Bliži je objekt u hrvatskome jeziku objekt u akuzativu ili genitivu koji je akuzativom zamjenjiv. Dva su bliža objekta u genitivu: partitivni i slavenski genitiv. Uvjet za slavenski genitiv je da je ...predikatni glagol prelazan, a rečenica preoblikovana nijekanjem. Slavenski je genitiv, dakle, ostvariv samo u zanijekanim rečenicama i u njima je sinoniman s akuzativom, dok je u jesnoj rečenici u bliži objekt isključivo u akuzativu.
U radu se iznose metodološka načela za proučavanje dijalekatske sintakse. Prije pristupanja terenskome dijalektološkom istraživanju treba riješiti temeljna pitanja: što je cilj takvoga istraživanja, ...što je svrha, koja je namjera istraživača, što je mjesni govor, postoje li suvremene metode terenskoga istraživanja koje bi pridonijele boljem i, u današnjoj situaciji gubljenja posebnosti mjesnih govora, bržem sakupljanju građe. Cilj je istraživanja opisati sintaktički sustav pojedinih mjesnih govora i dobiti sintaktičke izoglose, te time i mogućnost opisa sintaktičkih značajki jednoga dijalekta, zatim narječja, te konačno hrvatskoga jezika. Za ovu su analizu primjeri ekscerpirani iz materijala dobivenoga terenskim istraživanjem mjesnoga govora Dražica. Mjesni govor Dražica pripada ikavsko-ekavskome dijalektu čakavskoga narječja. U radu se analiziraju dvije sintaktičke kategorije: atribut i priložna oznaka vremena, a s različitih metodoloških polazišta. Izdvojene su atributne sintagme kojima se izriču rodbinski odnosi i analiza prema u ovome radu ponuđenim metodološkim načelima pokazuje bogatstvo takvih izričaja. Priložne oznake vremena prikazane su prema dosad uobičajenim načelima sintaktičkih opisa, pa pokazuju neke posebnosti koje ne bilježe inodijalekatski sustavi. I pored uočenih razlika u odnosu na ostale analizirane ili opisane sintaktičke sustave, analiza sintaktičke razine pokazuje daje riječ o jedinstvenoj sintaksi hrvatskoga jezika.
Ideja o jedinstvu nauke svakako nije nova u istoriji filozofije, kao ni u istoriji nauke, ali je svakako i dalje vrlo aktuelna. Stoga, autorka u radu nastoji da ispita Karnapovu Rudolf Carnap ideju o ...jezičkom jedinstvu nauke, onako kako ju je on izložio u svom tekstu Logičke osnove jedinstva nauke. Istraživanju smo pristupili iz perspektive primene logičke analize kao relevantnog filozofskog metoda u cilju da dokučimo šta takvo razumevanje filozofskog metoda predstavlja za samu filozofiju. U tekstu Karnap analizira pojmove teorije nauke i logike nauke, pokušava da logičkom analizom naučnih iskaza i teorija iz različitih naučnih oblasti te uvođenjem pojma redukcije, dođe do jedinstva naučnog znanja. Za njega nauka je uređeni skup znanja sastavljen od jezičkih iskaza pa se logika nauke u skladu sa tim deli na logičku sintaksu i semantiku, a filozofija postaje logika nauke koja ima zadatak ispitivanja strukture naučnog jezika.
Hrvatski protestantski prijevod Novoga zavjeta izazivao je u hrvatskoj filologiji dosad najviše zanimanja zbog uočenih bitnih razlika u jezičnoj koncepciji njegova glagoljičkoga i ćiriličkoga ...izdanja, što ga razlikuje od drugih hrvatskih izdanja iz uraške tiskare. Najveći zahvati zabilježeni su pritom na razini grafije, glasova i leksika, čemu su hrvatski protestanti i sami pridavali najviše pozornosti, kako doznajemo iz brojnih predgovora njihovim objavljenim izdanjima. Premda nisu ni približno brojne kao razlike na drugim jezičnim razinama, zanimljive su i sintaktičke razlike između glagoljičkoga i ćiriličkoga Novoga testamenta (1562./1563.). Upravo se one u ovome radu raščlanjuju kao prilog boljemu poznavanju sintakse hrvatskih protestantskih izdanja.
The Croatian Protestant translation of the New Testament has raised great interest in Croatian philology because of large differences in the language concept of its Glagolitic and Cyrillic editions, being thereby distinguished from other Croatian editions published in Urach’s printing house. The largest interventions were recorded on the graphical and phonological levels, as well as vocabulary, to which the Croatian Protestants themselves paid the greatest attention, as we can observe from numerous prefaces to their published editions. Although they are not as numerous as differences on other linguistic levels, the syntactic differences between the Glagolitic and the Cyrillic New Testament (1562/1563) are also interesting. Therefore, it is exactly these differences that are analyzed in this article, as a contribution to the better understanding of the syntax of Croatian Protestant editions.
The aim of this dissertation was to explore a possible relationship between
language, advertisement and gender. A research was conducted on
advertisements that appear in women's magazines in English ...and B/C/S speaking
areas. A total of 1241 advertisments were collected from the American,
Croatian and Serbian magazine for women Cosmopolitan and Bosnian Azra. A
thorough and detailed analysis of both verbal and visual parts of
advertisements has been conducted, as well as the connection of the two.
Further, a contrastive analysis of verbal and visual parts has been conducted
also. The issue of Anglicisms has been the subject of exploration as well.
The focus of this research, however, was on gender stereotypes and their
representation in the media. Western society proved to be more open and has
reached a higher level of evolution in favour of women's rights than B/C/S.
