Cilj ovog rada je pokazati uporabu Shannonove entropije u projektiranju proizvodnih sustava kao velikog subjekta. Sustav se sastoji od tri faze: planiranja, simulacije i primjene. Prva faza rabi ...pravila prioriteta (SPT, LPT, EDD), na temelju kojih će biti stvoreni njihovi nizovi. Druga faza je stvaranje, simulacija i matematičko modeliranje. Posljednja faza je primjena Shannonove entropije u odabranim nizovima pravila prioriteta. Tzv. "procjena ukupne složenosti" sustava bit će dalje razvijena na temelju informacijske entropije, uzimajući u isto vrijeme u obzir i stanja stroja.
Na temelju razvijenoga matematičkog modela, te konstrukcijskih karakteristika ispitivanoga rashladnog kontejnera,
njegova rashladnog agregata i karakteristika hlađenoga tereta izrađen je simulacijski ...model dinamičkog ponašanja
hlađenoga tereta. Prezentirani model dio je dinamičkog modela za cjelokupni sustav brodskoga rashladnog kontejnera
koji, uz hlađeni teret, uključuje: kontejnerske stijenke, vlažni zrak u kontejneru, kondenzacijsku jedinicu, isparivač,
kontejnersku opremu, ventilator isparivača i grijač odmrzivača. Ispitivanje je provedeno na 12,2-metarskom (40-
-stopnom) rashladnom kontejneru. Za modeliranje i simulaciju koristilo se metodom sistemske dinamike (System
Dynamics) i simulacijskim programom Powersim. Dinamički model hlađenoga tereta u brodskome rashladnom
kontejneru verificiran je na temelju usporedbe rezultata simulacije s empirijski očekivanim kvalitativnim podacima.
Formiranje višegrupnih teretnih vlakova predstavlja jedan od kompleksnijih problema željezničkog prometa. Višegrupni vlakovi se sastavljaju od većeg broja grupa vagona koje treba sortirati u ...kompoziciju prema redoslijedu međukolodvora na pruzi. U radu je prikazana analiza tehničko-tehnoloških uvjeta koji bitno utječu na efekte primjene metoda simultanog formiranja vlakova. Razmatrani su efekti pojedinih metoda značajni za planiranje kolosiječnih kapaciteta i kvalitetu rada kolodvora. Istraživanje u ovom radu doprinosi procesu planiranja u cilju poduzimanja odgovarajućih mjera prije izgradnje kolodvora.
Kako procesi liberalizacije i deregulacije tržišta električne energije diljem svijeta uzimaju sve više maha, tako se broj sudionika na tržištu, a ujedno i njihova raznolikost, naglo povećava. U ...tradicionalnom monopolističkom modelu tržišta svi su procesi, koji se odvijaju u elektroenergetskom sustavu (EES), bili pod nadzorom vertikalno integriranih kompanija. No, kako se tržišna logika mijenja od one usmjerene na što je niže moguće troškove proizvodnje električne energije na težnju k što većem profitu, tako se i rizik raspodjeljuje među svim tržišnim sudionicima podjednako i nije više u potpunosti na leđima krajnjih potrošača. U takvim nesigurnim uvjetima, u kojima se cijena električne energije mijenja iz sata u sat, svaki tržišni sudionik želi se osloniti na pomoć pouzdanog alata koji bi mu pomogao pri donošenju optimalnih i kvalitetnih odluka i strateških nastupa.
Gotovo istodobno strelovito napreduje relativno nova znanstvena disciplina – agentsko modeliranje procesa iz stvarnog života. Adaptivnim i inteligentnim agentima, s mogućnošću komunikacije, pokušavaju se predočiti kako pojedinci tako i institucije te njihova djelovanja. Nedvojbeno je da upravo ovakav, agentski pristup može pronaći i već pronalazi svoje mjesto i u simuliranju procesa koji se odvijaju na tržištu električne energije. Što je model kvalitetniji i što je bolje prilagođen stvarnom stanju specifičnog tržišta, to će i rezultati njegovog korisnika biti bolji i njegov profit veći.
