Kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) i zatajenje srca među vodećim su uzrocima pobolijevanja i smrtnosti u svijetu. Unatoč brojnim poveznicama, kod bolesnika s kroničnom opstruktivnom plućnom ...bolešću zatajenje srca ostaje često neprepoznato, no vrijedi i obratno. Kod bolesnika s prethodno utvrđenom KOPB dijagnoza zatajenja srca se često postavlja prekasno, no vrijedi i obratno, ponajviše zbog vrlo sličnih simptoma i znakova bolesti poput zaduhe i intolerancije napora uslijed disfunkcije skeletne muskulature. Bolesnici s KOPB-om imaju viši rizik zatajenja srca, ali i češće hospitalizacije i smrtnost od bolesnika sa zatajenjem srca bez pridružene KOPB. Ehokardiografija, testovi plućne funkcije i određivanje natriuretskih peptida trebaju biti neizostavni dio dijagnostičkog postupka i reevaluacije bolesnika uz bližu suradnju subspecijalista kardiologa i pulmologa sa svrhom ne samo pouzdane dijagnoze, već i optimalnog pristupa liječenju bolesnika s često prisutnim komorbiditetima.
Progress in medical care witnessed nowadays has resulted in the increase of the survival rate of infants affected or at risk of some psychomotor development disorders. High psychomotor risk may be ...associated with perinatal risk factors, preterm delivery as well as hereditary diseases. Each child with the so-called positive perinatal family history may experience difficulty feeding and swallowing. Therefore, diagnosing feeding and swallowing disorders, known as dysphagia, by a team of specialists including a neonatologist, paediatrician, gastroenterologist, laryngologist, psychologist and speech pathologist, has become an urgent need. The aim of this article is to acquaint the readers with the role of the specialist in speech pathology in the improvement of the feeding and swallowing skills in children affected by certain psychomotor disorders, as well as present current developments in the specialist speech care available in hospitals and early medical intervention centres in Poland.
Današnji napredak u pružanju medicinske nege doveo je do povećanja stope preživljavanja beba kod kojih već postoje ili su pod rizikom od razvoja psihomotornih poremećaja. Visok psihomotorni rizik može se dovesti u vezu sa perinatalnim faktorima rizika, preranim porođajem, kao i naslednim bolestima. Svako dete sa takozvanom pozitivnom perinatalnom porodičnom istorijom može da ima probleme sa ishranom i gutanjem. Zbog toga je dijagnostikovanje poremaćaja ishrane i gutanja, poznatih kao disfagija, od strane tima specijalista, uključujući i neonatologa, pedijatra, gastroenterologa, laringologa, psihologa i logopeda, postalo urgentno. Cilj ovog rada bio je da upoznamo čitaoce sa ulogom specijaliste za patologiju govora u poboljšanju ishrane i mogućnosti gutanja kod dece sa izvesnim psihomotornim poremećajima, kao i sa aktuelnim dostignućima u pružanje specijalizovane nege u bolnicama i centrima za ranu intervenciju u Poljskoj.