The latter is still represented as traditional and family-oriented. The
attitudes towards bodies and the reproduction process are the same in both
societies: human species must be prolonged. Ageing and being overweight, on
the other hand, are considered to be taboos. They are considered to be the
signs of inability of reproduction, and as such are absolutely neglected in
the media. Anglicisms are freqently present in advertisements in B/C/S
speaking area. The infuence of English in the area of lexis is extraordinary:
words, expressions, phrases, idioms and idiomatic expressions are often
copied into B/C/S.
Cilj ove disertacije je da istraži odnose između jezika, reklame i roda.
Istraživanje je provedeno na reklamama koje se pojavljuju u ženskim
časopisima u engleskom i B/H/S govornom području. Skupljeno je ukupno 1241
reklama iz američkog, hrvatskog i srbijanskog časopisa Kozmopolitan
(Cosmopolitan) i bosanskog Azra. Temeljita i detaljna analiza tekstualnog i
vizuelnog dijela reklame je provedena, a takođe je uspostavljena i veza
između ta dva dijela. Dalje je provedena kontrastivna analiza tekstualnog i
vizuelnog dijela. Raspravljalo se i o anglicizmima u reklamama u B/H/S
govornom području. Međutim, centar istraživanja predstavljaju rodni
stereotipi, kao i reprezentacija istih u medijima. Pokazalo se, na temelju
istraživanja, da je zapadnjačko društvo otvorenije i da je dostiglo viši nivo
evolucije kada su u pitanju ženska prava od B/H/S društ(a)va, koje je još
uvijek tradicionalno i njeguje porodične odnose. Stavovi prema tijelu i
reprezentaciji istog su isti u obje kulture: ljudska vrsta se mora
reprodukovati/produžiti. Starenje i debljina su, s druge strane, tabuizirani
i o njima se ne raspravlja. Smatraju se znacima nemogućnosti reprodukcije
ljudske vrste i kao takvi su apsolutno zanemareni u medijima. Anglicizmi su
izrazito prisutni u reklamama u B/H/S govornom području. Uticaj engleskog
jezika je izuzetan u području leksike: riječi, izraza, fraza, idioma i
idiomatskih izraza.
Na tekstu najljepšega djela naše poznate kulturne djelatnice analiziraju se vrste zavisnih rečenica s obzirom na sintaktičku strukturu i na pragmatičke, tekstovne i druge srodne funkcije.
Jezik Ante Starčevića (1823–1896), izrazito važna hrvatskoga političara i pisca, još su suvremenici smatrali “osebujnim” (Mihovil Pavlinović). Međutim jezikoslovci do danas gotovo ništa relevantno o ...toj osebujnosti nisu rekli osim činjenice da je od 1850. Starčević dosljedno pisao ekavštinom. U ovome radu uočava se i raščlanjuje nekoliko odlika Starčevićeva jezika prema kojima je on Starčevićevim suvremenicima doista mogao biti “osebujan”. To su (1) irealna kondicionalna rečenica sa da + budem + gpr, (2) anteriorna temporalna rečenica s veznicima kon što i nakon što, (3) prijedložna skupina u supor (+ dat), (4), disjunktivno ali te (5) futur sa budem + inf.
U ovome radu prikazujemo sustav mađarskih glagolskih poimeničenja, kao nadopunu Laczkóva sustava, u kojemu takve imenice tvore jednoobrazni sustav kao ás-imenica felfedező ‘otkriće’, tEv-imenica ...felfedezte(kor) ‘kada je otkriveno’, ó-imenica felfedező ‘otkrivatelj’ i tTh-imenica felfedezett(je) ‘ono što je otkriveno’. Napravili smo sveobuhvatnu usporedbu inačica glagolskih imenskih konstrukcija temeljenih na složenom događaju ili temeljenih na vrsti događaja (npr. megoperálás ‘operiraranje’ nasuprot operáció ‘operacija’). Usporedba je napravljena na temelju njihovih glagolskih ili imenskih osobina koje su ‘specifične za mađarski jezik’ (vidjeti one osobine u tablici označene kurzivom), kao što je npr. nasljeđivanje obavijesne strukture. Što je ćelija u tablici svjetlije boje, to je vrsta imenice prema svojim osobinama „imenskija“ te istodobno i manje glagolska.
U prilogu će biti riječi o mjestu teksta u tradicionalnim, a potom i u nekim novijim jezikoslovnim teorijama. Posebno će se istaknuti važnost, ali i ograničenja praške teorije funkcionalne rečenične ...perspektive (koja je imala snažan utjecaj i na hrvatsko jezikoslovlje, naročito u tzv. aktualnoj sintaksi Josipa Silića). Naime već je aktualna sintaksa, napose ideja o obavijesnom ustrojstvu iskaza znatno pridonijela unapređenju sintaktičkih opisa, posebice kad je riječ o tzv. nekonstituentnim dijelovima rečeničnoga ustrojstva, ali i o redoslijedu članova rečeničnoga ustrojstva (zamijećeno je to u Gramatici hrvatskoga jezika koju supotpisuju članovi zagrebačke Katedre za hrvatski standardni jezik - Josip Silić i Ivo Pranjković). U nastavku će se razmotriti i druge (interdisciplinarne) teorije, ponajprije one koje se počinju izrazitije zanimati ne samo za tekst kao jezičnu strukturu nego i za komunikacijske aspekte jezika (tj. za jezičnu djelatnost). U takav će se kontekst postaviti pitanje koncepcije (budućeg) studija jezikoslovne kroatistike.
PDF
