Cilj je ovoga rada bio identificirati profile ciljnih orijentacija studenata i ispitati razlike u učestalosti korištenja specifičnih strategija samoregulacije motivacije između studenata različitih ...profila ciljnih orijentacija. Istraživanje je provedeno na uzorku od 290 studenata nastavničkih studija primjenom upitnika. Analizom latentnih profila identificirane su četiri grupe studenata različitih profila ciljnih orijentacija: niskoorijentirani na uspjeh (21.3 %), prosječni (45.8 %), orijentirani na učenje (25.3 %) i orijentirani na uspjeh (7.6 %). Rezultati pokazuju da su studenti s motivacijski nepovoljnijim profilima (niskoorijentirani na uspjeh, prosječni) općenito manje skloni koristiti strategije regulacije motivacije. Iako studenti koji su orijentirani na učenje i studenti koji su orijentirani na uspjeh većinu ispitanih strategija koriste podjednako često, studenti koji su orijentirani na učenje češće koriste strategije regulacije vrijednosti i situacijskoga interesa.
Z digitalizacijo komunikacijskega okolja je prišlo do regulativnega neravnovesja, v katerem so na eni strani regulirani in finančno podhranjeni mediji, na drugi pa neregulirane in ...eko-nomskomočnedigitalneplatforme. Pri temdržavljani vse več informacij in medijskih ali medijskim podobnih vsebin sprejemajo prek platform. Cilj študije je raziskati odzive teles medijske samoregulacije na vprašanja na področju novinarske etike in profesionalnosti, povezana z digitalizacijo, ter pripravljenost teles medijske samoregulacije in zakonsko podprtih medijskih regulatorjev za sodelovanje pri urejanju digitalnega komunikacijskega okolja. Analiza etičnih kodeksov ter intervjuji s predstavniki medijskih samoregulativnih teles in medijskih regulatorjev iz štirih držav, nastalih na območju nekdanje Jugoslavije, so razkrili podobnosti pri prilagajanju medijske samoregulacije vprašanjem digitalnega komunikacijskega okolja, a niso nakazali strinjanja glede možnosti poseganja države vanj ter glede krepitve sodelovanja medijskih samoregulatorjev in regulatorjev pri njegovem urejanju.
Tematika vrednovanja u odgojno obrazovnom procesu zauzima važno mjesto. Suvremena nastava pretpostavlja holistički pristup praćenju i vrednovanju učeničkih postignuća, a to označava individualiziran ...pristup svakom učeniku. Individualizacija poučavanja i vrednovanja omogućava učenicima razvoj osobnih potencijala. Prema nacionalnim dokumentima obrazovanje se treba temeljiti na pedagogiji uspjeha, a učenički uspjeh treba mjeriti u odnosu na njihovo početno stanje. Ocjenjivati se treba u suradnji sučenicima što pretpostavlja da učenici postaju aktivni dionici odgojno obrazovnog procesa. Vrednovanje je usmjereno učenju i kao takvo treba omogućiti učeniku kvalitetne povratne informacije utemeljene na dokazima prikupljenim tijekom praćenja. Informacije o napretku učenika koje učitelj stavlja pred učenike i roditelje trebaju biti jasne i lako razumljive svim dionicima ove trijade. Poželjno je učenike poticati na razvoj vještina samovrednovanja čime bi se razvila svijest kod učenika o vlastitim znanjima. Posljedično, izvršit će se utjecaj i na cjeloživotno učenje. U isto vrijeme potrebno je podržavati učenike u stjecanju pozitivne slike o sebi . Poticanjem na promišljanje o svojim kognitivnim procesima učenike se usmjerava na planiranje rada i samostalno donošenje odluka o daljnjim koracima učenja. Prikupljanje informacija o procesu učenja učenika i njihovom trenutnom postignuću te interpretacija tih informacija trebaju biti temelj učitelju za daljnje planiranje nastave. Učeniku te informacije služe za daljnje planiranje učenja. Ovakav oblik vrednovanja označava formativni pristup vrednovanju. Ovaj rad pretpostavlja da formativno vrednovanje kao oblik kontinuiranog praćenja učeničkih postignuća poboljšava razredno ozračje i povezano je sa uspješnim samovrednovanjem učenika . Potom se ističe nužnost primjene formativnog vrednovanja i opisuju se aktuelni oblici vanjskog vrednovanja u hrvatskom školstvu te razmatra povezanost vanjskog vrednovanja sa unutarnjim vrednovanjem učenika. Naposlijetku, na temelju pregledane literature navode se ograničenja i nude preporuke za daljnja istraživanja.
