Autor se u članku bavi ulogom Kraljevine Srbije u Sarajevskom atentatu i izbijanju Prvog svjetskog rata istražujući beogradsku obavještajnu mrežu u Bosni i Hercegovini u koju su bili upleteni konci ...beogradske vlade, vladine organizacije „Narodna odbrana“, organizacije kao „Crna ruka“, ali i organizacije „Mlada Bosna“, na koje su odlučno utjecali kontroverzni i nedovršeni reformski planovi austrougarskog prijestolonasljednika Franje Ferdinanda. U zaključku, autor ističe da se „razina odgovornosti“ Kraljevine Srbije ponajprije ogleda u sustavnom političkom zataškavanju svog udjela odgovornosti za Sarajevski atentat i europskoj političkoj krizi koja je uslijedila.
On the anniversary of the Sarajevo assassination (28 June 1914), the booklet of Dr. Ivan Avguštin Žibert, Der Mord von Sarajevo und Tiszas Schuld an dem Weltkriege, provides a good motivation for ...reflection on the causes of this fateful event. Appearing as a facsimile is its third edition, which was self-published in 1919. Although comprising not more than forty-seven pages, it touches on many events and personages connected to the heir apparent Franz Ferdinand. In the introduction to the facsimile of Žibert’s booklet, Prof. Andrej Rahten, PhD, wrote the study “Ozadja in okoliščine nastanka Žibertove teorije zarote” “The backgrounds and circumstances of Žibert’s conspiracy theory”, offering a clear view of the problem concerning the events that unfolded in Sarajevo. Rahten provides a detailed insight into the life of the heir apparent Franz Ferdinand and his morganatic wife Sophie von Hohenberg on the eve of the First World War.
Polazeći od recentnih znanstvenih kritika dominantnih balkanističkih razumijevanja sjećanja
u poslijeratnim društvima i fokusirajući se na pojedince kao aktivne menadžere prenesenih
sjećanja, članak ...ilustrira dinamiku sjećanja na Sarajevski atentat i Gavrila Principa u
Sarajevu. Etnografski prati posljedice borbe za moć između popularnih i službenih sjećanja
te odgovara na pozive da se istraže afektivna stanja izazvana politizacijom prošlosti u specifičnim
kontekstima. Ne negirajući važnost sjećanja u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini,
članak ukazuje na važnost istraživanja neizvjesnosti, sumnji, nezainteresiranosti i šutnje u
etnografskim studijama memorijalizacije, odnosno sjećanja i zaboravljanja u postkonfliktnim
društvima i šire.
Belle Epoque Nikola Stojanović
1990
Video Recording
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- The film freely interprets events occurring predominantly in Sarajevo between the 15th June 1910 to the 15th June 1914 that had ...preceded and caused breaking out of the Great War, i.e. World War I, which significantly changed relations in Europe and worldwide. It starts with the unsuccessful assassination attempt of the Governor of Bosnia and Herzegovina, General Varešanin and it ends with departure of soldiers from the Austro-Hungarian monarchy, immediately after the assassination of the Austro-Hungarian Archduke Franz Ferdinand, the heir to the throne, and his wife Sofia. This period, also known by the name “Belle epoque“, is the time of great pleasures for the privileged and also the time of developing awareness that liberation from the occupying forces is needed. The events are presented through perspective of the new technological invention – film. Direct participants and witnesses of the events are an Italian guest cinematographer Fabrizio Marinetti, the owner of the first cinema in Sarajevo, the first Bosnia and Herzegovina cinematographer and owner of the cinema “Apollo“ Anton Valić and the already experienced cinematographer Louis de Berry. The film addresses the problem of “recorded“ events that were re-edited on the censors request, the issue of their authenticity as well as dilemma whether the film is the historical document or not.