Stalna upotreba i prvotno značenje kruha jest svakodnevna hrana. Druga, simbolična uloga nazire se u raznim običajima i kontekstima koju tek treba otkriti. Svoju sam znatiželju i istraživanje kod ...Hrvata usmjerila u tom pravcu. Neke rezultate istraživanja iznijela sam ranije u pismenom ili usmenom obliku (Bilješka br. 1; Literatura br. 8).
Budući da sam dobivala rezultate koji su pokazivali značenje kruha u ulozi dara života ( ne samo plodnosti i reprodukcije ili međusobne povezanosti...) u običnim, manje važnim događajima (lepinja se daruje djeci, nemoćnima i bolesnima, Svirac, 1987), osnovna mi je namjera pokušati otkriti takvo značenje u jakim životnim trenucima. Stoga sam odabrala običaje oko rođenja, ženidbe i pogreba, a ograničila sam se samo na pisane izvore podataka s kraja XIX. i početka XX. stoljeća koje donosi građa iz nekih Zbornika za narodni život i običaje južnih Slavena (Literatura br. 9).
Pojedine izvještaje analizirala sam prema razradi građe po kategorijama: mjesto darivanja kruha, naziv, njegov oblik, vrijeme darivanja, osobe koje daruju, koje dar primaju, način na koji se s darom postupa bilježeći pri tom tumačenje kazivača ili zapisivača. Potvrđena je pretpostavka da je darivanje kruhom, pecivom ili kolačima veoma prisutno u sva tri slučaja. Najviše podataka daju običaji oko ženidbe, nešto manje oko rođenja ili još manje oko pogreba. Kod rođenja je zabilježeno da se pogača najviše cijeni i nosi na dar više u sjevernim krajevima nego drugdje. Kruh se pojavljuje u ženidbenim običajima kao cijeli ili u komadićima (često vrlo ukrašen) više od kolača, peciva ili alkohola (najčešće vina) i mesa pod raznim nazivima: tvrdi kru', srečna pogača, velika pogača, vrtanj, kolač, kolač kruva, pandišpanj ili, kod pogreba oblije - beli kruh... Osobe koje dar pripremaju, nose daruju, primaju ili uzvraćaju jesu uglavnom žene, nešto manje roditelji, kuma ili vrlo rijetko muškarci. Iz svega proizlazi da je simbolika kruha kroz darivanje u ovim životnim trenucima i običajima u prvom redu vjera u život (i dimenzija vjere u život poslije smrti), nešto manje magija plodnosti i sreća za cijeli ljudski vijek kao i kroz kalendarsku godinu (poljodjelsku i stočarsku).