Degradirani krajolici nastaju kao nusprodukt ekonomske, funkcionalne, prostorne i društvene transformacije gradova i regija, a sve to popraćeno obezvređivanju i napuštanju područja (Loures 2009). ...Prema Gruenewald et al. (2007), uspostavljanje poljoprivredno-šumarskih (agroforestry) sustava može biti održivo rješenje za degradirana zemljišta. Ukoliko je upravljan na održiv način, silvo-pastoralni sustav može povoljno utjecati na bioraznolikost, krajobraz i ruralnu problematiku okolišnih ciljeva kroz niz atributa. To uključuje učinkovito kruženje nutrijenata, ispunjavanje kriterije dobrobiti životinja, zapošljavanje i dohodak, preokret ruralne napuštenosti i stvaranje održivih seoskih zajednica (Mosquera-Losada et al. 2005, Rigueiro-Rodriguez et al. 2011). Interakcije u silvo-pastoralnom sustavu generiraju ekonomske, ekološke i socijalne koristi (De Baets et al. 2007).Znanstvena literatura predlaže različite pristupe za ocjenu poljoprivredno-šumarskih sustava prije odlučivanja u velike investicije (Alavalapati i Mercer 2004, Tojnko et al. 2011). Višekriterijska analiza odlučivanja (MCDA) koristan je metodološki pristup kada se ocjena više varijabli ne može lako pretvoriti u kvantitativne jedinice i na naš konačni cilj utječe više međusobno konkurentskih kriterija (Mendoza i Martins 2006). Osnovni problem u istraživanju je u razvoju sustava koji bi podržao donošenje odluka u odabiru najprikladnijih alternativa, s kombinacijom tehnološko-ekonomskog simulacijskog modela (analiza troškova i koristi (CBA)) i analitički hijerarhijski proces (AHP) višekriterijske analize odlučivanja (Belton i Stewart 2002).U ovom radu razmotrili smo različite scenarije za agroforestry regulaciju degradiranog područja sa silvo-pastoralnim sustavom, koristeći integrirano deterministički i višekriterijski model odlučivanja. Ispitali smo mogućnost za uzgoj divljači, običnog jelena (Cervus elaphus) i jelena lopatara (Dama dama) u ogradi.Područje istraživanja smješteno je oko deponije Gajke, Ptuj, sjeverno-istočna Slovenija (46°25’ N, 15°54’ E, 224 m n.v.). Širenje mirisa znatno je smanjilo vrijednost zemljišta. Zbog prekoračenja 75 % graničnih vrijednosti, podzemna voda je također degradirana. Površina zemljišta (područja istraživanja) oko deponije Gajke je 234.5 ha i podijeljena je na pet manjih područja (Područje 1 – 41.6 ha, Područje 2 – 68.8 ha, Područje 3 – 68.5 ha, Područje 4 – 48.1 ha, Područje 5 – 7.5 ha. Površina 5 namijenjena je proizvodnji stočne hrane, a ne za uzgoj divljači (ograda).Za potrebe naše studije slučaja, razvili smo integrirani tehnološko-ekonomski deterministički simulacijski model, s kojim ocjenjujemo ekonomsko opravdanost ulaganja. Struktura determinističkog simulacijskog modela (DSM) prikazana je na slici 1. Simulacijski model razvijen je u programu Excel i Visual Basic za aplikacije, što omogućuje simulaciju različitih scenarija. Sastoji se od tri osnovna modela: (i) Kalkulacijski model proizvodnja stočne hrane, (ii) Simulacijski model uzgoj divljači (upravljanje stada – jelen lopatar i obični jelen), i (iii) Simulacijski model ograda. Kalkulacijski model proizvodnja stočne hrane sastoji se od povezanih pod-modela: gnojidba (plan gnojidbe), rad i strojevi, i materijal. Simulacijski model uzgoj divljači sastoji se od povezanih pod-modela: upravljanje stada i obrok stočne hrane. Simulacijski model ograda sastoji se od povezanih pod-modela: stabla – silvo-pastoralni sustav i stabla – šuma. Struktura simulacijskog modela prikazana je na slici 2.Simulacijski model može simulirati različite scenarije za razdoblje 30 godina i 50 godina. S ovim simulacijskim modelom simulirali smo 384 različitih scenarija. Svaki scenarij sastoji od kombinacije od sljedećih ulaznih atributa: jelen lopatar, obični jelen, silvo-pastoralni sustav, šuma, ekološki