Problematika međunarodnih arhivskih sporazuma i restitucije arhivskoga gradiva općenito u bosanskohercegovačkoj arhivistici do sad nije predstavljala predmet interesa, pa tako ni arhivski pregovori s ...Austrijom, započeti još nakon raspada Austro-Ugarske Monarhije. Rezultati polučeni na prikupljanju arhivskoga gradiva iz Austrije poznati su tek u općim crtama, a samo arhivsko gradivo, predato Arhivu Bosne i Hercegovine iz bečkih arhiva, do danas je ostalo gotovo nepoznato. Namjera ovog rada je podsjetiti na arhivske pregovore i postigute sporazume Austrije i nekadašnje Jugoslavije o primopredaji arhivskoga gradiva te prikazati neobičnu zbirku arhivskoga gradiva u Arhivu Bosne i Hercegovine stvorenu primopredajama iz bečkih arhiva.
Hrvatski resturatorski zavod izvodio je od 2014. do 2019. godine konzervatorsko-restauratorske radove na Andrijićevu ciboriju korčulanske katedrale. U članku su opisani konzervatorsko-restauratorski ...radovi te zaključci multidisciplinarnih istraživanja nužnih za obnovu toga spomenika koji pripada samom vrhu ranorenesansnih ostvarenja u Dalmaciji. Istraživački radovi uključivali su uzorkovanje materijala, probe čišćenja, analize polikromije i morta te kvalitativnu i kvantitativnu analizu štetnih topljivih soli. Tijekom laserskog čišćenja gornjega dijela ciborija te uklanjanja dotrajalog morta iz sljubnica, postalo je jasno da je konstrukcija teško oštećena i nestabilna. Zbog toga su kameni elementi krova ciborija hitno demontirani i prebačeni u radionicu Odsjeka za kamenu plastiku HRZ-a u Splitu. Tim stručnjaka sastavljen od konzervatora-restauratora, klesara, inženjera arhitekture i građevine detaljno je analizirao stanje i raspravio o svim mogućnostima konstruktivne sanacije, konzervatorsko-restauratorskih radova i montaže kamenih elemenata ciborija. Zaključeno je da je jedino ispravno rješenje rekonstrukcija stanja iz 15. stoljeća koje je uništeno preinakom koju je potkraj 18. stoljeća poduzeo posljednji korčulanski biskup.
Following the introductory reference to the system of legal protection of cultural goods in the EU, the author comes forth with procedures of restitution of cultural goods under EU law. The paper ...deals with procedures governed by the Brussels I Regulation and the Directive on restitution of unlawfully removed cultural goods. Conceptual differences among restitution procedures are shown. The aim of the paper is to find the correlation between two restitution procedures. By analysing and comparing two sources of EU law, the author concludes that the Brussels I Regulation is based on the concept of private-law restitution of cultural goods. On the other hand, the Directive on restitution caters for mutual recognition of the Member States’ public laws. Thus, one may conclude that EU law recognizes two different but still complementary restitution procedures. Introduction of the special jurisdiction for restitution of cultural goods pursuant to Art. 7 (4) of the Brussels I Regulation as well as the automatic recognition of judgements are considered a significant contribution of the EU Civil Procedural Law to the efficient protection of cultural goods. Nevertheless, the paper tackles some critical issues in current solutions and puts forward certain improvements of both linguistic and material nature.
Following the introductory reference to the system of legal protection of cultural goods in the EU, the author comes forth with procedures of restitution of cultural goods under EU law. The paper ...deals with procedures governed by the Brussels I Regulation and the Directive on restitution of unlawfully removed cultural goods. Conceptual differences among restitution procedures are shown. The aim of the paper is to find the correlation between two restitution procedures. By analysing and comparing two sources of EU law, the author concludes that the Brussels I Regulation is based on the concept of private-law restitution of cultural goods. On the other hand, the Directive on restitution caters for mutual recognition of the Member States’ public laws. Thus, one may conclude that EU law recognizes two different but still complementary restitution procedures. Introduction of the special jurisdiction for restitution of cultural goods pursuant to Art. 7 (4) of the Brussels I Regulation as well as the automatic recognition of judgements are considered a significant contribution of the EU Civil Procedural Law to the efficient protection of cultural goods. Nevertheless, the paper tackles some critical issues in current solutions and puts forward certain improvements of both linguistic and material nature.