Cilj: Procijeniti korelaciju pokazatelja regionalne ventilacije pluća izmjerene električnom impedancijskom tomografi jom (EIT) spontano dišućih bolesnika u ležećem položaju indeksom tjelesne mase ...(BMI) i tjelesnom površinom te usporediti izmjerene pokazatelje između bolesnika s MBI ≤30 kg/m2 s bolesnicima kojima je BMI ≥30 kg/m2. Bolesnici i metode: Trideset i dva bolesnika zakazana za elektivni urološki zahvat uključena su u ovo istraživanje. Prije uvoda u anesteziju uzorkovana je arterijska krv za plinske analize te je napravljena EIT snimka. Izmjerene su vrijednosti impedancije pluća na kraju inspirija (ETI) i na kraju ekspirija (EELI) te vrijednosti centra ventilacije i indeksa inhomogenosti. Izmjereni podatci izvedeni su pomoću računalnog programa Dräger EIT data analysis tool v 6.3 te dalje analizirani pomoću računalnog programa Microsoft Excel. Koefi cijent korelacije izračunat je pomoću Pearsonovog ili Spearmanovog testa, ovisno o distribuciji, a razlike u kontinuiranim varijablama između skupina testirane su Studentovim t-testom ili Mann Whitneyevim U-testom. Statistička analiza i vizualizacija podataka provedene su pomoću programa jamovi i PAST. Rezultati: Značajna negativna korelacija nađena je između BMI i ETI i EELI u svih bolesnika (EELI-BMI ρ=-0,35, p=0,047; ETI-BMI ρ=-0,35, p=0,046), a koefi cijent korelacije bio je još izraženiji u pretilih bolesnika (ρ=-0,83, p=0,050). Dokazana je i značajna negativna korelacija između dobi i Horovitzovog kvocijenta (r=-0,36, p=0,044). Nisu dokazane statistički značajne razlike u pokazateljima izmjerenima pomoću EIT između pretilih bolesnika i bolesnika koji ne pripadaju pretiloj populaciji. Diskusija: Iako je dokazana značajna negativna korelacija između impedancije pluća i BMI, kao i smanjena površina ventiliranog područja uprosječenog tomograma u pretilih bolesnika, nisu dokazane razlike u izmjerenim pokazateljima između skupina. No, s obzirom da je vrijednost koefi cijenta korelacije značajno viša u pretilih bolesnika, izostanak statističke značajnosti treba pripisati asimetriji u distribuciji bolesnika između skupina (26 vs 6). Izostanak statistički značajnih razlika u Horovitzevom kvocijentu treba pripisati mehanizmu hipoksične plućne vazokonstrikcije te očuvanom funkcionalnom rezidualnom kapacitetu tijekom spontanog disanja. Navedeno je potrebno uzeti u obzir u interpretaciji rezultata jer je gubitak FRC zajedno s brzom desaturacijom arterijske krvi nakon uvoda u opću anesteziju dobro dokumentiran i dokazan. Zaključak: Pad ETI i EELI u spontano dišućih bolesnika u ležećem položaju korelira s porastom BMI, no nisu dokazane statistički značajne razlike u navedenim pokazateljima i vrijednostima Horovitzovog kvocijenta između pretilih bolesnika i bolesnika koje ne ubrajamo u pretilu populaciju. Potrebne su d aljnje studije koje će utvrditi promjene u EIT izmjerenim pokazateljima tijekom samog uvoda u opću anesteziju.
Održavanje dišnog puta je osnovna anesteziološka vještina koja ponekad predstavlja u pravom smislu dramatičan scenarij za bolesnika i liječnika. Laringoskopija, sa svim svojim ograničenjima i ...neuspjesima, predstavlja zlatni standard vizualizacije dišnog puta već više od 60 godina. Nove tehnologije, zahvaljujući videolaringoskopiji i video asistiranim tehnikamaodržavanja dišnog puta, omogućile su pomicanje očiju liječnika unutar dišnog puta bolesnika. Bez sumnje, ušli smo u novu eru visoke rezolucije vizualizacije dišnog puta i različitog pristupa instrumentalizaciji dišnog puta. Međutim, svaka nova tehnologija zahtijeva vrijeme da bi se testirala i smatrala pouzdanom. Zapreke i ograničenja mogu se iznjedriti nakon pažljive i dugotrajne analize, stoga vjerojatno još nije vrijeme da se promovira video asistirani pristup kao novi zlatni standard u vizualizaciji dišnog puta, iako on definitivno predstavlja novu budućnost. U svakom slučaju, koji kod bio pristup vizualizaciji, nijedan bolesnik ne umire zbog propuštene vizualizacije ili neuspjele intubacije, već umire zbog neuspješne ventilacije koja ostaje bez sumnje zlatni standard bilo kojeg cilja za sigurnost bolesnika i tehnike zbrinjavanja dišnog puta.