- Film slobodno interpretira događaje, pretežno u Sarajevu, između 15. juna 1910. i 15. juna 1914. godine koji su prethodili i izazvali izbijanje Velikog rata, tj. I svetskog rata, a koji je opet, bitno izmenio odnose u Evropi, pa i šire. Počinje neuspelim atentatom na guvernera Bosne i Hercegovine, generala Varešanina i završava se odlaskom u rat vojnika Austro-ugarske monarhije, neposredno posle atentata na austrougraskog prestolonaslednika Franca Ferdinanda i njegovu ženu Sofiju. Vreme, poznato pod nazivom "Belle epoque", jeste vreme uživanja za povlašćene, ali i vreme razvoja svesti da je potrebno oslobođenje od okupatorske vlasti. Događaji su dati kroz vizuru nastanka novog tehnološkog pronalaska - filma. Neposredni učesnici i svedoci događaja su jedan italijanski, gostujući snimatelj, Fabricio Marineti, vlasnik prvog sarajevskog bioskopa, prvi bosansko-hercegovački snimatelj i vlasnik bioskopa "Apolo", Anton Valić i već iskusni Pateov snimatelj Luj de Beri. Dotiče se i problematika "snimljenih" događaja, pa na zahtev cenzure premontiravanih, problematika njihove verodostojnosti, tj. dilema da li film jeste ili nije istorijski dokument.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Autor u radu obrađuje neke značajnije momente javnog djelovanja vrhbosanskog nadbiskupa Josipa Stadlera tijekom Prvog svjetskog rata kroz tri teme: nadbiskupova reakcija na Sarajevski atentat i ...početak Prvog svjetskog rata, nadbiskupovo pastoralno-karitativno djelovanje u vrijeme rata te nadbiskupovo zalaganje za opstanak Austro-Ugarske Monarhije i rješenje hrvatskog pitanja unutar Monarhije. Teme su obrađene u kontekstu ratnih događanja. Sarajevski atentat bio je za nadbiskupa Stadlera još jedan od drskih napada Srbije na Austro-Ugarsku Monarhiju i kao takva ga je osudio te je slijedom toga također označio Srbiju kao glavnog krivca za početak rata koji nije, prema njemu, imao za cilj samo otrgnuti neke hrvatske zemlje u koje je on ubrajao i Bosnu i Hercegovinu nego i uništiti katoličanstvo u tim zemljama. Jedna od bitnih nadbiskupovih aktivnosti tijekom rata bila je pomoć ljudima koji su se zbog rata nalazili u raznim nevoljama. Više je puta pozivao svećenstvo i vjernike svoje Nadbiskupije, a i sam je primjerom pokazivao, da se angažiraju u raznim „karitativnim“ akcijama kako bi se nevoljnicima izašlo ususret bez obzira na njihovu vjersku pripadnost. Početkom 1918. bio je optužen u jednim hrvatskim novinama da nije „humanitarac“, nego lihvar jer je namjeravao prodati nešto žita sa svojih imanja i izmiriti neke svoje dugove. Analiza arhivskih dokumenata pokazuje da je bila riječ samo o zlonamjernoj optužbi. Kad se počelo rješavati slavensko pitanje na jugu Monarhije, nadbiskup je izašao sa svojim prijedlogom. Zalagao se za opstanak katoličke Monarhije unutar koje bi postojala hrvatska država čiji bi sastavni dio bila Bosna i Hercegovina.
Na temelju komparativne analize izvora vezanih uz postavljenu temu istraživanja, autor se u ovome radu bavi kompleksnom temom ponašanja pripadnika raznih pravaških stranaka i skupina do izbijanja ...Prvoga svjetskog rata. Polazi od činjenice da je pravaštvo uoči i za vrijeme rata jedna od jačih ideoloških sastavnica među Hrvatima, koje ipak, zbog svoje heterogenosti i stranačke višeslojnosti, nema jedinstvene odlike. Pri tome ukazuje na međupravaške poveznice i razlike u sagledavanju hrvatskog položaja u Austro-Ugarskoj, refleksije prema izvoriπnim pravaškim načelima i odnose prema južnoslavenskom pitanju. U središtu istraživače pozornosti su predratni napori za preuređenjem Monarhije, na temelju kritike dualizma, raščlambe odnosa prema politici prijestolonasljednika Franje Ferdinanda i sagledavanja ozračja nakon Sarajevskog atentata.
Kada govorimo o uzrocima Prvog svjetskog rata nužno je proučiti sve odnose između suprotstavljenih sila: njihove interese, političke i gospodarske situacije u njima, načine na koje se odvijala ...tadašnja diplomacija i ljude koji su se nalazili na ključnim pozicijama za donošenje presudnih odluka. U radu se na temelju relevantne moderne literature daje pregled svih faktora koji su doveli do izbijanja sukoba.
Za rezidenciju visokih gostiju, nadvojvodu-prijestolonasljednika Franju Ferdinanda d’Este i suprugu mu Sofiju vojvotkinju Hohenberšku, prilikom njihova boravka u Bosni tijekom lipnja 1914. godine, ...odabran je elegantni Hotel »Bosna« na Ilidži. Riječ je o unutrašnjem uređenju apartmana nadvojvodskog para što je bilo povjereno poznatom sarajevskom trgovcu antikvitetima Eliju Kabilju.
PDF
