Zakon o socijalnoj skrbi predstavlja najvažniji zakon u području uređenja sustava socijalne skrbi. Od 2011. godine prošao je kroz šest izmjena i dopuna koje su unijele i određene nesigurnost u ...postupanja centara za socijalnu skrb. Neke od tih promjena donijele su socijalnim radnicima dodatna radna opterećenja, a zbog čega moguće trpi redovni posao s korisnicima. Posebna pozornost u ovom radu posvećena je osvrtu na upravo takve, po centre za socijalnu skrb, posebno opterećujuće promjene Zakona o socijalnoj skrbi. Jednako tako, u radu se osvrće i na uvođenje nove organizacije rad u centrima za socijalnu skrb − »ured sve na jednom mjestu« tijekom 2011. godine koja se prema informacijama iz prakse ne primjenjuje jednako u svim centrima za socijalnu skrb. S obzirom na učestalost i nepromišljenost zakonodavnih izmjena te promjene i neujednačenost u organizaciji rada centara za socijalnu skrb u Hrvatskoj, sustav socijalne skrbi predstavlja nesiguran sustav kako za korisnike tako i za socijalne radnike.
Rezultati istraživanja (Kovačić, 2003.; Friščić, 2006.; Moštak Skupnjak, 2012.; Družić Ljubotina i Frišić, 2014. itd.) pokazuju kako su socijalni radnici u takvom sustavu izloženi profesionalnom stresu što u konačnici može rezultirati negativnim ishodima na osobnoj i profesionalnoj razini. Prema saznanjima iz prakse, sve češće se javljaju ozbiljna zdravstvena oboljenja što za profesionalnu zajednicu predstavlja posebnu brigu. Posljednji dio rada posvećen je izazovima, odnosno mogućnostima unaprjeđenja rada u centrima za socijalnu skrb pri čemu je posebno istaknuta potreba za ažurnijom i kvalitetnijom podrškom centrima za socijalnu skrb od strane Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, većim uključivanjem socijalnih radnika praktičara u radne skupine za izradu novih zakona u području socijalne skrbi, odnosno izmjenu postojećih te je istaknuta nužnost homogenizacije unutar struke socijalnog rada.
Posljednjih se godina, nemoćnošću medicine da djelotvorno odgovori na sve veći broj smrtonosnih ishoda bolesti, javlja snažna potreba za uspostavom palijativne medicine, pokreta hospicija i ...terapeutske primjene duhovne skrbi, kako bi se bolesnicima s progresivnim neizlječivim bolestima omogućilo holističko ublažavanje tjelesne boli i psihološke patnje medicinskom i duhovnom skrbi, kojima bi se poboljšala preostala kvaliteta života i omogućilo dostojanstveno umiranje. S tim ciljem, ovaj članak opisuje osnovne značajke, organizacijske oblike, zakonodavne okvire, potrebu uspostave i pristup palijativne medicine uvažavajući medicinske i duhovne potrebe terminalnih bolesnika.
Posljednjih desetljeća puno se istražuje i govori o stresu na radnom mjestu koji je povezan s fizičkim, psihičkim ili socijalnim odgovorom, tj. disfunkcijom koja proizlazi iz osjećaja osobe da ne ...može ispuniti sve što se od nje očekuje, a može ga uzrokovati niz različitih čimbenika kao što su količina rada, organizacija posla, loša komunikacija, radno okruženje i slično. Sindrom izgaranja nastaje kao posljedica prisutnosti više stresora na radnom mjestu te dugotrajne izloženosti istima. Cilj ovog rada bio je istražiti prisutnost i intenzitet profesionalnog stresa i sindroma izgaranja kod djelatnika intenzivne psihijatrijske skrbi i hitne medicine. Također, istraživani su čimbenici psihofizioloških napora povezanih s većim intenzitetom stresa u ispitanika te čimbenici povezani sa sindromom izgaranja. U istraživanje bilo je uključeno 63 djelatnika intenzivne psihijatrijske skrbi Klinike za psihijatriju Vrapče i 63 djelatnika Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Grada Zagreba. Korištena su tri standardizirana upitnika za samoprocjenu. Rezultati analize stresa na radnom mjestu kao značajnu izdvajaju kategoriju stresora „Organizacija radnog mjesta i financijska pitanja“. U toj kategoriji 70 % (N=88) od ukupnog broja ispitanika smatra da je stresor pod nazivom „Preopterećenost poslom“ dominantan izvor stresa (P=0,004). Procjena psihofizioloških napora pokazuje statistički značajnu razliku u kategorijama „Pritisak na poslu“ (P=0,001) i „Stres uzrokovan premalim radnim opterećenjem“ (P=0,004). Pri procjeni sindroma izgaranja 31,7 % (N=40) ispitanika ne pokazuje prisutnost sindroma izgaranja. Početno izgaranje uočeno je u 42,1 % (N=53) ispitanika, a visok stupanj izgaranja u 26,2 % (N=33) ispitanika. Rezultati dobiveni u ovom istraživanju ukazuju na potrebu provedbe programa sustavne prevencije i pomoći kod profesionalnog stresa i sindroma izgaranja te prepoznavanje specifičnih stresora za pojedinu ustanovu.
