Priča One kacige Jelinić, Igor
Subterranea Croatica,
12/2019, Letnik:
17, Številka:
2
Paper
Odprti dostop
Priča nam uz pomoć arhivskih fotografija opisuje događaje i ljude koji su se kretali u alpinističkim i speleološkim krugovima u Karlovcu u periodu od 1980. do 1997. godine, a sve kroz perspektivu ...jedne kacige. Sudbina joj je odredila da ju koriste mnogi, što je njenu priču učinilo vrlo zanimljivom. Prateći priču prisjećamo se već pomalo zaboravljenih detalja, ljudi i događaja pa se pokušaj opisa karijere jednog komada opreme spontano pretvorio u prilog poznavanju povijesti karlovačke i hrvatske speleologije.
Višegodišnjim istraživanjem pećine Bobinac-Kozerina iznad Sinca došlo se do vrlo zanimljivih arheoloških nalaza. Čitave keramičke posude, ostaci gorenja u zadnjoj dvorani, te više komada dobro ...očuvanih drva naslaganih u srednjem dijelu pećine, od kojih je jedan komad izdubljen i izgleda da je korišten kao baklja, kao i vrlo dobro očuvani ulomci keramičkih posuda u prvoj dvorani i malom kanalu na dnu ove pećine. Čini se da su u Bobinac – Kozerinu ljudi ulazili višekratno, unoseći keramičke posude zasad nepoznatoga sadržaja, da su unutra palili vatru, boravili, unosili drvo (analize su pokazale da se radi o hrastu) i naravno baklje, te sagradili jedan kameni podest na samome kraju pećine. O višekratnoj upotrebi i to više ljudi, govore izlizanost stijena na nekoliko mjesta pogodnih za hvatanje pri prolasku u unutrašnjosti pećine kao i veća količina (pa i poprilično velikih) keramičkih posuda. O namjeni ove pećine u prapovijesti je postavljeno više mogućih hipoteza. Radi li se o svetom ili profanom prostoru, tj. da li je to bila neka vrsta svetišta ili opet zbjeg u nekoj neprilici? Svakako se nakon dosadašnjih obavljenih analiza može reći da se radi o nalazima iz srednjeg brončanog doba. Vrlo je zanimljivo da se radi o speleološkom objektu svega nešto preko kilometar (a u istom brdskom masivu) udaljenom od čuvenog srednjobrončanodobnog lokaliteta - pećine Bezdanjače pod Vatinovcem. Ipak, uz sva istraživanja i analize te znanstvene spoznaje priroda i namjena ovog nalazišta ostaju obavijene velom tajne već više od 3 tisućljeća.
Masiv Dinare obuhvaća gorski lanac Dinara-Kamešnica dug stotinjak kilometara. Najviši vrh Dinare, Veliki Troglav (1913 m) nalazi se na teritoriji Bosne i Hercegovine dok se najviši vrh Hrvatske ...(Dinara 1831 m) nalazi upravo na Dinari. Speleološka istraživanja Dinare počela su 1984. godine, a najviše objekata istraženo je 2010., 2014. i 2020. Do sada je na Dinari i njenim padinama istraženo nešto više od pedeset speleoloških objekata,a poznati su ulazi još gotovo toliko njih.
Projekt „Mali Šibenik- veliko bogatstvo podzemlja" proveden je tijekom dva termina u 2018. godini u okolici grada Vrgorca. Ekspediciju je organizirala udruga Breganja u suradnji s gradom Vrgorcem i ...SAK Estrem. Pronađen je 21 objekt od kojih je 13 speleološki istraženo, a 11 topografski snimljeno. Znatan broj objekata pokazuje veliku bioraznolikost podzemnih vrsta i potrebu daljnjeg istraživanja ovog područja. Iako je najdublji istraženi objekt Bokšića golubinka (50.6 m), najzanimljivija fauna pronađena je u mnogim plićim objektima. Za skupine dvojenoga i pauka najznačajniji objekti su Jama malog ulaza, Golubinka u gaju, Antipatična, Rođendanska jama, Ošlja jama i Ančića velika golubinka gdje su nađene potencijalno nove vrste za znanost. Rezultate smo predstavili putem postera „Mali Šibenik- veliko bogatstvo podzemlja“ na Skupu speleologa Ogulin 2018., a organizirana su i predavanja za učenike i širu javnost Vrgorca. Cilj je bio utjecati na širu javnost, a posebice na mlade i njihovu razinu svijesti o očuvanju prirodnih bogatstava.
