U radu se analizira slabo poznati članak Antuna Mihanovića Zusammenstellung von 200 Laut- und Sinnvervandten Wörtern des Sanskrites und Slawischen iz 1823. godine, pri čemu se Mihanović prikazuje ...jednim od utemeljitelja poredbene slavistike. Mihanovićev članak sastoji se od dvaju dijelova. U prvom, uvodnom dijelu Mihanović donosi iscrpan popis svojih vrela i objašnjava svoje ciljeve. On kani dokazati da »slavenski jezik« pripada istoj jezičnoj porodici zajedno sa sanskrtom, ne manje nego što joj pripadaju grčki, latinski i njemački jezik. Drugi dio članka obuhvaća popis od točno dvjesto natuknica s riječima iz sanskrta i sličnozvučnih riječi slavenskih jezika. Iako se Mihanović povodi za površnom sličnošću riječi i njihovih značenja — jer pravila o zvučnim korelacijama indoeuropskih jezika tada nisu bila poznata — on pokušava uspostaviti osnovne zvučne korelacije između sanskrta i slavenskih jezika. Unatoč mnogim pogrješkama, naknadna istraživanja pokazuju da je gotovo polovica (98 riječi) Mihanovićevih korelacija izrađena od dobro utvrđeno srodnih leksema, što je izuzetan uspjeh za Mihanovićevo vrijeme. Iako je svoj članak napisao pod utjecajem strujanja njemačkoga romantizma, ideološka usmjerenost ne zasjenjuje značenje članka kao izuzetnoga priloga komparativnomu lingvističkomu istraživanju Mihanovićeva vremena.
Rad pokušava odgovoriti na pitanje kakvo je stanje jezikoslovne
kroatistike i hrvatskoga jezika u svijetu danas, nakon 20-ak godina
od samostalnosti Hrvatske. Jezikoslovna kroatistika nije doživjela
...„zamah i procvat“ koji se očekivao 1990-ih godina; karakterizira je
hermetičnost i nekomunikacija s inoslavistikama u Hrvatskoj i u
inozemstvu, kao i politizacija nekih jezičnih pitanja. Predstavljaju se
lektorati hrvatskoga jezika, književnosti i kulture (HJKK) na
inozemnim sveučilištima, posebice njihova reorganizacija 1990-ih.
Uzimajući u obzir vlastita iskustva i rezultate ankete s lektorima
HJKK, problematizira se neophodnost osnivanja krovne institucije
koja bi brinula o hrvatskom kao stranom/drugom jeziku i kojoj bi
jedan od prvih zadataka trebao biti profesionalizacija lektorskoga
zanimanja. Zaključuje se da dugoročna nacionalna strategija
promicanja HJKK na inozemnim sveučilištima ne postoji, kao ni
sustavna koncepcija jezične politike hrvatskoga kao
prvog/stranog/drugog jezika.
Little is known of Karel Havlíček Borovský (1821-56) outside Czechoslovakia, but his fellow Czechs revere him. He is one of their nineteenth-century culture heroes - satirist of great finesse and a ...shrewd but always humane journalist and politician. The Russian journey proved to be the turning point in Havlíček's life.
V mednarodni znanstveni reviji Slavia, ustanovljen v Pragi po prvi svetovni vojni, so sodelovali tudi slovenski avtorji, vendar razmeroma poredko. Nekaj razlogov za to je mogoče razbrati iz ...korespondence med urednikom Slavie Matijem Murkom in vodilnim slovenskim lingvistom Franom Ramovšem. Ramovš je l. 1923 kritiziral vsebino in uredniški koncept Slavie. Zavrgel je tradicionalni pojem filologije in se zavzemal za samostojnost jezikoslovja in literarne zgodovine. Slavistika bi morala biti strogo znanstvena, zato je zavračal težnje, naj bi se ravnala tudi po vidikih praktične uporabnosti. Nasprotno je Murko svaril pred pretirano specializacijo, zagovarjal je enotnost slovanske filologije in jo utemeljeval z njenimi družbeno koristnimi funkcijami. Spričo tega je polemika med Murkom in Ramovšem ilustrativna za takratno splošno stanje slavistike.
Članak donosi prijepis deset pisama iz korespondencije Franje Račkoga upućenih Vatroslavu Jagiću između prosinca 1862. i veljače 1873. godine. U prvom dijelu rada opisuju se politički i kulturni ...događaji te se prati i znanstveni rad Franje Račkoga i Vatroslava Jagića u tom razdoblju, potkrijepljen citatima iz spomenutih pisama. U drugom dijelu rada donosi se prijepis deset obrađenih pisama.
Provider: Czech digital library/Česká digitální knihovna - Institution: Academy of Sciences Library/Knihovna Akademie věd ČR - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by ...Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
U radu je predočeno osam pisama Julija Benešića Vatroslavu Jagiću, upućenih između kolovoza 1906. i ožujka 1918. Prvi dio rada obuhvaća opće biografske podatke o pošiljatelju i primatelju pisama te ...kratak pregled općih političkih i kulturnih zbivanja u Hrvatskoj spomenutoga razdoblja. Drugi dio ovoga priloga sadrži prijepis pisama kronološkim redom njihova nastanka i s osvrtom na sadržaj. Sva su pisma popraćena bilješkama.
Pisma Ivana Kostrenčića Vatroslavu Jagiću Jembrih, Alojz
Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti,
12/2015, Letnik:
33, Številka:
-
Paper
Odprti dostop
Još se uvijek ističe da su pisma znamenitih slavista, u povijesti slavistike, dragocjeni izvor za poznavanje životnih prilika i odnosa među njima, s jedne strane, a s druge strane, takva su pisma ...izvor relevantnih podataka i o društvenopolitičkim, kulturnim i znanstvenim pogledima o filološkoj tematici kojom su se bavili. Stoga su pisma pojedenih slavista iz prošlih razdoblja zahvalna građa za povijest slavistike. Da je tome doista tako, svjedoči četrnaest pisama Ivana Kostrenčića (1844. – 1924.) upućenih Vatroslavu Jagiću (1838.-1923.). Jedno je pismo iz Beča (1875.), jedanaest iz Zagreba (1895., iz 1896. jedno pismo) i jedno iz Crikvenice (1914.). Većina je pisama upućeno Jagiću iz Zagreba u Beč. Prvo je pismo iz razdoblja dok je Kostrenčić bio u službi dvorskog knjižničara u Beču, a zagrebačka su pisma iz razdoblja u kojemu je Kostrenčić bio prvi knjižničar Sveučilišne knjižnice (1875.-1911.), a potom i tajnik i blagajnik Matice hrvatske (od 1877.). Ovdje predočena pisma popraćena su bilješkama i komentarima.
PDF
