Extended description:
Po vaseh mariborskega okraja so začeli z intenzivnim vpisovanjem ljudskega posojila za pomoč Skopju tudi kmetje, ki so v zadnjih treh dneh vpisali 14 milijonov 320.000 dinarjev. ...Tako so kmetje na območju na območju kmetijske zadruge Lovrenc na Dravskem polju vpisali milijon 756.000 dinarjev, v vasi Sela pa je povpreček na kmeta 15.000 dinarjev. Kmet Anton Urek z Mestnega vrha pri Ptuju je vpisal 100.000 dinarjev ljudskega posojila, prav toliko pa tudi Stanko Zupančič iz Hajdine pri Ptuju. Vpisovanje ljudskega posojila se po vseh vaseh še nadaljuje.
Maribor area - farmers signing a loan for helping Skopje, the capital of the Socialist Republic of Macedonia, which was devastated by an earthquake.
Original language summary:
Mariborski okraj - kmetje vpisujejo posojilo za pomoč v potresu prizadetem Skopju, glavnem mestu SR Makedonije.
Extended description:
Po vaseh mariborskega okraja so začeli z intenzivnim vpisovanjem ljudskega posojila za pomoč Skopju tudi kmetje, ki so v zadnjih treh dneh vpisali 14 milijonov 320.000 dinarjev. Tako so kmetje na območju na območju kmetijske zadruge Lovrenc na Dravskem polju vpisali milijon 756.000 dinarjev, v vasi Sela pa je povpreček na kmeta 15.000 dinarjev. Kmet Anton Urek z Mestnega vrha pri Ptuju je vpisal 100.000 dinarjev ljudskega posojila, prav toliko pa tudi Stanko Zupančič iz Hajdine pri Ptuju. Vpisovanje ljudskega posojila se po vseh vaseh še nadaljuje.
Česte promjene propisa u državnom sustavu rada ugrožavaju prava radnika koja nisu izvor krize u društvu i državi. Naprotiv, poštovanjem radničkih prava - bez obzira na vrstu vlasništva – može se ...ostvariti napredak i bitno ubrzati razvoj. Autor u raspravi prikazuje stanje u svijetu rada (međunarodne aspekte), stanje u državnom sustavu rada Republike Hrvatske, upućuje na izvore radničkih prava i ustavna načela o socijalnoj sigurnosti i socijalnom osiguranju, a zatim se osvrće na zakonske propise i potrebu uspostave primjerenijeg i racionalnijeg sustava rada u državi i prilaže katalog prava radnika, s objašnjenjem i uputom čitateljima.
Odličnost drže Cvetka HEDŽET TÓTH
Slavistična revija,
03/2006, Letnik:
54, Številka:
3
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Članek razpravlja o dilemah teorije v času po sesutju socializma boljševiškega izvora. Tako filozofija kot celotna humanistika sta soočeni z vprašanji, kako razlagati pojem napredka in zgodovine v t. ...i. postzgodovinski dobi, ki vrača teorijo na predkantovsko raven in s tem postaja prevladujoča kategorija toleranca. Klic nazaj k naravi kritično sooča ciklizem in linearizem, zato članek opozarja na pomembnost ohranjanja utopije in zmožnost utopičnega mišljenja, saj je že ideja humanistike same, zrasla v utopiji. Sodobni čas, ki pomeni renesanso etike oziroma etizacijo sveta, ne more zaobiti antropoloških temeljev utopične oz. anticipirajoče zavesti, ki je vedno tostranska, znotrajsvetna in kot taka ne dopušča onostranskega, absolutnega utemeljevanja, ohranja pa idejo nesmrtnosti.
Extended description:
Dobrodelna razstava, zbiranje denarja za novo pediatrično kliniko; izjave dr. Križišnik, Sklad za izgradnjo nove Pediatrične klinike, Zgonik, Mobitel d. d., Milan Kučan, ...predsednik RS, Brigita Bukovec, atletinja, olimpijska podprvakinja iz Atlante.
Ljubljana: The opening of a charity exhibition »Kam so vsi medvedki šli« (Where did all the teddy-bears go?)
Original language summary:
Ljubljana - otvoritev dobrodelne razstave »Kam so vsi medvedki šli«.
Extended description:
Dobrodelna razstava, zbiranje denarja za novo pediatrično kliniko; izjave dr. Križišnik, Sklad za izgradnjo nove Pediatrične klinike, Zgonik, Mobitel d. d., Milan Kučan, predsednik RS, Brigita Bukovec, atletinja, olimpijska podprvakinja iz Atlante.