In the last decades professional stress taking the form of physical, psychological and social response has been investigated. The dysfunction caused by stress rests on a person's feeling that workplace demands cannot be fulfilled as expected. This is due to a series of factors: overwhelming workload, inadequate job organization, poor communication, and overall work environment. Burnout syndrome occurs as a result of multiple stressors in the workplace and long-term exposure to them. The aim of this study was to investigate the presence and intensity of professional stress and burnout syndrome in intensive psychiatric care and emergency medicine employees. The factors of psychophysiological work-related strains and their relation to higher intensity of stress and burnout syndrome in participants were explored. The survey included 63 intensive psychiatric care employees at the University Psychiatric Hospital Vrapče and 63 employees at the Institute of Emergency Medicine Zagreb. Three standardized self-assessment questionnaires were used. The results obtained by analyzing workplace stress highlight stressor category “Workplace organization and financial issues”. In this particular category 70% (N=88) of all participants believe that the stressor called “Excessive work” is a dominant source of stress (p=0.004). In assessing psychophysiological work-related strains, a statistically significant difference was found in the category “Pressure at work” (p=0.001) and “Stress caused by low workload” (p=0.004). In the evaluation of the burnout syndrome, 31.7% (N=40) of all participants was found without syndrome. Initial burnout was found in 42.1% (N= 53) of all participants, and 26.2% (N=33) of all participants showed a high degree of burnout. The results indicate the necessity of developing systematic programs for the prevention of professional stress with appropriate measures to improve working conditions in certain institutions.
Pastoralna skrb za hrvatske iseljenike stara je koliko su stare i migracije hrvatskih katolika ponajprije u obližnje zemlje, gdje danas žive i priznati su kao hrvatska nacionalna manjina, a zatim u ...posljednjih 125 godina kao skrb za iseljenike u europskim i prekomorskim zemljama. Poseban zamah pastoralna je skrb za hrvatske iseljenike doživjela europskim valom iseljavanja Hrvata u 20. stoljeću te osnivanjem Ravnateljstva dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu (Directio Nationalis Operum pro Migrationibus Croatis) 25. lipnja 1966. godine.
Nakon kratkoga povijesnoga pregleda razvoja hrvatske inozemne pastve u članku se iznose statistički podaci (stanje 31. prosinca 2018.) kao i pregled aktualnoga stanja i rasporeda pastoralnih prisutnosti po cijelome svijetu. U posljednjem dijelu članka riječ je o aktualnim izazovima i nekim posebnostima pastoralne skrbi za hrvatske iseljenike i njihove potomke.
Porast udjela starog stanovniÅ¡tva jedno je od glavnih obilježja demografskih kretanja u razvijenim zemljama 21. stoljeća. Projekcije predviÄ‘aju da će se u Europi do 2050. godine broj osoba ...starijih od 65 godina udvostruÄiti, dok će se broj starijih od 75 godina utrostruÄiti. Ovakva demografska slika dovodi do povećanih zdravstvenih potreba i zahtjeva osoba starije životne dobi te stavlja izazove pred sustav zdravstva, socijalne skrbi i povezanih sektora u brizi za starije u svrhu povećanja kvalitete života, produljenja samostalnosti te smanjenja troÅ¡kova skrbi. Koncept integrirane zaÅ¡tite na lokalnoj razini podrazumijeva povezivanje neformalne i formalne infrastrukture u kojoj druÅ¡tvo te socijalne i zdravstvene organizacije meÄ‘usobno suraÄ‘uju. Za utvrÄ‘ivanje potreba u skrbi o starijim osobama provedene su fokus grupe u gradu Rijeci, sa svim dionicima koji sudjeluju u skrbi za osobe starije životne dobi te s osobama starije životne dobi (75+). Obuhvaćene teme u fokus grupama bile su socijalna i zdravstvena zaÅ¡tita, izazovi starenja i skrbi za osobe starije životne dobi, padovi, koriÅ¡tenje lijekova, usamljenost, koji ukazuju na stvarne potrebe dionika u sustavu skrbi o starijim osobama, kao i stvarne potrebe osoba starije životne dobi. Kvalitativnom obradom podataka dobili smo razliÄita miÅ¡ljenja sudionika skrbi o osobama starije životne dobi, kao i miÅ¡ljenje samih starijih osoba, koja nam predstavljaju polaznu toÄku odluÄivanja o mogućim potrebnim intervencijama s ciljem povećanja godina života u dobrom zdravlju.