Učinak intraoperacijske strojne ventilacije na pojavu poslijeoperacijskih plućnih komplikacija se intenzivno istražuje posljednjih nekoliko godina. Potencijalne prednosti tlačno kontrolirane (PCV) u ...odnosu na volumnu (VCV) strojnu ventilaciju tijekom laparoskopskih operacija još uvijek nisu u potpunosti dokazane. U istraživanje je bilo uključeno 60 bolesnika u dobi od 18 do 70 godina, planiranih za laparoskopsko odstranjenje žučnog mjehura. Svi bolesnici su imali indeks tjelesne mase ≤35, ASA I.-III., bez povijesti kroničnih respiracijskih bolesti. Slučajnim su odabirom podijeljeni u skupine s tlačnom odnosno volumnom ventilacijom. Dobiveni rezultati nisu pokazali značajnih razlika u respiracijskim i hemodinamskim parametrima između skupina. Kada su izdvojeni i uspoređeni bolesnici s indeksom tjelesne mase ≥25 zabilježen je značajno niži vršni tlak u bolesnika s tlačno kontroliranom ventilacijom u 15. (18,52 prema 21,83 cm H2O, p=0,022), 30. (18,73 prema 21,83 cm H2O, p=0,009) i 45. (18,94 prema 22,667 cm H2O, p=0,010) minuti nakon trahealne intubacije. Ostale vrijednosti su bile bez statističke značajnosti. Može se zaključiti da između PCV i VCV ne postoje značajnije razlike u održavanju odgovarajuće ventilacije i oksigenacije bolesnika te hemodinamske stabilnosti u promatranim skupinama bolesnika. Međutim, usporedba bolesnika s prekomjernom tjelesnom
Upala pluća uzrokovana ventilatorom česta je komplikacija u jedinicama intenzivnog liječenja kirurških bolesnika, naročito onih s visokim stupnjem disfunkcije organa kod prijma. Ispitivala se ...učestalost i klinički ishod upale pluća uzrokovane ventilatorom kod bolesnika podvrgnutih velikim abdominalnim operativnim zahvatima te kod bolesnika nakon kadaverične transplantacije jetre. U studiju su bili uključeni bolesnici koji su u Jedinici intenzivnog liječenja boravili duže od četiri dana, koji su prošli operaciju ili transplantaciju te koji su bili mehanički ventilirani duže od 48 sati. Dijagnoza se temeljila na kombinaciji radioloških znakova (progresija infiltrata na snimkama prsišta), kliničkih znakova (vrućica >38,3 °C, leukociti >12×109/mL) te mikrobioloških podataka (pozitivna kultura aspirata traheje >105 i/ili bronhoalveolarnog lavata >104 kolonije/mL). Pregledani su medicinski zapisi 1037 bolesnika od kojih je njih 157 bilo mehanički ventilirano duže od 48 sati: 62 transplantiranih i 95 netransplantiranih. Samo 39 (24,84%) bolesnika zadovoljilo je kriterije. Nije nađena razlika u spolu, dobi, trajanju mehaničke ventilacije, duljini boravka ili ishodu između ispitivanih skupina. Međutim, glavnu razliku činio je bodovni sustav disfunkcije organa kod prijma (Simplifi ed Acute Physiology Score II), koji je bio veći kod netransplantiranih bolesnika (42±16 prema 31±9; p=0,03). Multirezistentne gram-negativne bakterije bile su vodeći uzročnik (82,03%). U jedinicama intenzivnog liječenja kirurških bolesnika transplantacija jetre sama po sebi ne povećava rizik za nastanak upale pluća uzrokovane ventilatorom kao ni lošiji ishod tih bolesnika.