The paper deals with the concept of solidarity as a key concept of Catholic social teaching. The paper has been a logical continuation of the author's solidarity issue consideration since 1980s, in ...particular the issue of synergetic effect of the sociological legal and theological insights. The latter flourished in Croatia in particular in the period between 1995-2005 when theological thought contributed significantly to understanding of solidarity and its conceptual differentiation from similar concepts such as charity, compassion, brotherhood etc. In the field of social sciences solidarity has shown itself as an autonomous and important concept and from a theological viewpoint it is the most important virtue of Catholic social teaching. The etymological insight into solidarity, its social role and its integrational potential are indisputable.
The author reflects on the phenomenon in contemporary society called the culture of egoism which has become the ideology of modern man. This ideology always excludes the other, the one who is ...different, because it is concerned with one–way egotistical activities based on domination. The result is division in society causing permanent conflict and ending, as a rule, in self–destruction. Instead of a culture of egoism, always ideology–based, a culture of solidarity is recommended as the way in which to live and work for one’s personal and also the common good. Here solidarity is understood and accepted as a basic value which evolves into a principle and a mandatory course of action. After all, it is solidarity, and not egoism, which is the expression of the social nature of the human being.
Autor promišlja pojavu u suvremenom društvu nazvanom kultura sebičnosti, koja je tijekom vremena, postala ideologija modernog čovjeka. Ideologija uvijek isključuje drugoga, različitoga, jer je riječ o jednosmjernomu, sebičnomu, djelovanju temeljenomu na dominaciji. Posljedica toga su podjele u društvu koje izazivaju trajne sukobe i koje nerijetko završavaju samouništenjem. Umjesto kulture sebičnosti, redovito temeljenoj na ideologiji, predlaže se kultura solidarnosti kao način života i rada za osobno i opće dobro. Riječ je o solidarnosti koja se izabire kao temeljna vrednota koja postaje načelo i obvezni način djelovanja. Solidarnost, a ne sebičnost, izriče društvenu ili relacijsku narav čovjeka.
Polazište je rada tvrdnja pape Franje kako je politika častan oblik djelotvorne milosrdne ljubavi. Temeljem te tvrdnje, logički je zaključiti kako je samo vjerodostojno poštena osoba prikladna za ...politiku. Političari u svojem govoru i djelovanju moraju biti časni ljudi, a ne pokvareni, kako bi se mogli vjerodostojno zauzimati i promicati opće dobro. Pokvareni političari nemaju za cilj dobro građana, nego isključivo vlastite interese pa time stvaraju u cijelom društvu ozračje nepoštenja, koje se na društvenoj razini očituje kao grešne strukture. Istina je, postoje brojne zapreke njihovu poštenomu djelovanju. Ipak, to ih ne oslobađa obveze poštenja u zvanju političara.
Pope Francis, in quoting the social teaching of the Church in Cesena, Italy, affirms that politics is “a very honourable form of charitable love”. Based on this claim, it is logical to conclude that only an honest and credible person is suited for politics. It is imperative that politicians, both in their speech and in their actions, be honourable and in no way morally corrupt in order that they may become engaged for and promote the common good. Depraved politicians do not have as their goal the good of citizens, but rather only their own interests, and so they create an atmosphere of dishonesty in all of society. On the societal level this is manifested in the form of sinful structures. In truth, there exist numerous obstacles to honourable activity, still, this fact does not exempt politicians from their obligation to be honest in their vocation as politicians.
Pitanje milosrđa i solidarnosti može se promatrati pod različitim aspektima. Gledajući iz perspektive društvenoga nauka Crkve, ono se u znatnom dijelu odnosi na problematiku preraspodjele dobara i ...siromaštva. Davanje milostinje je kroz čitavu povijest Crkve odgovor na stanje siromaštva osoba pokraj nas. Premda je davanje milostinje kao izričaj kršćanske ljubavi i danas validno načelo crkvenoga
učenja i prakse, u prošlosti se manje analiziralo uzroke siromaštva te je naglasak bio gotovo ili u potpunosti na toj praksi kada je riječ o nejednakostima među ljudima. S razvojem društvenog nauka Crkva sve više analizira uzroke siromaštva te traži promjene sustava kako bi se umanjile nejednakosti. Uzroci bez sumnje ne leže samo u siromašnim pojedincima ili narodima nego su sami mehanizmi funkcioniranja suvremenoga društva, poglavito gospodarstva, oni koji proizvode siromaštvo i produbljuju nejednakosti između malog broja bogatih i sve većih masa siromašnih. Stoga milostinja, koliko god poželjna i potrebna, nije dostatan odgovor na te pojave, nego se u suvremenom svijetu, karakteriziranom globalizacijskim procesima i visokim stupnjem međusobne ovisnosti pojedinaca i država, zahtijeva adekvatan odgovor koji Crkva vidi u solidarnosti shvaćenoj ne kao pukom suosjećanju sa siromašnima i stradalnicima, nego kao aktivnom načelu uređenja međuljudskih odnosa koje teži prema institucionalnom strukturiranju u svrhu ostvarenja općeg dobra i društvene pravednosti. U ovom ćemo radu najprije analizirati odnos prema siromaštvu i uzrocima siromaštva. Drugi dio će predstaviti ukratko crkveno učenje o milostinji i njezinu povezanost s kreposti pravednosti da bismo onda prešli na područje solidarnosti te razmotrili pitanje mogućnosti institucionaliziranja te socijalne kreposti u suvremenom društvu.