uzgoj, naseljavanje područja 1, naseljavanje područja 2, naseljavanje područja 3, naseljavanje područja 4 i košuta za prodaju (tablica 8).U svakom scenariju uključena je barem jedna od navedene divljači i najmanje jedno područje naseljavanja. Varijabla "naseljavanje područja 1" znači da u prvoj godini, divljač naseljavamo u područje 1. Naseljavanje u području 2 počinje u trećoj godini, naseljavanje u području 3 počinje u šestoj godini, a naseljavanje područja 4 počinje tek u devetoj godini. Ako su odabrane varijable "naseljavanje područja 1" i "naseljavanje područja 2", područje 1 i 2 naseljeni su divljačinom u prvoj godini. Naseljavanje područja 3 počinje u trećoj godini. a naseljavanje područja 4 započinje u šestoj godini. Ako su odabrane varijable "naseljavanje područja 1", "naseljavanje područja 2" i "naseljavanje područja 3", područja 1, 2 i 3 naseljena su u prvoj godini, a naseljavanje područja 4 počinje u trećoj godini. Ukoliko su odabrane sve četiri varijable "naseljavanje područja", sva područja naseljena su u prvoj godini.Varijabla "Košuta za prodaju" znači da košute prodamo (prodana kao junad) i ne upotrijebimo za rasplod u stadu. U scenarijima gdje se košute koriste za rasplod, pod-model "Upravljanje stada" dizajniran je tako da košute automatski premjesti u sljedeće područje – parenje u srodstvu (inbreeding) tako je isključeno. Svi jeleni dvogodišnjaci su prodani.Uz kalkulacijski model "Proizvodnja stočne hrane" može se simulirati cijena paše, sijena i travnate silaže u smislu ekološke i konvencionalne proizvodnje. Ovisno o vrsti proizvodnje (konvencionalna ili ekološka), promjenjuje se vrsta, količina i cijena inputa.Pod-model "Upravljanje stada" može simulirati ekološki i konvencionalni uzgoj običnog jelena i jelena lopatara. U ekološkom uzgoju običnog jelena gornja granica je 5 odraslih životinja/ha, dok je gornja granica za jelena lopatara 10 odraslih životinja/ha. Životinje u prvoj godini svog života, rođena u stadu, također se smatraju u toj kvoti. Gornje granice propisane su u Pravilniku o ekološkoj proizvodnji i preradi poljoprivrednih proizvoda (Službeni glasnik RS, broj 71/2010). U smislu konvencionalnog uzgoja gornja granica za uvjetno grlo/ha običnog jelena i jelena lopatara je 1,4/ha (Kästner i Baumgärtel 2010). Performanse čimbenici (kao trudnoća košuta/jednogodišnjak (70 %), trudnoća košuta (90 %), uspješnost uzgoja teladi (85 %), godišnje pomlađivanje ženskih životinja (25 %) a godišnje pomlađivanje muških životinja (25 %)) upotrijebljeni su u pod-modelu, a oni se također mogu mijenjati. Informacije o prirastu i težini polovica običnog jelena i jelena lopatara preuzete su iz Kästner i Baumgärtel (2010).Pod-model "Obrok stočne hrane" omogućuje nam izračunavanje troškova stočne hrane, ovisno o vrsti uzgoja (ekološki ili konvencionalni). Pretpostavljajući norme i potrebe divljači (Naderer i Huber 2004, Riemelmoser i Riemelmoser 2006, Golze 2007) i hranjivih tvari hrane (Dlg 2011), uz pomoć optimizacijskog softvera "What’s Best Industrial for Excel, WB", moguće je dobiti optimalan sastav hrane (minimiziranje troškova hrane za životinje).Simulacijski model "Ograda" može simulirati razmještaj ograde. Svi ulazni podaci mogu se mijenjati. Pod-model "Stabla – silvo-pastoralni sustav" simulira strukturu i gustoću stabala u ogradi kada je u scenariju izabran silvo-pastoralni sustav. Kako bi područje bilo prihvatljivo za subvencije, broj stabala po hektaru ne smije prelaziti 250 stabala/ha. Kod ovog broja stabala pretpostavlja se, da je pokrov trave najmanje 80 %, a pokrov krošnji manji od 75 % (opisano u pravilniku o evidentaciji stvarnog korištenja poljoprivrednog i šumskog zemljišta) (Službeni glasnik RS, broj 122/2008). Pod-model "Stabla – šuma" namijenjen je za simulaciju pojedinih "otoka" stabala u ogradi. Na taj način