U radu se iznose podaci pronađeni u arhivama Dokumentacijskog
odjela Arheološkog muzeja Istre i dokumentaciji Muzeja grada
Pazina koji se u najvećem dijelu odnose na restituciju zvona.
Podaci o ...zvonima mogu se pronaći i u inventarnoj knjizi
Kraljevskog muzeja Istre (današnji Arheološki muzej Istre).
Posebna pažnja posvećena je zvonu majstora Bela i Vivencija
iz druge četvrtine 14. stoljeća, pronađenom prilikom arheološkog
istraživanja podrumskih prostorija Arheološkog muzeja Istre.
U dva navrta, 1818. i 1833. iz Dubrovačkoga je arhiva u bečki Kućni, dvorski i državni arhiv prenesen velik broj tzv. latinskih, ćirilskih i turskih isprava, te nešto orijentalnih rukopisnih i ...tiskanih knjiga, kasnije predanih Dvorskoj knjižnici. Nakon 1918. godine isprave su predane Kraljevini SHS i završile u Beogradu, od kuda su 1941. vraćene natrag u Beč, da bi poslije Drugog svjetskog rata u nekoliko navrata bile restituirane u Dubrovnik. Nedavan pronalazak u Salzburgu jedne od tih 1818. u Beč prenesenih isprava bio je povodom za razmišljanje o možebitnom pokretanju postupka za njezin povrat. Međutim, razvoj međunarodnog prava u vezi s povratom kulturnih dobara u zemlje njihova podrijetla samo je učvrstio položaj tradicionalnih imatelja, tj. nekadašnjih kolonijalnih metropola. UNESCO-va konvencija iz 1970. nije omogućila povrat tijekom povijesti prenesenih kulturnih dobara, ali je zato stvorila okvir za restituciju nezakonito iznesenih kulturnih predmeta nakon njezina stupanja na snagu. Slično je rješenje usvojeno i unutar Europske unije, u čijim državama članicama postoji obveza povrata „nacionalnog blaga“ nezakonito iznesenog nakon 1. siječnja 1993. godine. Međunarodna zajednica nije stvorila norme za sukcesiju država u pogledu arhivskoga gradiva unatoč brojnim povijesnim izvorima međunarodnog prava i golemomu trudu uloženomu u Bečku konvenciju o sukcesiji država u vezi s državnom imovinom, arhivima i dugovima iz 1983. godine. No, ipak je poslužila kao predložak za Aneks D „Arhivi“ Sporazuma o pitanjima sukcesije bivše Jugoslavije iz 2001. godine. Tako se pokazalo kako samo izvanredne povijesne okolnosti poput raspada Austro-Ugarske predstavljaju priliku za rješavanje povijesnih kulturnih reivindikacija. U takvim prilikama sklopljeni jugoslavensko-austrijski Arhivski sporazum iz 1923. nije doduše omogućio predaju svakog dokumenta dubrovačke provenijencije, ali su zauzvrat predani mnogi drugi povijesni spisi o dubrovačkom području, iako su izvorno bili
austrijske provenijencije.
Predmet rada su kaznena djela u svezi s motornim vozilima, koja su naizgled u policijskoj praksi dosta slična. Međutim, način počinjenja i namjera počinitelja značajno određuje kvalifikaciju kaznenog ...djela. Otkrivanje i razjašnjavanje delikata u svezi s motornim vozilima, način počinjenja i otkrivanje krivotvorenih dokumenata prilikom registracije vozila, kao i protupravno utiskivanje brojeva šasije i bar-koda, posebni su sadržaji ovoga rada.
Namjera je da se bar u jednom dijelu, s obzirom na širok raspon načina počinjenja ovih kaznenih djela, odgovori na neke značajne posljedice koje ova kaznena djela, usko vezana za imovinski kriminalitet, imaju.