Međugeneracijska obiteljska solidarnost (IGFS) važna je za
socijalnu koheziju i ugrožena je migracijom. Malobrojni su
znanstveni dokazi o tome kako migranti održavaju
međugeneracijsku obiteljsku ...solidarnost. U Austriji je 2016.
boravilo 421 875 migranata iz bivših jugoslavenskih
republika, od kojih je većina došla iz Bosne i Hercegovine
(162 021) i Srbije (137 057). Imigranti iz tih zemalja
uglavnom su ekonomski migranti koji su se iselili u
šezdesetim godinama dvadesetoga stoljeća i izbjeglice iz
balkanskih ratova 1990-ih. Pregled literature pokazao je da
prethodnih istraživanja međugeneracijske solidarnosti u
obiteljima migranata u Austriji gotovo nema. Nisu
pronađene objavljene studije koje se izravno bave ovom
temom. Kako bi se produbilo razumijevanje ove
problematike, tri žene koje su 1990. godine izbjegle iz Bosne
i Srbije ispitane su o obiteljskim strukturama, obiteljskom
životu i obiteljskoj solidarnosti polustrukturiranim dubinskim
intervjuima koji se temelje na kvalitativnoj sociološkoj
metodi. Rezultati pokazuju da premda iseljavanje slabi
međugeneracijsku obiteljsku solidarnost u smislu učestalosti
kontakata, prevladava visoka normativna solidarnost i
rezultira osjećajima krivnje i neispunjenim obiteljskim
obvezama. Podrška roditeljima i rodbini iskazuje se slanjem
novca i robe u domovinu.
Exemplis discimus Cindori, Sonja; Kuzelj, Valentino
Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci (1991),
01/2019, Letnik:
40, Številka:
2
Journal Article
Odprti dostop
Ekonomske krize s kraja 20. i početka
21. stoljeća aktualiziraju prijepore oko uloge države u socio-ekonomskom životu
društva. Populistički pokreti izrasli na posljedicama posljednje velike krize
iz ...2008. pozivajući se na socijalnu državu i socijalnu pravdu, smjeraju
rastakanju demokratskoga poretka. Zbog toga se imperativnim nameće poznavanje
nastanka socijalne države, njezine
konstitucionalizacije i jačanja opće solidarnosti u poslijeratnim godinama
druge polovice 20. stoljeća. Radi jačanja socijalne države nužno je promotriti
neoliberalnu kritiku njezine koncepcije te snagom tumačenja načela socijalne
države i socijalne pravde proizišlima iz recentne ustavnosudske prakse
pristupiti reafirmaciji koncepta socijalne države kao države općeg blagostanja.
Vodiljom na putu reafirmacije vrijednosti i redefinicije njezina sadržaja
nameće se skandinavski model socijalne države, posebice dansko oživotvorenje,
tzv. flexicurity modela, a najpogodnijim sredstvom njezina ostvarenja fiskalni
suverenitet države. Jačanjem poreznoga kapaciteta, uvažavajući ustavna
ograničenja oporezivanja, moguće se približiti skandinavskom modelu aktivne
socijalne države kao jamcu sigurnosti i mobilnosti te izgraditi novu državu
opće solidarnosti.
Economic crises from the last decade of
20th and the beginning of 21st century actualize controversies about the role
of state in the socio-economic life of the society. Populist movements that
arose from latest large economic crisis in 2008, by promising the realization
of social state, are actually aiming for dissolution of democracy. Considering
that it is imperative to know about genesis of social state, its
constitutionalization and strengthening of solidarity in the post-war years of
second half of 20th century. With a goal of strengthening social state it is
indispensable to observe the neoliberal critique of its conception and – by the
authority of interpretation of social state and social justice principles that
arose from recent Constitutional Court
jurisprudence – to approach to reaffirmation of social state concept as new
welfare state. Role model on the path to reaffirmation and redefinition should
be Scandinavian social state, especially Danish realization of so called
flexicurity model. Optimal instrument in its realization should be fiscal
sovereignty of a state. By strengthening
states taxation capacity, and respecting the constitutional limits of taxation,
it is possible to get closer to realization of Scandinavian model of active
social state that guarantees both security and mobility, and to build new
welfare state on these grounds.
PDF