povećala bi se biološka raznolikost, jer 17 različitih vrsta drveća uključeno je u ovaj pod-model. Površine u scenarijima gdje je "šuma" uključena su u Području 1 (4.2 ha), Području 2 (4.7 ha), Području 3 (4.4 ha) i Području 4 (4.2 ha). Kao što se može vidjeti u tablici 1, koristili smo gustoću 1.080 stabala/ha za šumske plantaže. U scenarijima gdje šuma nije uključena, spomenute površine su pod silvo-pastoralnim sustavom. Površina pod drvećem, gustoća stabala, vrsta drveća te cijena sadnica mogu se mijenjati u oba pod-modela.Scenariji se dodatno ocjenjuju s višekriterijskim modelom odlučivanja, pomoću analitičkog hijerarhijskog procesa (AHP) (podržano od strane stručnog softverskog alata Expert Choice (EC) 2000TM) (slika 4) Višekriterijski model odlučivanja izgrađen je od tri glavna kriterija (tehnološki, okolišni i ekonomski) (tablice 2, 3 i 4). Softverski alat EC omogućuje usporedbu kvantitativnih i kvalitativnih parametara. Kvantitativne vrijednosti prvo su prilagođene klasifikacijskim intervalima (tablica 5) a kvalitativne vrijednosti izravno se unose u EC (tablica 6). Ponder svakog kriterija temelji na parnoj usporedbi matrice. Preference u matrici procjenjuju se na skali od 1 do 9, gdje 1 iskazuje jednaku sklonost između dvoje kriterija a 9 najjaču sklonost za jedan kriterij iznad drugog. Ponderi kriterija bili su određeni tijekom brainstorminga između 6 stručnjaka putem parnih usporedba. Slika 3 prikazuje parno usporedbu između pojedinih kriterija. S višekriterijskom ocjenom, EC = 0,054 scenarij 160 za razdoblje od 50 godina smatra se najprikladnijim za regulaciju degradiranog zemljišta (tablice 7 i 9). Scenarij uključuje ekološki uzgoj običnog jelena u silvo-pastoralnom sustavu, naseljavanje svih četiri područja u prvoj godini i košute namijenjene za prodaju. Silvo-pastoralni sustav uključuje vrste drveća Acer pseudoplatanus, Fraxinus excelsior, Prunus avium i Alnus glutinosa, sa gustoćom 248 stabala/ha (62 svake vrste drveća/ha) namijenjene sječom nakon 50 godina (tablica 1). Neto sadašnja vrijednost (NSV) ovog scenarija na 8.0 % godišnje diskontne stope je 280.685 €, dok je interna stopa rentabilnosti (ISR) nešto više od 10 %. Posljednji korak u procesu odlučivanja je analiza osjetljivosti. Ponderi tehnološkog, ekonomskog i okolišnog kriterija bile su blago modificirane, kako bi mogli promatrati utjecaj na krajnji rezultat – scenari
Prikazana je mogućnost primjene sistemske dinamike pri zapošljavanju brodskog prostora (kapaciteta) u brodskoj kompaniji. U razmatranju rada sustava, dovest će u odnos tri ključne varijable: ...zaposlenje brodskog prostora (kapaciteta) izravnim posredstvom brodareva agenta, odgoda zaključivanja ponude brodareva agenta jer nema dostatno brodskoga prostora (kapaciteta) ili prihvaćenje ponude uz proširenje vlastitoga brodskog prostora (kapaciteta) unajmljivanjem ili kupnjom drugih brodova. Zaposlenje uz posredstvo samo brodareva agenta u izravnom je odnosu s mogućnosti ekspanzije sustava, što se odražava na širenje tržišta, veći prihod i, time, veću neto-zaradu. Odgoda zaključivanja ponude čini važnu kariku u sustavu jer se postavlja pitanje što će se njome dobiti ili izgubiti. Ona može značiti da se postaje nekonkurentan ili nepoželjan na tržištu. Prihvaćanje ponude uz prethodnu simulaciju optimizacije unajmljivanja potrebnoga dodatnoga brodskog prostora (kapaciteta) znači poslovnost te kompanije i predstavlja je na tržištu kao pouzdanog partnera. Proširenje kapaciteta unajmljivanjem brodskog prostora (kapaciteta) ovisit će o vozarinama i financijskoj mogućnosti te o odlukama o kapitalnom ulaganju za nove brodove. Model je testiran u realnim uvjetima na primjeru brodarske kompanije Atlanske plovidbe d.d. Za prikaz naznačenih rezultata simulacije koristit će se programskim kapacitetom DYNAMO iz 2004. godine.
