Istraživanja genetičara u Hrvatskoj, posebice profesora Jurića i Primorca,
pokazala su da je današnja hrvatska populacija genetički 50%
nasljednica izvornog stanovništa (haploidna grupa I ...“Croatian”), 25%
slavenskog (R1A “Slavic”) i 25% “ostalog” gdje je najprominentnija
grupa “Basque” (R1B). Što to nači za istraživanja na području hrvatske
humanistike i društvenih znanosti?Ne mnogo, jer prirodni geni ne igraju
osobitu ulogu u formiranju glavnih duhovnih markera – jezika i kulture.
Ipak postoji prostor za dobro smišljene zajedničke pothvate, no za njih
nam treba prvo i prvo međusobno razumijevanje i tolerancija. Kako je
lijepo napisao oko 1650. Blaise Pascal, ljudi posjeduju ili l’esprit de finesse
(humanizam) ili l’esprit de géometrie (prirodne znanosti) i ti se
“duhovi” teško sporazumijevaju. Srećom, pojedinaca koji posjeduju oba
bilo je tijekom povijest, od Aristotela do Einsteina, a sam Pascal je sjajan
primjer takva svestrana uma.
U radu se iznose osnovni podatci o III. kongresu hrvatskih slavista i o hrvatskome zasjedanju uredništva i radne skupine Općeslavenskoga lingvističkog atlasa (OLA), koja su oba skupa održana u ...listopadu 2002. u Zadru.
Doktorski rad donosi analizu onimijskoga sloja bosansko-humskih administrativnih i
stećkovnih tekstova koji su pisani ili klesani od X./XI. do XV./XVI. stoljeća. U uvodnome
dijelu rada Uvod u ...srednjovjekovnu onomastiku Bosne i Huma, donosi se kratak osvrt na
povijest Bosne i Huma, i definiraju se čimbenici koji su uzrokovali razvoj antroponimijske
formule, obrazlažu se teorijska podloga rada, metodološki postupci, te svrha i ciljevi
istraživanja, donosi se osvrt na sam predmet istraživanja, osnovne podatke o administrativnim
tekstovima, stećcima i knjigama zaduženja. U istome dijelu donosi se skontracija dosadašnjih
istraživanja definiranoga korpusa koja su provedena iz perspektive znanosti i umjetnosti,
prezentiraju se podaci o autorima i njihovim djelima koja su potpomogla znanstvenome
istraživanju korpusa. U dijelu Onomastička nužnost, vrijednost i terminologija (onomastička
os prostora i os vremena), definira se onomastička terminologija koja će biti potrebna za
razumijevanje i interpretaciju podataka i cijelokupnoga rada. U poglavlju Imenovanje ljudi u
Bosni i Humu s prikazom kulturnopovijesne pozadine, utvrđeno je u kojoj je mjeri onimijski
element rasprostranjen u geografski susjednoj i genetski srodnoj onomastičkoj građi.
Obrađeni su antroponimi i njihove podvrste, koje su obrađene po podrijetlu, obliku i značenju.
Proučavanje građe podrazumijevalo je prikaz razvoja antroponimijske formule, razradbu
slavenskih elemenata, strukture imena (tvorbeni tipovi, osnove, sufiksi) i njihovih fonoloških i
semantičkih karakteristika. Poglavlje Analiza bosansko-humskih prezimena, donosi rezultate
istraživanja u domeni bosansko-humskih prezimena. Definirane su faze razvoja i ustaljivala
prezimena, njihova struktura i semantika.