The topic of evaluation holds an important place in the educational process. Modern teaching presupposes a holistic approach to monitoring and evaluating student achievements, and this leads to an individualized approach to each student. Individualization of teaching and evaluation enables students to develop their personal potential. According to national documents, education should be based on the pedagogy of success, and student success should be measured in relation to their initial state. Assessment should be done in cooperation with students, which assumes that students become active participants in the educational process. Assessment is learning oriented and as such should provide the learner with quality feedback based on the evidence gathered during monitoring. The information about the student’s progress that the teacher puts in front of the students and parents should be clear and easy to understand for all parties in the learning process. It is desirable to encourage students to develop self-evaluation skills, which would develop students’ awareness of their own knowledge. Consequently, it will have an impact on their lifelong learning. At the same time, it is necessary to support students in acquiring a positive self-image. By encouraging them to reflect on their cognitive processes, students are guided to develop work planning and independent decision-making skills about further learning steps. The collection of information about the student’s learning process and their current achievement and the interpretation of this information should be the basis of the teacher’s further lesson planning. To a student, it is valuable information for their further learning plan. This form of evaluation implies a formative approach to evaluation. This paper assumes that formative evaluation, as a form of continuous monitoring of student achievements, improves the classroom atmosphere and is related to successful self-evaluation of students. Furthermore, the necessity of applying formative evaluation is highlighted, and the current forms of external evaluation in Croatian education are described. The connection between external evaluation and internal evaluation of students is also considered. Finally, based on the reviewed literature, the author presents limitations and offers recommendations for further research.
Cilj je bio ovoga istraživanja ispitati predviđa li odgađanje zadovoljstva – mjereno u osoba u dobi od šeste godine života – kasniji školski uspjeh, stres i dobrobit na kraju srednje škole više od ...spola i mentalnih sposobnosti. Također je ispitana strategija suočavanja sa stresom u odnosu na odgodu zadovoljstva i navedenih varijabli. U istraživanju je sudjelovalo 170 sudionika, od toga 94 djevojke i 76 mladića, učenika trećih i četvrtih razreda srednje škole. Istraživanje je bilo longitudinalnog tipa i provedeno je u dvije faze. Pritom su mentalne sposobnosti i odgoda zadovoljstva mjereni u dobi od šeste godine života, dok su mjere školskog postignuća (opći uspjeh), stres, negativne emocije te dobrobit (zadovoljstvo životom, zadovoljstvo radom škole i pozitivne emocije) prikupljene u drugoj fazi, kod istih sudionika, u dobi između sedamnaeste ili osamnaeste godine ili kod učenika trećih i četvrtih razreda srednje škole. Potvrđeno je da odgoda zadovoljstva više od mentalnih sposobnosti i spola predviđa kasniju razinu stresa te ukupnu psihološku dobrobit. Za školski uspjeh takvo predviđanje nije potvrđeno. Strategije suočavanja sa stresom također posreduju između odgode zadovoljstva u predškolskoj dobi i kasnije dobrobiti te stresa i negativnih emocija. Pritom strategije rješavanja problema i traženja socijalne potpore posreduju kod razine dobrobiti, a agresija i ljutnja te traženje socijalne potpore kod razine stresa i negativnih emocija.
Cilj je ovoga rada bio identificirati profile ciljnih orijentacija studenata i ispitati razlike u učestalosti korištenja specifičnih strategija samoregulacije motivacije između studenata različitih ...profila ciljnih orijentacija. Istraživanje je provedeno na uzorku od 290 studenata nastavničkih studija primjenom upitnika. Analizom latentnih profila identificirane su četiri grupe studenata različitih profila ciljnih orijentacija: niskoorijentirani na uspjeh (21.3 %), prosječni (45.8 %), orijentirani na učenje (25.3 %) i orijentirani na uspjeh (7.6 %). Rezultati pokazuju da su studenti s motivacijski nepovoljnijim profilima (niskoorijentirani na uspjeh, prosječni) općenito manje skloni koristiti strategije regulacije motivacije. Iako studenti koji su orijentirani na učenje i studenti koji su orijentirani na uspjeh većinu ispitanih strategija koriste podjednako često, studenti koji su orijentirani na učenje češće koriste strategije regulacije vrijednosti i situacijskoga interesa.
This study aimed to explore university students’ achievement goal orientation profiles and examine differences in the reported use of motivational regulation strategies among students with different profiles. The study was conducted on a sample of 290 teacher education program students by applying self-report questionnaires. Using latent profile analysis, four distinct goal orientation profiles were identified: low-success-oriented (21.3%), indifferent (45.8%), mastery-oriented (25.3%), and success-oriented (7.6%). Results indicate that students exhibiting less favourable motivational profiles (low-success-oriented, indifferent) are generally less likely to report using motivation regulation strategies. Although mastery-oriented students and success-oriented students report using some of the examined types of strategies to a similar extent, mastery-oriented students report using strategies for regulating value and situational interest more often.
Glavni je cilj ovog rada istražiti koliko su hrvatski novinari upoznati s
profesionalnim standardima novinarstva, postoji li povezanost između obrazovanja i radnog iskustva novinara i poštovanja ...profesionalnih načela, koji unutarnji i vanjski faktori imaju presudan utjecaj na njihov rad, kakvim pritiscima su izloženi u svakodnevnom radu te postoji
li urednička cenzura u hrvatskim medijima zbog koje novinari ne poštuju
profesionalna pravila ponašanja. Da bi se dobili odgovori na istraživačka pitanja provedeno je istraživanje metodom ankete na uzorku novinara i urednika dnevnih novina, elektroničkih i online medija.