This paper shows the possibility of system dynamics implementation when hiring shipping capacity in a shipping company. Three key variables will be put in relation to demonstrate how the system ...works: hiring shipping capacity directly through a shipping agent; shipping agent´s offer closing delay because there is not enough shipping capacity, accepting the offer with the expansion of one´s own shipping capacity, hiring or buying other ships. Hiring exclusively through a shipping agent is in direct relation to the possibilities of the system expansion, which opens up the possibilities of market expansion, higher income and consequently higher net profit. Offer closing delay makes a significant link in the system because it raises the question of what is going to be gained, or lost, with the delay. The delay can mean that something is becoming incompetitive or unwanted on the market. Accepting the offer, with previous simulation of the employment optimization of the required shipping capacity, means company´s business efficiency and represents it on the market as a reliable partner. The possibility of expanding by renting the shipping capacity will depend upon freight or financial possibilities as well as decisions regarding the capital investment in new ships. The model was tested in real conditions through the example of the shipping company Atlantska plovidba Inc. The programme capacity DYNAMO from 2004 is used to show the simulation results.
Prikazana je mogućnost primjene sistemske dinamike pri zapošljavanju brodskog prostora (kapaciteta) u brodskoj kompaniji. U razmatranju rada sustava, dovest će u odnos tri ključne varijable: zaposlenje brodskog prostora (kapaciteta) izravnim posredstvom brodareva agenta, odgoda zaključivanja ponude brodareva agenta jer nema dostatno brodskoga prostora (kapaciteta) ili prihvaćenje ponude uz proširenje vlastitoga brodskog prostora (kapaciteta) unajmljivanjem ili kupnjom drugih brodova. Zaposlenje uz posredstvo samo brodareva agenta u izravnom je odnosu s mogućnosti ekspanzije sustava, što se odražava na širenje tržišta, veći prihod i, time, veću neto-zaradu. Odgoda zaključivanja ponude čini važnu kariku u sustavu jer se postavlja pitanje što će se njome dobiti ili izgubiti. Ona može značiti da se postaje nekonkurentan ili nepoželjan na tržištu. Prihvaćanje ponude uz prethodnu simulaciju optimizacije unajmljivanja potrebnoga dodatnoga brodskog prostora (kapaciteta) znači poslovnost te kompanije i predstavlja je na tržištu kao pouzdanog partnera. Proširenje kapaciteta unajmljivanjem brodskog prostora (kapaciteta) ovisit će o vozarinama i financijskoj mogućnosti te o odlukama o kapitalnom ulaganju za nove brodove. Model je testiran u realnim uvjetima na primjeru brodarske kompanije Atlanske plovidbe d.d. Za prikaz naznačenih rezultata simulacije koristit će se programskim kapacitetom DYNAMO iz 2004. godine.