Traheotomija je vrlo čest postupak koji se izvodi kod bolesnika koji zahtijevaju produženu mehaničku ventilaciju. Unatoč desetljećima iskustva u izvođenju traheotomije još uvijek postoje dileme o ...idealnom vremenu izvođenja. Cilj ovoga istraživanja je bio usporedba rane i kasne traheotomije s obzirom na njihov utjecaj na trajanje mehaničke ventilacije i duljinu boravka u Jedinici intenzivnog liječenja, kao i na učestalost pojave ventilacijske pneumonije i smrtnost među traheotomiranim bolesnicima. Istraživanje je provedeno u 15-krevetnoj Jedinici intenzivnog liječenja Odjela za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje u Kliničkom bolničkom centru “Sestre milosrdnice”, Zagreb, Hrvatska. Podaci su skupljani retrospektivno od rujna 2009. do ožujka 2013. godine. U istraživanje su bili uključeni samo bolesnici perkutano traheotomirani tijekom navedenog razdoblja. Rezultati ovoga istraživanja ukazuju na to da rana traheotomija skraćuje trajanje mehaničke ventilacije i duljinu boravka u Jedinici intezivnog liječenja, dok na učestalost ventilacijske pneumonije i smrtnost nema utjecaja. Razlog kraćeg trajanja mehaničke ventilacije i kraćeg boravka u Jedinici intezivnog liječenja je kraće trajanje mehaničke ventilacije prije izvođenja traheotomije, dok je trajanje mehaničke ventilacije nakon traheotomije bilo slično u obje skupine, što upućuje na zaključak da sam postupak traheotomije, a ne vrijeme izvođenja utječe na trajanje mehaničke ventilacije i duljinu boravka u Jedinici intenzivnog liječenja.
U radu je procijenjena neto produktivnost ekosustava (NEP) i neto bilanca ugljika (NECB) u mladoj sastojini hrasta lužnjaka (Quercus roburL.) pomoću dvije neovisne metode i to: a) mikrometeorološke ...metode vrtložne kovarijance (EC) te, b) kombinirane metode koja je uključivala biometrijsku izmjeru šumske biomase i periodičko mjerenje respiracije tla (SR). Maksimalni NEP zabilježen vrtložnom kovarijancom iznosio je 10,7 gC m-2 dan-1u 2008.godine, odnosno 12,2 gC m-2dan-1u 2009. godini. Godišnje vrijednosti NEP kretale su se od 384 gC m-2god-1u 2008. do 584 gC m-2god-1u 2009. Godini,iz čega je razvidno da su sastojine u dohvatu mjerne stanice u obje godine bile neto spremnik ugljika.
Biometrijskom metodom praćenja prirasta i produkcije listinca i sitnog drvnog otpada dobivenaje neto primarna produktivnost (NPP)od 777 gC m-2 god-1u 2008.godine, odnosno 846 gC m-2god-1u 2009. godini. Udio heterotrofne respiracije (Rh) procijenjen je na 50% od izmjerene ukupne SR, pa je Rh procijenjena na 438 gC m-2god-1u 2008.godini, odnosno 441 gC m-2god-1u 2009. godini. Kombiniranom metodom NEP je dobivena kao razlika NPP i Rh, a iznosila je 339 i 405 gC m-2god-1u 2008.godini, odnosno 2009. godini. Usporedba dvaju metoda procjene NEP-a daje dobro slaganje do srpnja za obje promatrane godine. Do odstupanja dolazi u drugom dijelu ljeta i jeseni kada prestaje debljinski prirast, ali stabla očito i dalje aktivno spremaju ugljik. Kombinirana metoda daje manje vrijednosti NEP-a u odnosu na metodu vrtložne kovarijance, iz više razloga npr.: udio Rh je manji od 50 %, omjer podzemnog i nadzemnog dijela biomase; R:S je veći od 0,257,i sl. Potrebna su daljnja istraživanja koja bi empirički odredila udio Rhu SR, omjer R:S te istraživanja količine ugljika u sastavnicama tla.