Od prve transplantacije srca 1967. u svijetu se na godinu izvede oko 3500 novih transplantacija srca, uz prosječno posttransplantacijsko preživljenje od 15 godina. Danas je sve češće da skupina ...pacijenata s transplantiranim srcem bude podvrgnuta nekardijalnim operacijama, što je novi izazov za anesteziološko zbrinjavanje zbog patofizioloških i farmakoloških interakcija s denerviranim presatkom srca, nuspojava imunosupresivne terapije, rizika od infekcije i odbacivanja transplantata. U ovom prikazu pacijentici s transplantiranim srcem potpuno
je uklonjena štitnjača (tiroidektomija) zbog papilarnog karcinoma štitnjače. Pacijentica je bila I. kategorije prema klasifikaciji NYHA-e (New York Heart Association) i III. kategorije prema klasifikaciji ASA-e (American Society of Anesthesiologists), uz urednu funkciju alopresatka i stabilan sinusni ritam. Zahvat je izveden u općoj endotrahealnoj anesteziji. Neuromuskularni blok prekinut je sugamadeksom (Bridion®, Merck) i bolesnica je otpuštena kući nakon 3 dana.
Demencija predstavlja progresivno propadanje intelektualnih funkcija uzrokovano kroničnim bolestima mozga. S obzirom na demografske promjene koje su vidljive u starenju stanovništva, demencija ...postaje javnozdravstveni problem. Cilj je ovog istraživanja ispitati znanje učenika medicinske škole i studenata studija sestrinstva o Alzheimerovoj i drugim demencijama. U ovom presječnom istraživanju (N=236) sudjelovalo je 127 učenika Medicinske škole Ante Kuzmanića u Zadru i 109 studenata Odjela za zdravstvene studije Sveučilišta u Zadru. Za potrebe istraživanja konstruiran je upitnik o općim i specifičnim karakteristikama ispitanika. Znanja ispitanika provjerena su tvrdnjama iz Testa znanja o Alzheimerovoj i ostalim demencijama Hrvatskoj zavoda za javno zdravstvo, koji se sastoji od deset tvrdnji na koje se odgovara s „točno“ ili „netočno“. Signifikantnost rezultata ispitana je Kolmogorov-Smirnov i Shapiro-Wilk testom. Za promatrane hipoteze u istraživanju, testiranje se provelo putem Hi kvadrat testa, Mann-Whitney U testa i Kruskal-Wallis testa. Razina znanja učenika srednje medicinske škole i studenata studija sestrinstva na Testu znanja o Alzheimerovoj i drugim demencijama iznosi x̅=7,22 , Sd=1,332; Min =3; Max=10. Učenici petih razreda srednje medicinske škole pokazuju najvišu razinu znanja (p=0,008). Međutim, kod studenata studija sestrinstva nema statističke značajnosti unutar promatranih skupina. Najviše vrijednosti dobivene su odgovorom na pitanja „Želio bi se dodatno usavršavati u skrbi za osobe s demencijom“ (x̅ =4,03; Sd=1,19,), a najniže vrijednosti dobivene su odgovorom „Osobe s demencijom imaju adekvatnu skrb i njegu u Hrvatskoj“ (x̅=2,55; Sd=0,91).
Dementia is a progressive deterioration of intellectual functions caused by chronic brain diseases. Considering the demographic changes that are visible in the aging of the population, dementia is becoming a public health problem. The aim of this research is to examine the knowledge of medical school students and nursing students about Alzheimer's and other dementias. 127 students of the Ante Kuzmanić Secondary Medical School in Zadar and 109 pupils of health care division of the university of Zadar participated in this average research (N=236). When it comes to the meaning of the research, questionnaire is constructed, a questionnaire was constructed on sociodemographic characteristics and questions that examine previous experience and knowledge about treating patients who suffer from dementia and the desire of respondents to further improve their care in people with dementia. Furthermore, the Knowledge Test on Alzheimer's and other dementias from the Croatian Institute of Public Health was used, which consists of ten statements that are answered with true or false. The results significance was assured by Kolmogorov-Smirnov and Shapiro-Wilk tests. Since for the number of points in the knowledge test, the level of significance does not exceed 0.05, it can be said that the stated distribution is different from the normal one, which indicated the implementation of nonparametric statistical methods. For the hypotheses observed in the study, testing was conducted using the Hi square test, the Mann-Whitney U test, and the Kruskal-Wallis test. The level of knowledge of high school medical students and nursing students on the knowledge test is x=7,22, Sd=1,322; Min=3: Max=10 Fifth grade medical school students show the highest level (p<0,05). However, among nursing students, there is no statistical significance within the observed groups. We do not find differences in the knowledge of respondents who respondents who were well acquainted in health providing services appropriate for the people suffering from dementia compared to the statements in the knowledge test (p>0,05). The highest values were obtained by answering the questions: "I would like to further improve my care for people with dementia" (x = 4.0; Sd = 1.19). , and the lowest values were obtained by answering "persons with dementia have adequate care and nursing in Croatia. (x = 2.55; Sd = 0.91).