Govedarstvo je posebno značajna grana poljoprivredne proizvodnje u Republici Hrvatskoj. Pored toga, ova proizvodnja je nestabilna te se od sredine 1970-tih godina smanjuje broj krava. Kako je broj ...krava po obiteljskim gospodarstvima mali neminovno treba poticati uspostavu takvih proizvodnih jedinica koje će veličinom, tehnolo-gijom i proizvodnjom osigurati dobre ekonomske rezultate.
Cilj rada bio je ustanoviti ostvarene visine dohotka između farmi koje se razlikuju po broju muznih krava. Analizirane su tehnološke i ekonomsko značajke postojećeg načina držanja krava te mogućnosti poboljšanja ekonomičnosti povećanjem broja krava, poboljšanjem hranidbe i načina držanja. U istraživanju je korištena metoda ankete za analizu stanja. Izrađena je obračunska kalkulacija troškova proizvodnje koja omogućava analizu ekonomskih pokazatelja proizvodnje. Rezultati pokazuju da se držanjem 8 muznih krava primjenom boljih tehnoloških rješenja od postojećih i držanjem 30 ili 50 muznih krava, postiže znatno veći dohodak i znatno veća proizvodnost rada. Držanjem 50 muznih krava ostvaruje se dohodak od 59 kn po jednom satu rada, a što je veličina dohotka kojeg postiže prosječno gospodarstvo u EU.
Temeljeći se na ideji konvergencije koncepata i modela koji se koriste za strateško planiranje u realnom sektoru prema primjeni u javnom sektoru cilj ovog rada je razmotriti moguća unapređenja ...standardnog procesa strateškog planiranja na području regionalne ekonomike i to posebno u
situacijskoj analizi kao početnoj fazi procesa. Sukladno navedenom u radu je izveden simulacijski model primjene kvantificirane SWOT/TOWS matrične analize. U modelu su primijenjene kombinacije dvije metode situacijske analize i to SWOT i TOWS matrica, te su dodatno uvedene metode Fokus grupe i Delfi analiza. U odnosu na standardne metode izrade strateških dokumenata i analiza u području planiranja regionalne ekonomike predloženi model naglašava povezanost alata područja realnog
sektora sa procesima strateškog odlučivanja javnog sektora, smanjuje se subjektivizacija situacijske analize uvođenjem Delfi metode s utilizacijom ekspertnih i neovisnih znanja što je i glavni doprinos ovog modela. Simulacijski model izveden u radu pokazuje zadovoljavajuće ishode, te bi u nastavku istraživanja bilo moguće model primijeniti u rješavanju realnih problema strateškog planiranja na području regionalne ekonomike. Ograničenja modela vezana su uz kvalitetu izvođenja fokus grupe
(uzorak, ekspertiza glavnog moderatora), odabir stručnjaka za Delfi analizu i moderiranje Defli metode, te na proces izrade opcijskih akcija u TOWS matrici. Nalazi iz procesa modeliranja, diskusija modela i otvorena pitanja vezana uz moguća daljnja istraživanja, a sve temeljno na ideji konvergencije alata strateškog planiranja realnog i javnog sektora, predstavljaju i očekivani glavni doprinos ovog rada.
Suše mogu ozbiljno ograničiti prinose krmnih usjeva. Krmni međuusjevi mogu zbog toga predstavljati izvor stočne hrane u sušnim godinama. Cilj ovog rada je prikaz rezultata preliminarne studije ...ekonomske opravdanosti pojedinih krmnih međuusjeva u sjeveroistočnoj Sloveniji: talijanskog (jednogodišnjeg) ljulja (Lollium multiflorum Lam.), stočnog kelja (Brassica oleracea L., convar.: acephala (DC) Alef. var viridis) i sudanske trave (Sorghum sudannense (Piper) Stapf). Na temelju rezultata poljskih pokusa i ostalih podataka izgrađen je tehnološko ekonomski simulacijski model proizvodnje krmnih međuusjeva za procjenu troškova proizvodnje kod različitih proizvodno-tehnoloških parametara. Pojedini krmni međuusjev uključen je u teoretske proračune stočnih obroka za muzne krave, izrađene pomoću matematićkog optimizacijskog programa. Proračun troška stočnog obroka je osnova za komparativnu analizu ekonomske opravdanosti pojedinih krmnih međuusjeva.
PDF