Tijekom 2006 godine, prilikom geoloških i hidrogeoloških istraživanjima prostora na budućoj lokaciji Centra za gospodarenje otpadom Splitsko – dalmatinske županije kod Kladnjica u općini Lećevica ...djelatnici Hrvatskog geološkog instituta su stupili u kontakt sa lokalnim speleolozima iz SD Špiljar iz Splita koji su na tom području pronašli 12 speleoloških objekata među kojima su se posebno isticali Golubinka u Kalaševin dugin njivaman dubine 210m sa ogromnom dvoranom na dnu površine 100x80m, visine 40m koja je svojim dimenzijama jedna od najvećih dvorana u dinarskom kršu i Jama pod Barišinovcem dubine 178m koja je najdublja jama Šibensko – kninske županije. Lokacija budućeg centra se nalazi na granici između dvije županije, pa su tako i navedeni speleološki objekti s obje strane te granice. U nekim objektima je pronađena znatna količina otpada kao i odbačene minsko – eksplozivne naprave. Izvršeno je i trasiranje i upušten traser u jednu od jama te je nakon 66 dana zabilježeno njegovo pojavljivanje na kaptiranom izvoru Jadro u zaleđu Splita. Kako su tom prilikom izrađeni tek profili speleoloških objekata, speleolozi SO HPK Sveti Mihovil iz Šibenika su poduzeli novo topografsko snimanje objekata, obilježavanje ID pločicama te prikupili i doradili foto dokumentaciju potrebitu za predaju objekata u Hrvatski speleološki katastar. Pri novom ciklusu istraživanja prošireno je suženje na dnu Jame pod Barišinovcem čija je nova dubina – 186m, a speleološki su obrađena još tri objekta koja su pronađena prilikom boravka na terenu. U topografskom snimanju Golubinke u Kalaševin dugin njivaman sudjelovali su i speleolozi HBSD i SO PDS Velebit, a u novim istraživanjima sporednog kanala na dnu, dubina jame je povećana na -214m, dok je tehničkim penjanjem pronađeno nekoliko perspektivnih uzlaznih okomitih kanala u kojima bi se moglo nastaviti istraživanje. Unatoč velikom protivljenju ekoloških udruga nastavlja se sa radovima na izgradnji budućeg centra za gospodarenjem otpadom.
Terenska istraživanja za Drugu biospeleološku ekspediciju – Pelješac 2019 su provedena između studenog 2018. i prosinca 2020. godine. Ekspediciju su organizirali Hrvatsko biospeleološko društvo i ...Breganja, a sudjelovalo je 27 biospeleologa i speleologa iz 9 udruga i 5 država.Posjećeno je 46 speleoloških objekata od kojih je 26 speleološki istraženo i izrađen je topografski snimak. Najdublja je Jama u priroju dubine 124 m, a najveća špilja Spilja Rupine duljine 93 m. U Tomasovoj spilji je pronađeno puno ulomaka keramike prapovijesne i antičke starosti.U 40 špilja i jama je sakupljana fauna. Otkriven je 1 novi rod pauka, 1 novi rod kornjaša i 10 novih vrsta iz skupina pauka, jednakonožnih rakova, skokuna i kornjaša.
Extended description:
Postojna: Postojnska in Škocjanske jame in različna načina komuniciranja z javnostjo. V Postojnski jami pričakujejo mladiče človeške ribice, v Škocjanskih prenavljajo ...razsvetljavo. Človeška ribica, izležena jajčeca, izjava Marjan BATAGELJ, lastnik, direktor družbe Postojnska jama, Škocjanske jame, vhod, zunanjost, za snemanje notranjosti Škocjanskih jam je potrebno dovoljenje ministra, izjava Gordana BELTRAM, direktorica Javnega zavoda Park Škocjanske jame.
Postojna: Expecting proteus (olm) offspring in Postojna Cave. A case and a story regarding the efficiency of a private manager on the one hand, and the red-taped state apparatus in Škocjan Caves on the other.