Kaznena djela na motornim vozilima, oduzimanje dijelova motornih vozila te krađe iz motornih vozila – nisu predmet ovoga rada, jer bi s obzirom na širok spektar kaznenih djela ovaj rad i predmetom i sadržajem prelazio stvarne potrebe.
Posebno motrište rada temelji se na činjenici kako se oduzimanje motornih vozila čini radi vožnje, koje je u kaznenim zakonodavstvima Hrvatske i Crne Gore posebno kazneno djelo. Sastoji se od protupravnog oduzimanja tuđeg motornog vozila kako bi ga počinitelj držao u svom posjedu bez namjere njegova prisvajanja, odnosno u namjeri da ga uporabi za vožnju. Počinitelji kaznenog djela najčešće, nakon uporabe vozila, takva vozila ostavljaju napuštena na parkirališnim prostorima, parkovima, livadama ili na skrovitim mjestima koja ne posjećuje veći broj građana. Počinitelj najčešće ne provaljuje u vozilo, ne obija ili ne lomi brave na vozilu, već koristi nepažnju vlasnika ili vozača dok se ključevi nalaze zaboravljeni u bravi, i odvozi vozilo, kako bi se njime poslužio bez namjere prisvajanja. Počinitelj može to vozilo iskoristiti za počinjenje nekog drugog kaznenog djela, a onda ga napušta i najčešće ostavlja neosiguranim od drugih osoba koje pak mogu to vozilo također iskoristiti za počinjenje nekog trećeg kaznenog djela.
Kod krađe motornih vozila oduzimanje se čini u namjeri pribavljanja protupravne imovinske koristi, s namjerom prisvajanja, a ne kao kod odvoženja (fortum usus) s namjerom samog korištenja, npr. vožnje. Ovo je i jedna od značajnih karakteristika u kvalifikaciji djela, pored objekta kaznenog djela koji je tuđe motorno vozilo. Tuđim motornim vozilom smatra se ono vozilo koje nije registrirano na počinitelja djela. No, ovdje se moraju uzeti u obzir i sve prisutniji prijenosi vlasništva vozila putem punomoći, ovjereni od nadležnog javnog bilježnika. Stoga određenim brojem vozila ne upravljaju osobe koje su vlasnici po prometnoj dozvoli već osobe koje su ovlaštene od strane vlasnika da u njegovo ime i za njegov račun mogu prodati, upravljati i otuđiti vozilo. Dakle, značajna karakteristika u praksi je namjera počinitelja, ponajprije u ovisnosti o vremenu koje je proteklo od oduzimanja do njegova pronalaska.
Ove značajne karakteristike su i indikatori temeljem kojih će se u prvom dijelu rada poseban naglasak staviti na način počinjenja kod krađa motornih vozila. Drugi dio rada odnosi se na način pribavljanja krivotvorene inozemne dokumentacije, vlasničkih listova, kucanje brojeva šasije na vozilu, njihovo prepravljanje, čitanje bar-koda za vozila novijih tipova i utvrđivanje ispravnosti registarskih tablica.
U članku se donosi nepoznata dokumentacija iz 1969. godine povezana s gradnjom hotela na tzv. Vranicanijevoj poljani. Cilj je obrazložiti teorijske zasade na kojima se temeljila debata stručnjaka ...koje je tadašnji Regionalni zavod za zaštitu spomenika Zagreba okupio prije donošenja propozicija za gradnju. U komentaru te opsežne dokumentacije osvrće se na temu rekonstrukcije koja je dominirala u debati, te najposlije na aporije obnove Gornjega grada. Na kraju se predstavlja recentni zahvat na tzv. Vranicanijevoj poljani, koja je od 2011. uređena kao park, a od 2012. nosi naziv Park Bele IV. Taj zahvat, kao i projekt susjednog Parka Grič, na kojem još traju arheološka istraživanja i konzervatorski radovi, upućuju na promjenu paradigme u odnosu prema povijesnoj sredini.
PDF