Pitanje ostvarenja dostojanstva, zadovoljstva, kvalitetnog socijalnog kontakta, ugode, privrženosti, dobrote i ljepote sastavni je dio ljudske egzistencije koji je razmatran kako u filozofskom, ...religijskom i socijalnom kontekstu, tako i na razini osobnog iskustva. Na taj se način dotiče i težnja prema postizanju zadovoljavajuće kvalitete života koja je prisutna u većine pojedinaca neovisno o dobi i spolu, ili tjelesnom i psihosocijalnom statusu. Shodno tome, spoznaja o važnosti podržavanja kvalitete života i u osoba s neizlječivim bolestima potaknula je brojna istraživanja o prikladnim interdisciplinarnim pristupima u cilju ublažavanja boli i poboljšanja psihofizičkog i socijalnog statusa u oboljelih. U tom smislu sve je češće razmatrana ideja da bi model palijativne skrbi, uz standardne medicinske pristupe, trebao objedinjavati i različite suportivnokomplementarne metode koje mogu utjecati na poboljšanje cjelokupnog psihofizičkog i duhovnog statusa
osobe. Na taj se način može razmatrati i primjena pokreta, dodira, imaginacije i progresivne mišićne relaksacije u sustavu palijativne skrbi budući da su holističke metode koje osnažuju urođene fiziološke/fizičke,
kognitivne, emocionalne i interpersonalne aspekte osobnosti u cilju poticanja mehanizama suočavanja i adaptivnih životnih potencijala osobe. Navedene tehnike također se mogu kombinirati, uz konvencionalne pristupe, i s drugim komplementarnim i art-terapijskim pristupima čime se, na principu sinergije, može potaknuti njihov još pozitivniji učinak. Takav pristup bio bi daljnji doprinos u realizaciji profesionalnih, etičkih i estetskih standarda u procesu podržavanja kvalitete života osoba obuhvaćenih sustavom palijativne skrbi.
Prolongation of life expectancy increases the likelihood of death caused by chronic illness and the need for medical and psychosocial support within the palliative care setting. Professionals working ...in the palliative care field need adequate education to work with dying patients in order to achieve greater expertise, but also to prevent professional burnout. The aim of this study was to examine the contribution of personal (i.e. communication skills, resistance, religiosity) and factors related to the work environment (i.e. social support) in explaining burnout (i.e. emotional exhaustion and disengagement) among palliative care professionals. The study was conducted on a sample of 123 professionals working in the palliative care setting (nurses, physicians, psychologists, theologians, social workers, physiotherapists, etc.). The results indicate that personal risk/protection factors, compared to work environment factors, were more closely related to burnout, especially when emotional exhaustion was considered. On the other hand, both personal and environmental factors had a significant role in the prediction of disengagement from work. The most significant predictor of both aspects of burnout was the communication skill of reporting bad news.
Sindrom kratkog crijeva očituje se malapsorpcijom koja je posljedica opsežne resekcije crijeva. Duljina crijeva preostaloga nakon kirurške resekcije smatra se glavnom odrednicom ishoda u tih ...bolesnika. Liječenje sindroma složeno je i nalaže multidisciplinarni pristup radi smanjenja morbiditeta i mortaliteta. Ovaj prikaz opisuje 60-godišnju bolesnicu koja je podvrgnuta multiplim resekcijama crijeva, što je rezultiralo preostalim tankim crijevom duljine 30 cm postduodenalno i terminalnom jejunostomom. Njezin boravak u jedinici intenzivnog liječenja zakomplicirao se zbog razvoja respiratornog zatajenja, bilateralne pneumonije i sepse. Pacijentica je mehanički ventilirana i liječena antimikrobnim lijekovima u skladu s rezultatima mikrobioloških pretraga i antibiogramom. Inicijalno je započeta potpuna parenteralna prehrana, dok se enteralna prehrana uvodila postupno. U liječenju bolesnice sudjelovao je multidisciplinarni tim sastavljen od anesteziologa, kirurga i gastroenterologa. Nakon četiri mjeseca bolničkog liječenja pacijentica je otpuštena kući opremljena tuneliranim središnjim venskim kateterom, a parenteralna je prehrana nastavljena u kućnim uvjetima u kombinaciji s peroralnim hranjenjem.
PDF