U radu su procijenjene zalihe, tokovi i bilanca ugljika šumskog ekosustava hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u Pokupskom bazenu. Primjenom metode kronosekvence utvrđena je dinamika razvoja zaliha ...ugljika tijekom životnog vijeka sastojine hrasta lužnjaka, odnosno od 5. do 168. godine starosti. Također je procijenjena i bilanca ugljika odabranog šumskog ekosustava, kao neto razlika pohranjenog i oslobođenog ugljika te je utvrđena njena unutar-sezonska dinamika te dinamika tijekom razvoja šumske sastojine. Na temelju podataka o uređajnom razredu hrast lužnjak iz sjemena, u gospodarskoj jedinici Jastrebarski lugovi, utvrđeno je stvarno stanje zaliha i bilance ugljika u razdoblju trajanja važeće Osnove gospodarenja, od 2004. do 2013. godine. Primjenom različitih scenarija obnove provedena je projekcija razvoja pojedinih sastojina odabranog uređajnog razreda za pet 10-godišnjih razdoblja, od 2004. do 2053. godine, te su utvrđene bilance ugljika ostvarene primjenom navedenih scenarija.Na razini sastojine procijenjena je zaliha ugljika u živoj biomasi, mrtvom drvu (sušci, panjevi i drvni otpad) te šumskoj prostirci i organskoj tvari mineralnog dijela tla. Također su na razini sastojine procijenjeni glavni tokovi ugljika: neto primarna produkcija drvne biomase, produkcija lista i plodova, produkcija sitnog korijena, ukupna i heterotrofna respiracija tla te dekompozicija nadzemne biomase mrtvog drva. Uz pretpostavku da je bilanca ugljika na razini sastojine jednaka neto produkciji ekosustava, ista je procijenjena kao razlika ukupne neto primarne produkcije i ukupne heterotrofne respiracije ekosustava. Na razini uređajnog razreda utvrđeni su i gubitci ugljika sječom, a bilanca ugljika je procijenjena kao razlika neto produkcije ekosustava i gubitaka ugljika sječom.Raspodjela zaliha ugljika po glavnim sastavnicama šumskog ekosustava hrasta lužnjaka mijenja se tijekom životnog vijeka na način da su u sastojinama I. dobnog razreda najveće zalihe ugljika pohranjene u organskoj tvari tla, a u starijim sastojinama su najveće zalihe ugljika pohranjene u živoj biomasi. Zalihe u organskom horizontu tla povećavaju se sa starosti sastojine, dok su zalihe ugljika u mrtvom drvu najveće u najmlađim i starim sastojinama, a najniže u srednjodobnim i zrelim sastojinama. Za zalihe ugljika u mineralnom dijelu tla nije utvrđena statistički značajna ovisnost o starosti sastojine čime je potvrđena pretpostavka da u šumskom ekosustavu hrasta lužnjaka dosadašnji način gospodarenja nema značajniji utjecaj na zalihe ugljika u mineralnom dijelu tla. Sastojina hrasta lužnjaka, kada je uspješno obnovljena, postaje ponor ugljika već u vrlo ranoj dobi, između 5-te i 13-te godine starosti, što je posljedica veće ukupne neto primarne produkcije u odnosu na ukupnu heterotrofnu respiraciju, i sastojina ostaje ponor ugljika i nakon dobi od 160 godina. Kulminacija bilance ugljika, zabilježena kod sastojine u dobi od 53 godine, odgovara kulminaciji produkcije drvne biomase.Na temelju dobivenih rezultata izrađeni su jednostavni modeli ovisnosti pojedinih zaliha i tokova ugljika o lako dostupnim varijablama šumske sastojine (dob sastojine, drvna zaliha) koji su poslužili za procjenu zaliha i bilance ugljika u stvarnoj šumi hrasta lužnjaka. U uređajnom razredu hrast lužnjak iz sjemena u gospodarskoj jedinici Jastrebarski lugovi, u razdoblju od 2004. do 2013. godine ostvarena je pozitivna bilanca ugljika. U simulacijskom razdoblju od 2004. do 2053. također je ostvarena kumulativna pozitivna bilanca ugljika i izdvojen je scenarij obnove koji najviše odgovara suvremenim zahtjevima potrajnog gospodarenja šumama.