Unutar poglavlja Toponimijski sustav Bosne i Huma, utvrđene su vrste toponima, podrijetlo,
tvorba i stupanj očuvanja starijih imena i stranih elemenata u njima. Utvrđene su toponimijske
kategorije: imena naselja i privatnih površina. Urađena je semantička analiza toponimijskoga
korpusa, s obzirom na imena koja odražavaju prirodna svojstva regije i kulturne toponime koji
izražavaju čovjekovu djelatnost. Rezultati cjelokupnoga istraživanja su objedinjeni
Zaključkom koji sažima osnovne rezultate onomastičke analize administrativnih tekstova i
inskribiranih stećaka
The dissertation presents onomastic analysis of Bosnian and Herzegovinian administrative
texts and tombstone inscriptions written in the period from 10th to 16th century. Introduction
to medieval onomastics of Bosnia and Hum provides a brief overview of the history of Bosnia
and Hum, defines the factors that caused the development of the anthroponymic formulas,
explains the methodological procedures, purpose and objectives of the research, deals with the
subject of the research and provides basic information on administrative texts and tombstones.
In the chapter Onomastic necessity, value and terminology, terminology needed for the
understanding and interpretation of data and the entire work is defined. In the chapter Naming
people in Bosnia and Hum, names are analyzed with respect to their anthroponymic origin,
form and semantics. The development of the anthroponymic formulas determined the
structure of names (formation types, basics, suffixes) and their phonological and semantic
features. The section Analysis of Bosnian and Hum surnames provides the research results in
the field of Bosnian and Hum surnames. The paper defines the phases of surnames
development, their frequency and the formative ways.
In the chapter Toponymic system of Bosnia and Hum, the types of toponyms, the origin,
formation and degree of preservation of older names and foreign elements in them are
defined. Toponymic categories of place names and private areas are determined. A semantic
analysis of toponyms with respect to names that reflect the natural characteristics of the
region and cultural localities that express human activities is conducted. The Conclusion
summarizes the main results of onomastic analysis of medieval administrative texts and
tombstone inscriptions from Bosnia and Herzegovina.
Literarna zgodovinarka Marja Boršnik (1906, Borovnica – 1982, Mljet) je za seboj zapustila več kot sto člankov, monografije o A. Aškercu (1939, 1981), F. Celestinu (1951), I. Tavčarju (1973), knjigo ...Pogovori s pesnikom Gradnikom (1954), Prežihov zbornik (1957) ter Študije in fragmente (1962). Poleg znanstvenega dela je bila strokovno in javno angažirana, sodelovala je tudi pri povojni organizaciji pouka literarne zgodovine (Klasje), urejala in sourejala zbornike, slavistične časopise (Slavistična revija, Jezik in slovstvo), pisala članke za časopise Književnost, Sodobnost, Naša žena, Ženski svet, Ljubljanski zvon itd. in uredila vrsto izbranih del slovenskih pisateljic in pisateljev.
Študentje slavistike s prof. Antonom Slodnjakom na Levstikovi poti od Litije do Čateža maja 1958. Bilo je leto dni pred njegovo prisilno upokojitvijo iz idejno-političnih razlogov, ki je razburkala ...slovensko javnost.Na fotografiji hodi profesor Slodnjak na špici desnega kraka pohoda.
Nedavno je objavljen zbornik radova Arturo Cronia: L’eredità di un maestro a cinquant’anni dalla scomparsa (Esedra editrice, Padova, 2019.), koji su priredile Rosanna Benacchio i Monica Fin nakon ...znanstvene konferencije održane u Padovi 20.–21. studenoga 2017. u organizaciji Odjela za jezikoslovne i književne studije u Padovi i u suradnji s Akademijom znanosti, književnosti i umjetnosti Galileiana te uz pokroviteljstvo Talijanskoga udruženja slavista. Arturo Cronia (Zadar, 1896. – Padova, 1967.) nedvojbeno je jedan od utemeljitelja talijanske slavistike, koji se slavenskom filologijom bavio u ozračju svjetskih ratova 20. stoljeća i napetih političkih odnosa, a bitan dio svojega znanstvenoga djelovanja posvetio je komparatističkom proučavanju talijanske i hrvatske književnosti i kulture.
U ovome se radu razmatraju lažni prijatelji u slavenskim jezicima. Nastoji se razbistriti terminološko određenje tog jezikoslovnog fenomena i njegove pojavnosti te ponuditi raspoložive metode s ...pomoću kojih bi se eventualno moglo pristupiti izradi rječnika hrvatskih i slavenskih lažnih prijatelja.
