Osnivanje šumskih kultura u Hrvatskoj započelo je sedamdesetih godina 20. stoljeća. Otada je udio šumskih kultura u šumskom fondu Hrva t ske varirao tijekom godina, a danas iznosi oko 3 %. Nove ...znanstvene spozna je ukazuju na postojanje opravdanih razloga daljnjeg te povećanog os nivanja šumskih kultura u Hrvatskoj (posebice spontano povećanje prikladnih površina za njihovo osnivanje). U ovome radu prikazani su rezultati istraži vanja provedenog u okvirima projekta “Gospodarenje kulturama če tinjača”. Brojni pokusi koji su osnovani s ciljem odabiranja najprikladnijih vrsta i provenijencija za podizanje šumskih kultura u Hrvatskoj, do sada su osigurali rezultate za prvih 30 godina njihove starosti, prema kojima se uspjehom osobito is taknula zelena duglazija. Ona pridolazi u širokom spektru ekoloških uvjeta, što je čini pogodnom vrstom za osnivanje kultura na slobodnim šumskim i nešu m s kim površinama. Iz navedenih razloga dio istraživanja usmjeren je na ana lizu uspjeha provenijencija zelene duglazije 40 ili 45 godina nakon osniva nja pokusa na tri lokaliteta kontinentalnog dijela Hrvatske (rezultati s pod ru čja Istre su objavljeni). Statističkom analizom svih parametara (promjer, vi sina, volumen) istaknule su se provenijencije iz Savezne države Washington (El ma) i Europe (Danske i Bugarske) kao najuspješnije za osnivanje šumskih ku ltura u kontinentalnoj Hrvatskoj, te bi se trebale koristiti za osnivanje novih kultura.
U radu se istražuje sastojinska dinamika pretplaninske šume obične smreke u Niskim Tatrama u Slovačkoj. U posljednje je vrijeme stanje planinskih šuma smreke nezadovoljavajuće, a posljedica je to ...jakih olujnih vjetrova i napada potkornjaka. Istraživanje se ponajprije bavi rekonstrukcijom prirodnih poremećaja koji su utjecali na lokalitet.Istraživanje je provedeno na reprezentativnom lokalitetu na području planine Veľký Bok u Niskim Tatrama, središnja Slovačka. Nakon sječe sušaca, iz panjeva stabala smreke uzeli smo izvrtke (N=60). Koristili smo kriterij granične linije za procjenu pojave signala natprosječnog debljinskog prirasta.Rekonstruirali smo kronologiju lokalnih poremećaja i obnove sastojine. Jasno su se pokazale tri iznadprosječne kulminacije debljinskoga prirasta, u razdoblju do 1860–1880.; 1920−1940. i 1980−2000. godine. Istraživanjem povijesnih izvora potvrdili smo uočena razdoblja prirodnih poremećaja. Što se tiče obnove sastojine, 50 % analiziranih stabala zadovoljili su kriterij obnovljenih progala. Vremenski položaj prirodne obnove sastojine usko je povezan s pojavom jakih prirodnih poremećaja. Dobiveni rezultati ukazuju na činjenicu da su jaki vjetrovi prirodna pojava u pretplaninskim šumama smreke te da je ukupna tekstura istraživanih šuma posljedica djelovanja uzajamne kombinacije dinamike manjih i većih progala.
Tema rada je određivanje svojstava zapaljivosti i gorenja drva smreke. Opisuju se opća te mikroskopska i makroskopska obilježja smrekovine. Zbog široke primjene smrekovine vrlo je važna procjena ...njezinih svojstava zapaljivosti, posebno zato što su u smrekovim šumama na slovačkom području česti požari a smrekovo se drvo često koristi u graditeljstvu, industriji namještaja i sl. Svojstva zapaljivosti i gorenja analizirana u ovom radu jesu flash temperatura zapaljenja, temperatura spontanog zapaljenja, brzina gorenja te zapaljivost materijala izloženoga slaboj otvorenoj vatri.
Utvrđivanje utjecaja stanišnih elemenata na prisutnost šumske voluharice i žutogrlog šumskog miša provedeno je u Bosni na tri lokaliteta (Bitovnja, Zvijezda i Igman) u šumama bukve, jele i smreke. U ...svrhu definiranja uvjeta staništa, na svakoj plohi minimalnog kvadrata procjenjivani su i mjereni sljedeći parametri: prekrivenost zemljišta krošnjama stabala, ekspozicija, mikroreljef, prisutnost vode, drvnih ostataka, starost drvnih ostataka i prekrivenost zemljišta vegetacijom. Dobivenim rezultatima utvrđen je utjecaj navedenih stanišnih parametara na prisutnost šumske voluharice (Myodes glareolus) i žutogrlog šumskog miša (Apodemus falvicollis). Omjer smjese vrsta drveća, ponajprije veća prisutnost listača, kao i sama strukturna izgrađenost sastojine, utječu na povećanu prisutnost sitnih glodavaca. Manje vrijednosti veličine prekrivenosti zemljišta krošnjama stabala omogućavaju značajniju prisutnost šumske voluharice, dok staništa čije su vrijednosti ovog parametra veće, više pogoduju za nastanjivanje žutogrlog šumskog miša. Razvijen sloj prizemne vegetacije i grmlja kao što je Rubus sp., ima pozitivan utjecaj na prisutnost M. glareolus. Šumska voluharica bila je prisutnija na dijelovima sastojine koje su južno i istočno eksponirane u odnosu na druge strane. Količina drvnih ostataka u sastojini kao neophodan zaklon od prirodnih neprijatelja i mjesto na kojemu nalaze hranu, imala je važan utjecaj za prisutnost sitnih glodavaca na svim lokalitetima istraživanja.
Obična je smreka (Picea abies Karst.) vrsta koja prirodno uspijeva u visokom gorju u dolinama i mrazištima u kojima nema ozbiljnu konkurenciju drugih vrsta drveća, a u Europi se najviše koristila za ...osnivanje šumskih kultura. Obilježena je svojstvima pionirskih i prijelaznih vrsta drveća, osjetljiva je na ljetnu sušu, a tijekom razvoja na staništima stvara uvjete za razvoj klimatogenih šuma. Razvija se u regularnim i raznodobnim sastojinama, a u prebornim je manje zastupljena u omjeru smjese. Danas je izložena propadanju, tako da joj je postotak osutih krošanja u Hrvatskoj 59 %, i to u sastojinama koje se nalaze u najvišim debljinskim razredima, što upućuje na njihovu visoku dob i fiziološko slabljenje. Današnje sušenje uzrokuju velika suša, nepovoljna »kemijska klima« i kisele kiše te širenje na neodgovarajuća staništa uz izostanak nužne njege i obnove. Izmjerene su temperature u posljednjih 15 godina najviše u razdoblju od 150 godina otkada se mjere. Temeljem prosječnih godišnjih temperaturnih odstupanja za Europu od 1850. do 2009. godine uočavaju se dva hladna i tri topla razdoblja. Sve to smanjuje areal na kojem smreka ima dobre uvjete za razvoj. Obična je smreka značajna i vrlo upotrebljiva vrsta kojoj moramo u gospodarskim zahvatima uvažavati biološka svojstava, ekološke zahtjeve i gospodarske vrijednosti, što će joj osigurati veću stabilnost i bolji razvoj na pogodnim staništima i u sastojinama.
PDF
