The contribution analyses the increasing criticism, voiced by the younger generation of Slovenian intellectuals from the first post-war years until the end of the 1950s. The critical attitude towards ...the pressing social issues started developing in the beginning of the 1950s, as Mladinska revija – the first post-war literary magazine, published between 1946 and 1951 – was still subject to thorough scrutiny by the authorities. In the period of its successor – the Beseda magazine between 1951 and 1957 – certain more radical debates or critiques of the existing situation were already published. This publication stopped coming out in 1957. However, contrary to what the authorities had expected, a similar circle of the associates of this magazine's successor, the Revija 57 magazine (published in 1957 and 1958), was even more critical of the situation in the state. This contribution thus follows two parallel processes: on the one hand the increasingly critical attitude of the younger-generation intellectuals towards the authorities; and on the other hand the mounting pressure that the authorities exerted against magazines that published critical texts. At first the publications were merely the focus of political disapproval, followed by the abolishment of subsidies and thus consequently the cancellation of the magazines; while towards the end of the 1950s we can already come across a judicial process against an author of socially-critical articles. The leading politicians at the end of the period under consideration already saw the younger generation of intellectuals as the (cultural) opposition.
Članak pod naslovom Ekumenska bibliografija u časopisu Nova revija (1922. – 1941.) uz uvod i zaključak, podijeljen je na tri dijela. U uvodu autor ukratko piše o nastanku časopisa Nova revija. Prvo ...poglavlje
posvećeno je detaljnoj ekumenskoj bibliografiji časopisa i to od 1922. do 1941. godine, dakle od početka pa do prestanka izlaženja. U ostalim poglavljima autor donosi grupiranje ekumenske bibliografije po pojedinim
teološkim i ekumenskim temama te ih autor nakon toga predstavlja i analizira. Obrađene su tri teme: Prva svjetska konferencija praktičnog kršćanstva u Švedskoj, Euharistija i Pitanje papinstva. Autorov je zaključak da su svi tekstovi u skladu s ondašnjim stavom Katoličke Crkve, teološkim postavkama i promišljanjima onoga vremena te da svi skupa promiču ekumenizam povratka, a što je i bila tendencija u pred-saborskoj katoličkoj ekumenskoj teologiji.
The article entitled Ecumenical Bibliography in the journal “Nova Revija” (1922-1941), with an introduction and conclusion, is divided into three parts. In the introduction, the author briefly writes about the emergence of the “Nova Revija”. The first chapter is dedicated to a detailed ecumenical bibliography of the journal from 1922 to 1941, from the beginning to the end of its publication. In other chapters, the author presents the grouping of ecumenical bibliography according to theological and ecumenical topics, and then he presents and analyzes them. Three topics are covered: the First World Conference of Practical Christianity in Sweden, the Eucharist and the issue of papacy. The author's conclusion is that all the texts are in accordance with that-time position of the Catholic Church, with the theological tenets and reflections of the time and that they all together promote the ecumenism of return, which was a tendency in pre-Council Catholic ecumenical theology.
U radu istražujemo filozofske teme i filozofe koji su objavljivali svoje tekstove u časopisu ‘Nova revija’, koji je izlazio od 1922. do 1941. godine. Budući da u razdoblju između dva svjetska rata u ...Hrvatskoj nije postojao časopis koji bi bio namijenjen izrazito filozofiji, hrvatski su (crkveni) filozofi svoje filozofske priloge objavljivali u teološkim časopisima otvorenima i za suradnju iz filozofije te u drugim tjednicima i mjesečnicima. Ta činjenica istraživačima hrvatske filozofije uvelike otežava posao popisivanja i sustavnog analiziranja hrvatske filozofske baštine tog razdoblja. Rad je podijeljen u četiri dijela. U prvom dijelu donosimo nekoliko povijesnih bilježaka o nastanku časopisa ‘Nova revija’. Drugi dio donosi detaljnu bibliografiju svih filozofskih članaka. reći dio rada donosi kratku analizu filozofskih tekstova u nekoliko različitih kategorija, a četvrti dio biografije autora koji su svoje filozofske tekstove objavili u ‘Novoj reviji’.
