Keratosis lichenoides chronica represents a distinct entity, a rare disease of unknown etiology and pathogenesis, with clinical manifestations which, although typical, require extensive differential ...diagnosis. The course of the disease is chronic, progressive, and it is resistant to various treatment options, so despite variations in the clinical picture it is really easier to diagnose than to treat. This is a case report of a male patient in whom the diagnosis of keratosis lichenoides chronica was based on typical clinical picture, repeated biopsies and histopathological findings, course of the disease and poor response to any therapy.
Izbijanje koronavirusne bolesti (COVID-19) 2019. godine, uzrokovano teškim akutnim respiratornim sindromom (SARS)
koronavirusom 2 (SARS-CoV-2), prema dosadašnjim podacima je prouzrokovalo smrt kod ...preko 250 000 ljudi i zarazilo
preko 3,6 milijuna ljudi diljem svijeta. Provedene su sve znane i raspoložive mjere za smanjenje prijenosa COVID-19
infekcije s osobe na osobu, kako bi se virus stavio pod kontrolu širenje. Nebrojeno puta se naglašavalo kako bi posebnu
pozornost i napore trebalo dati na zaštiti ili smanjenju prijenosa u osjetljivoj populaciji, uključujući kronične bolesnike,
imunokompromitirane osobe, djecu, zdravstvene djelatnike i osobe starije životne dobi. Kao odgovor na brzo rastući broj
publikacija o aktualnoj bolesti o kojoj se još uvijek ne zna mnogo, ovim člankom se želi prikazati sveobuhvatni pregled
dosadašnjih relevantnih studija.
Demencija je sindrom koji obuhvaća tri klinička elementa: smanjenu kogniciju, nedostatke u sposobnostima prilagodbe (tj. svakodnevnim životnim aktivnostima ADL; prema eng. activities of daily living ...i/ili instrumentalnim životnim aktivnostima IADL; prema engl. instrumental activities of daily living) te poremećaje u ponašanju. Prema novijim istraživanjima, unatoč smanjenoj kogniciji, poremećaji u ponašanju predstavljaju glavni izvor stresa i/ili tereta za njegovatelja pacijenta. Istaknuti odnos između poremećaja u ponašanju i stresa/tereta njegovatelja vrlo je često glavni okidač za hospitalizaciju pacijenta. Svrha je ovog rada ponuditi kratak osvrt na fenomenologiju i određene odabrane kliničke aspekte ponašajnih simptoma demencije.
Uvod/cilj: Dispneja predstavlja subjektivni osjećaj nedostatka zraka. Riječ potječe iz grčkog jezika: „dys“- što znači teško, otežano, i „pneuma“- što znači disanje, u doslovnom smislu otežano ...disanje. Ovaj rad utvrđuje najugroženije skupine bolesnika prema dobi i spolu za razvoj dispneje respiracijskog ili kardijalnog podrijetla te važnost i učinkovitosti anamneze, pridruženih simptoma i dijagnostičkih postupaka u brzom razgraničenju i postavljanju dijagnoze.
Materijali i metode: Istraživanje je provedeno u Centru za hitnu medicinu KB „Sveti Duh“. U istraživanje je uključeno 60 bolesnika, retrospektivno odabrano iz povijesti bolesti. Svi ispitanici došli su na odjel hitne medicine s dijagnozom dispneje. Analizirani su dob i spol bolesnika, simptomi, pridružene bolesti, dijagnostički i terapijski postupci te ishod liječenja ovisno o uzroku dispneje. Bolesnici
su podijeljeni u dvije skupine. Prvu skupinu je činilo 30 bolesnika s dijagnozom dispneje respiracijskog podrijetla, a drugu skupinu 30 bolesnika s dispnejom kardijalnog podrijetla.
Rezultati: Dobiveni rezultati pokazuju da je učestalost muškaraca veća nego žena u obje ispitivane skupine. Muškarci i žene u skupini kardijalne dispneje bili su značajno starije životne dobi od muškaraca i žena u skupini respiracijske dispneje.
Veću učestalost boli u prsima imali su bolesnici s kardijalnom dispnejom, dok su kašalj i temperatura češće bili zastupljeni kod bolesnika s repiracijskom dispnejom. Bolesnici s kardijalnom dispnejom češće su zadržavani u bolnici.
Zaključak: Temeljito uzeta anamneza uz kliničke pokazatelje dovodi do pravovremenog dijagnosticiranja uzroka dispneje te poboljšava liječenje bolesnika s obzirom na kritičnu važnost ventilacije i oksigenacije te poboljšava ishode liječenja
bolesnika s dispnejom.
Bolest uzrokovana koronavirusom (COVID-19) pandemija je koja ugrožava živote mnogih pojedinaca i organizacija u gotovo svim društvenim i gospodarskim sektorima diljem svijeta. Pri tome, međutim, ...najviše stradavaju ljudi medicinske struke, koji su na prvoj crti obrane izloženi bolesnicima i zaraznom materijalu. Kao česte žrtve virusa, oni su izloženi brojnim somatskim i psihosocijalnim problemima, no kako početkom 2020. godine infekcija SARS-CoV-2 nije još bila uvrštena među profesionalne bolesti, brojni zdravstveni radnici zatražili su od medicine rada priznavanje COVIDA-19 kao profesionalne bolesti. Kako bismo poduprli njihove opravdane zahtjeve, napravili smo kratak osvrt na zdravstveno stanje 100 zdravstvenih radnika zaraženih SARS-CoV-2, koji su od lipnja do kraja prosinca 2020. radili u pojedinim odjelima Kliničkoga bolničkog centra (KBC) u Rijeci. Opisali smo incidenciju i simptome COVID-19 u 11 kliničkih odjela KBC-a i naglasili važnu ulogu medicine rada u procjenjivanju akutnih i mogućih dugotrajnih posljedica COVIDA-19, koje se učestalo pojavljuju u zdravstvenih radnika.