The main goal of this paper is to research the level of Croatian journalists' familiarity with professional standards of journalism, the connection between education and journalists' work experience and the obedience to professional principles, the internal and external factors which have the crucial influence on their work, the types of pressure they are being exposed to in everyday work and if there is an editorial censorship in Croatian media outlets which causes journalist to disobey the professional rules of behavior. To receive the answers to these questions, a research has been conducted using the poll method on a sample basis of journalists and editors of daily newspapers, electronic and online media.
U radu se iznosi pregled istraživanja učinaka glazbenoga obrazovanja na socijal-no-emocionalni razvoj djece predškolske i rane školske dobi. Na temelju dosadašnjih istra-živanja iznose se spoznaje o ...prirodi veze između glazbenoga obrazovanja i socijalno-emocionalnoga razvoja. Analiza 15 empirijskih istraživanja pokazala je kako uključenost djece u grupne oblike glazbenoga obrazovanja pozitivno utječe na njihov socijalno-emocionalni razvoj. Međutim različite metodologije provedenih istraživanja otežavaju objašnjavanje rezultata te indukciju zaključaka u odnosu na oblik glazbenoga obrazovanja, kao i na socijalno-emocionalne učinke koji su zabilježeni u pojedinim istraživanjima.
The paper presents an overview of research on the effect of music education on the social and emotional development of preschool and early school-age children. Based on previous research, the paper presents knowledge on the nature of the connection between music education and social-emotional development. An analysis of 15 empirical studies showed that the involvement of children in group forms of music education has a positive effect on their social and emotional development. However, the different methodologies of the conducted studies make it difficult to explain the results and make induction of conclusions concerning the type of music education and the social-emotional effects recorded in individual studies.
Samoregulacija učenja aktivno je participiranje u procesu učenja te podrazumijeva kognitivne, metakognitivne i bihevioralne procese koji obuhvaćaju strategije učenja i suradničko učenje. U osnovi je ...samoregulacije motivacija, koja se u školskim uvjetima može specifičnije odrediti u terminima ispitne anksioznosti, samoefikasnosti i intrinzične te ekstrinzične vrijednosti. Cilj je ovog istraživanja bio provjeriti postoji li razlika izmeðu muških i ženskih sudionika te izmeðu učenika petih i sedmih razreda u intrinzičnoj i ekstrinzičnoj vrijednosti, samoefikasnosti, ispitnoj anksioznosti, strategijama učenja i suradničkom učenju. Sudionici su bili učenici petih i sedmih razreda (N = 172) iz dviju osnovnih škola u Hrvatskoj. Nisu pronaðene razlike izmeðu muških i ženskih sudionika u intrinzičnoj i ekstrinzičnoj vrijednosti, samoefikasnosti, strategijama učenja i suradničkom učenju. Meðutim, rezultati su pokazali statistički značajne razlike u svim navedenim varijablama izmeðu mlaðih i starijih učenika. Slabija motivacija i samoregulacijsko učenje kod starijih učenika potvrðuju dosadašnja istraživanja na ovom području. Rezultati se promatraju u okviru razvoja ličnosti i teorije samoodreðenosti koja opisuje akademsku motivaciju, a time i samoregulaciju učenja.
U okviru se sociokognitivnih modela samoreguliranog učenja kapacitet pojedinca da održi ili pojača svoju želju za radom na akademskim zadacima i učenjem smatra važnim za razumijevanje procesa i ...ishoda učenja jer se motivacija za učenje može vremenom mijenjati. Ovo se istraživanje bavi provjerom pretpostavki o prirodi odnosa između pojedinih oblika motivacije za učenje i strategija samoregulacije motivacije, a koje se odnose na pitanja linearnosti odnosa i međusobne kongruentnosti ovih konstrukata. Istraživanje je provedeno na prigodnom uzorku studenata (N=249) grupnom primjenom upitnika za mjerenje motivacije za učenje, odnosno motivacijskih uvjerenja (intrinzična ciljna orijentacija, ekstrinzična ciljna orijentacija, samoefikasnost za učenje i izvedbu i percepcija vrijednosti zadatka) i strategija samoregulacije motivacije (samouvjetovanje, pojačavanje interesa, pojačavanje samoefikasnosti, podsjećanje na ciljeve, samonagovaranje na savladavanje i samonagovaranje na izvedbu). Dobiveni rezultati uglavnom ne podržavaju pretpostavku o nelinearnom odnosu ispitanih oblika motivacije za učenje i učestalosti korištenja strategija samoregulacije motivacije, dok ispitivanje kongruentnosti nije omogućilo donošenje jednoznačnih zaključaka. Rezultati su interpretirani u skladu s alternativnim razmatranjima pretpostavljenih odnosa.
PDF