Within this research carbon stocks, fluxes and carbon balance was estimated in Pedunculate Oak (Quercus robur L.) forest ecosystem in river Kupa basin. Using chronosequence method carbon stocks dynamic during a life-time of Pedunculate oak stand was determined, from the age of 5 to 168 years. Also, carbon balance of selected forest ecosystem was estimated as difference between accumulated and released carbon, and intra-seasonal dynamic as well as dynamic during a development of stand was determined. On the basis of available data on the management class of Pedunculate Oak high stand, current state of carbon stocks and carbon balance was estimated for the period of current management plan, from the year 2004 to 2013. Using different scenarios of defining area for regeneration, development projection of individual stands of selected management class was made for five 10-years periods, from the year 2004 to 2053, and different carbon balance estimates were obtained for each scenario.At the stand level carbon stocks in live biomass, dead wood (snags, stumps and woody debris), forest floor and organic carbon in mineral soil were estimated. Also, at the stand level, main carbon fluxes were estimated: net primary production in woody biomass, leaf and seed production, fine root production, total and heterotrophic soil respiration and decomposition of aboveground dead wood. Net ecosystem production at the stand level was estimated as difference between total net primary production and total heterotrophic respiration, and it is assumed that it is equal to carbon balance. At the management class level carbon losses due to harvest were determined, and carbon balance was estimated as difference between net ecosystem production and carbon losses due to harvest.Carbon stock share in main forest ecosystem pools changes during a stand development in a way that youngest stands store more carbon in soil organic matter then in live biomass, while in older stands more carbon is stored in live biomass then in soil. Carbon stocks in organic layer increase with stand age, while carbon stocks in dead wood are highest in young and older stands, and lowest in middle-aged, mature stands. For carbon stocks in mineral soil layer no statistically significant age-dependent trend was observed. That confirmed the assumption that harvest activities under current management practice in this type of Pedunculate Oak forest ecosystems does not significantly influence carbon stocks in mineral soil layer. Pedunculate Oak stand, when successfully regenerated, becomes carbon sink very early in a development phase, between the age of 5 and 13 years, as a result of higher total net primary production with respect to total heterotrophic respiration, and stands remain carbon sink even after the age of 160 years. Stand reaches greatest carbon sink in the age of 53 years, and it is in accordance with highest woody biomass production.Obtained results were used to develop simple models of carbon stocks and fluxes as a function of easily obtained stand variables (stand age, growing stock) which were then used to estimate carbon stocks and carbon balance in real forest. In Pedunculate Oak high stand management class, in management unit Jastrebarski lugovi, positive carbon balance was estimated for the period from 2004 to 2013. For the simulation period from 2004 to 2053, also a positive cumulative carbon balance was estimated, and appropriate scenario that meets the needs of modern sustainable forest management was recognized.
U radu je istražen utjecaj različitih uvjeta skladištenja na kakvoću pakiranoga rezanog kupusa. Upotrijebljen je kultivar Fieldrocket koji je, nakon rezanja i pranja, pakiran u staklenke, ...polietilensku (PE) ili polipropilensku (PP) foliju. Kupus je pakiran pri različitoj početnoj atmosferi: 100 % N2, 5 % O2/95 % N2, 10 % O2/90 % N2, normalnoj atmosferi (NA), 70 % O2/30 % N2 i 100 % O2. Svi su uzorci skladišteni na 0 i 10 °C tijekom 7 dana. Intenzitet respiracije bio je veći u uzorcima skladištenim pri 10 °C, pakiranim u atmosferi sastava: 70 % O2 i 30 % N2. Snizivanje udjela O2 ispod 3–5 % i povećanje udjela CO2 iznad 2-5 % dovelo je do pojave anaerobnog metabolizma. Početna atmosfera od 100 % O2 i temperatura od 0 °C odgodila je pojavu anaerobnog metabolizma u usporedbi s ostalim sastavima atmosfere pri temperaturi od 10 °C. Ispiranje narezanog kupusa vodom smanjilo je nakupljanje acetaldehida i etanola. Veći intenzitet respiracije uzrokovao je jače nakupljanje anaerobnih metabolita, te je negativno utjecao na senzorska svojstva narezanog kupusa. Veća propustnost PE folije u usporedbi s PP folijom omogućila je bržu izmjenu CO2 i O2, a time i manje nakupljanje anaerobnih metabolita. Međutim, povećanje udjela O2 u atmosferi pakiranja negativno je utjecalo na boju svježe narezanog kupusa. Najbolji su rezultati postignuti pakiranjem svježe narezanog kupusa u PE foliju s početnom atmosferom od 100 % O2, pri temperaturi od 0 °C.
PDF