U radu se istražuje uporabna norma hrvatskoga jezika u časopisu Nova revija – Vjeri i nauci koji je neprekidno izlazio tijekom dvaju za opstojnost hrvatskoga jezika burnih desetljeća, od 1922. do ...1941. godine. Cilj istraživanja bio je steći uvid u jezičnu sliku časopisa kako bi se utvrdilo u kojoj se mjeri u Novoj reviji njeguju jezično-pravopisne značajke hrvatskoga jezika koji je u tom razdoblju bio izložen jakom utjecaju srpskoga jezika. Provedenom analizom obuhvaćeni su slovopis, pravopis, gramatika i leksik s posebnim obzirom na one jezično-pravopisne značajke koje su svojstvene hrvatskomu jeziku i koje su pokazatelji njegove posebnosti. Analiza je potvrdila početnu pretpostavku da se u Novoj reviji njeguju jezično-pravopisne značajke hrvatskoga jezika, ali je uputila i na odstupanja od hrvatske jezično-pravopisne tradicije koja su nastala pod utjecajem srpskoga jezika. Kao i u drugim onodobnim tiskovinama, taj se utjecaj ponajprije očituje na leksičkoj razini, no nije mimoišao ni pravopisnu, gramatičku ni tvorbenu razinu. Ipak, uza sva kolebanja, u promotrenim jezično-pravopisnim obilježjima Nova revija izrazitije njeguje hrvatske posebnosti, što ju svrstava u red onoga dijela novinstva koji je jezično-pravopisnim izborima u navedenome razdoblju potvrđivao hrvatsku orijentaciju.
Luka Brajnović (Kotor, 1919. – Pamplona, 2001.) bio je hrvatski književnik, novinar, publicist i teoretičar medija, koji je velik dio svojega života proveo djelujući u španjolskoj Pamploni. Prije ...odlaska iz Hrvatske, bio je suradnik časopisa „Luč“ i „Hrvatska straža“, a objavio je romane „Zaboravljene suze“ i „Tripo Kokoljić“. U Madridu je s dominikancem Hijacintom Eterovićem uređivao katoličku reviju „Osoba i duh“. Osnovao je nakladu „Osvit“, u kojoj je objavio djela Vinka Kriškovića, Augustina Juretića i Lucijana Kordića kao i Sveto Pismo u prepravljenom prijevodu nadbiskupa Šarića. Gotovo trideset godina pisao je kolumnu za vanjsku politiku u dnevniku „Diario de Navarra“. Usput je bio urednik u časopisu „Nuestro Tiempo“, surađujući i u nekoliko drugih revija u Španjolskoj, Portugalu i Meksiku. Ovaj rad u prvome dijelu sažeto prikazuje spisateljsko djelovanje Luke Brajnovića nakon odlaska u izbjeglištvo 1945. Potom se u istraživačkom dijelu rada posvećuje istraživanju priloga koji su objavljeni o njemu ili koje je on objavio u Hrvatskoj reviji od 1951. do 2000. jer to istraživanje do danas nije provedeno. U prilozima se nastoji otkriti spominje li ga se u kontekstu vrijednosti kršćanstva, kršćanske duhovnosti i nadahnuća i ima li ih u njegovim književnim, publicističkim i novinarskim tekstovima objavljenim u tom časopisu i u spomenutom razdoblju. Usporedno se njegov opus stavlja u kontekst skromne recepcije književne kritike njegovih djela objavljenih u Hrvatskoj.
Analiziranih je trinajst letnikov Slavistične revije. Pozornost je posvečena zasnovi revije, sestavi uredniškega odbora, dinamiki izhajanja številk, področjem obravnave, jeziku in avtorjem ...znanstvenih razprav. Analizirane so tudi temeljne sestavine t. i. znanstvenega aparata, kot se kažejo v razpravah omenjenega obdobja: opombe, povzetki, in način navajanja literature oz. virov.
This article looks at the situation of nationalism and literature in both Scotland and Slovenia in the 1980s and onward until the present day. In the case of Scotland the focus is on the devolution ...process and the literary renaissance which followed the failed referendum. The focus is also on the post-devolution literature and the challenges it faces both in terms of retrospect and the future challenges. In Slovenia in the 1980s the main points are the role of literature and culture in the process of democratisation and the reimagining of literature to reflect on the new situations. During this process comparisons as well as differences between both nations are revealed and some are specifically pointed out. Finally, there are certain concepts of how literature can advance and also hinder the development of a nation, which should be taken into consideration in the future developments.
Prispevek obravnava nekatera najpomembnejša vprašanja razvoja didaktike geografije ob 90-letnici Oddelka za geografijo na Univerzi v Ljubljani in izobraževanja učiteljev geografije, ki je na ustanovi ...med najbolj uravnoteženimi. V zadnjem času narašča zanimanje za raziskovanje na tem področju, obravnavamo pa tudi večne dileme, kot je uveljavljanje predmeta v šolskem kurikulu in naloge, ki jih ima katedra oziroma geografija kot šolski predmet v mednarodni, še zlasti v Evropski skupnosti.
PDF
