Tjelesno vježbanje u osoba s mentalnim poremećajima predstavlja važan aspekt njihove skrbi i liječenja. Mentalni poremećaji, a posebno psihotični poremećaji poput shizofrenije, imaju ozbiljne ...posljedice na funkcioniranje pojedinca, uzrokujući radno onesposobljenje i negativne tjelesne učinke. Pravodobno otkrivanje i liječenje ovih poremećaja izazov su suvremene psihijatrije, s obzirom na njihovu prevalenciju i kronični tijek.
Vježbanje i/ili kineziološka rekreacija ima izuzetno važnu ulogu u poboljšanju zdravlja i kvalitete života osoba s mentalnim poremećajima. Tjelesna aktivnost pomaže podizanju razine serotonina i endorfina, što dovodi do osjećaja blagostanja i smanjenja emocionalnog disbalansa. Osim toga, vježbanje razvija tjelesnu kondiciju, funkcionalnost, motoričke vještine i kognitivne sposobnosti. Ono također smanjuje anksioznost, depresiju te pomaže u upravljanju stresom.
Domaći radovi, a posebno strana istraživanja naglašavaju važnost tjelesne aktivnosti kao komplementarnog pristupa medikamentoznoj terapiji koja je osnova liječenja takvih poremećaja, pružajući osnovu za daljnje istraživanje i primjenu vježbanja u skrbi za osobe s mentalnim poremećajima.
Osobe s invaliditetom potrebno je na profesionalan način rehabilitirati, ali pomoći i pri resocijalizaciji. Proces rehabilitacije i resocijalizacije je jedan od najtežih procesa. Zahtjeva strpljenje ...i veliki trud. Kada je riječ o sportsko-rekracijskoj aktivnosti osoba s invaliditetom, može se reći kako navedeni pojam obuhvaća širok spektar medicinskih i fakultativnih sadržaja. Među njima se ističe liječenje, rehabilitacija i resocijalizacija. Cilj je podići fizičko, ali i psihosocijalno zdravlje, odnosno unapređenje kvalitete svakodnevnog života. Osobe s invaliditetom potrebno je potaknuti i motivirati, a u samom početku rehabilitacije i resocijalizacije potrebno im je pružiti pomoć.
Sports recreation area is on this issue largely ignored due to the lack of doping controls in the same extremely nontransparent terms. ...the work is on the one hand aimed at the general empirical ...clarification of the use of (not) allowed agents among recreationists, while the other side wants to empirically examine their motives for use. ...this paper addresses the issue of how to use permissible and impermissible supplementation. Gender and age differences in the relationship between Body Mass Index and perceived weight: Gender differences in relationships among perceived attractiveness, life satisfaction, and health in adults as a function of Body Mass Index and perceived weight.
U radu je ponuđen pregled kostimiranih povijesnih inscenacija s pokušajem njihove sažete analize. Ukratko su prikazani i opći uzori za ovakve kulturne prakse. Prikazane kulturne prakse su putem ...nazivlja i načina nastanka posvjedočene dijelom kao komplementarne a dijelom kao supstitutske ranijim praksama vezanima za predstavljanje folklora. Ovakvi novi oblici svečanosti podmiruju potrebe zajednica za očitovanjem drugačije kulturne pripadnosti od one iz vremena dominantno folklornih kostimiranja, istovremeno posežući za značenjima iz prošlosti kao projekcijskom argumentacijom aktualnih vrijednosti.
Rekreacijska aktivnost je složen pojam i često je povezana s ostalim potencijalno korisnim elementima kao što su socijalna
interakcija, izloženost svježem zraku, boravak u prirodi. Tjelesna aktivnost ...ima važnu ulogu u poboljšanju psihičkog
zdravlja. Procesi kojima rekreacijska aktivnost utječe na opću dobrobit i mentalno zdravlje su veoma složeni. Zbog toga
je jako teško odrediti element ponašanja i aktivnost koja će sa sigurnošću donijeti korist u bavljenju fizičkom aktivnosti.
Poticanje na fizičku aktivnost neizostavna je aktivnost brojnih zdravstvenih i odgojno-obrazovnih programa i ustanova,
a podržavaju ih sve brojnija istraživanja koja svjedoče o pozitivnim efektima fizičke aktivnosti za osjećaj subjektivne dobrobiti.
Znanstvenici pretpostavljaju da je zadovoljstvo životom povezano s fizičkom aktivnošću putem osjećaja samoefikasnosti
i fizičkog samopouzdanja. Mnogi autori smatraju da rekreacijske aktivnosti pozitivno utječu na razinu samopouzdanja
pojedinca te da rekreacijske aktivnosti pozitivno utječu na očuvanje mentalnog zdravlja kod osoba starije životne
dobi. Tjelesna aktivnost i sposobnost sprječavaju pojavu različitih vrsta demencije. Smatra se da rekreacijske aktivnosti
pozitivno utječu na svladavanje interpersonalnih vještina kod djece. U zdravih pojedinaca i osoba s invaliditetom tjelesna
aktivnost utječe na manju podloženost stresu i depresiji. Tjelovježbu je moguće kombinirati s kognitivnom terapijom i terapijom
lijekovima kod osoba koje su već oboljele od depresije. Redovito vježbanje i bavljenje sportom pozitivno povezano
sa samopoštovanjem i samopoimanjem, a negativno je povezano sa stresom, anksioznošću i depresijom. Fizička aktivnost
i tjelovježba korisne su u promociji pozitivne fizičke samopercepcije neovisno o spolu i dobnoj skupini. Cilj rada je na
temelju dosadašnjih spoznaja analizirati utjecaj rekreacijskih aktivnosti na mentalno zdravlje.
Uslijed sve stresnijeg života u radnoj svakodnevici, potreba za rekreacijom na otvorenome, osobito među gradskim stanovništvom, sve je izraženija. Evidentan je porast zanimanja stanovništva za ...rekreacijske zone unutar grada, ali i u bližoj okolici, pri čemu zaštićena područja imaju sve važniju ulogu. Kako bi se zaštićena područja, dio prirodne baštine, a istovremeno i sve popularnija rekreacijska područja, sačuvala za buduće generacije, u njihovu upravljanju neophodno je primjenjivati koncept održivoga razvoja. Svrha ovoga istraživanja jest davanje znanstvenoga doprinosa proučavanju rekreacijskoga vrednovanja zaštićenih područja u neposrednoj blizini grada. Kao studija slučaja izabran je Park prirode Medvednica, popularno rekreacijsko područje zagrebačke aglomeracije. Izdvojeni su sljedeći ciljevi istraživanja: utvrđivanje rekreacijske ponude, procjena posjećenosti rekreacijske ponude, analiza obilježja rekreacijskih kretanja, analiza stavova rekreativaca o rekreacijskoj ponudi, utvrđivanje stavova predstavnika relevantnih ustanova o rekreacijskoj ponudi te predlaganje smjernica budućeg razvoja rekreacije.
PDF