Original language summary:
Postojna: pričakovanje mladičev človeške ribice v Postojnski jami. Primer in zgodba o učinkovitosti zasebnega upravljavca na eni strani v Postojnski jami in zbirokratiziranega državnega aparata v Škocjanskih jamah na drugi.
Extended description:
Postojna: Postojnska in Škocjanske jame in različna načina komuniciranja z javnostjo. V Postojnski jami pričakujejo mladiče človeške ribice, v Škocjanskih prenavljajo razsvetljavo. Človeška ribica, izležena jajčeca, izjava Marjan BATAGELJ, lastnik, direktor družbe Postojnska jama, Škocjanske jame, vhod, zunanjost, za snemanje notranjosti Škocjanskih jam je potrebno dovoljenje ministra, izjava Gordana BELTRAM, direktorica Javnega zavoda Park Škocjanske jame.
Extended description:
Postojnska jama: človeška ribica izlegla jajčeca, arhiv - človeška ribica, nov akvarij, ribica in jajčeca, izjava Slavko POLAK, biolog, izjava Marjan BATAGELJ, direktor Zavoda ...Postojnska jama, turisti v jami.
Postojna: Proteus in Postojna Cave has laid eggs.
Original language summary:
Postojna: človeška ribica je v Postojnski jami izlegla jajčeca.
Učka je sa visinom od 1400m najviša planina istarskog poluotoka. U drugoj polovici 70ih godina prošlog stoljeća je kroz Učku probijen tunel duljine preko 5km te je njegovim probijanjem otkrivena ...kaverna koja je kroz nekoliko godina istražena u duljini od 1490m sa visinskom razlikom od 135m. Karakteriziraju ju veliki I nakošeni špiljski prostori nastali na kontaktu vapnenca I fliša. Kroz špilju protječe potok koji je kaptiran I čija se voda koristi na liburnijskom području. Oko dvadeset godina od otkrića kaverne, tada još maloljetnom, autoru se urezuje u svijest mogućnost povezivanja velike kaverne iz utrobe Učke s nekom jamom na površini (premda je pokušaja već bilo u godinama kada se istraživala tek otkrivena kaverna). U ovom članku, koji je svojevrstan uvod u sljedeći članak, autor opisuje pozadinu I razvitak te ideje na dugom putu do njene realizacije. Umjesto da čitatelju dosađuje suhoparnim podacima oko detalja napredovanja u istraživanju, autor čitatelja vodi preko nekoliko krških masiva Italije I Hrvatske gdje kroz razne primjere iz vlastitog, ali I tuđeg iskustva,uporno naglašava važnost praćenja I korektnog interpretiranja zračnih strujanja, kao I važnost tehničkog penjanja/priječenja vertikala te također I širenja prolaza. Tehnike koje su od davnih godina primjenjivane u svijetu te zbog kojih se dogodila velika ekspanzija u vidu istraženih kilometara. I tako, ideja je s godinama, iskustvom, znanjem I nekim lokalnim saznanjima dobila čvrste temelje, koji su doveli do logične pretpostavke da se na površini, gotovo iznad same kaverne, nalaze rupe malih dimenzija koje su kroz niz godina istraživanja raznih speleoloških objekata u okolici, zbog spomenutih dimenzija ostale nezamijećene, a kroz koje zrak nalazi svoj put prema kaverni. Pretpostavka se pokazuje točnom I počinju se otkrivati razne rupe promjera 0,1m od kojih je jedna predmet ovog članka, budući da se uz mnogo napornog rada dovela do velikih prostora na dubini od 200m I nalasku kolektora, a onda I konačno, do spajanja sa kavernom, čime joj je trenutna dubina -430m, a duljina premašuje 6km. No, zbog nekih zanimljivih testiranja sa cirkulacijopm zraka, nameće se mogunost da je cijela priča još mnogo veća.
Jamski sustav Crnopac Barišić, Teo
Subterranea Croatica,
09/2021, Letnik:
19, Številka:
1
Paper
Odprti dostop
Jamski sustav Crnopac (JSC) je nastao povezivanjem sustava Kita Gaćešina - Draženova puhaljka s jamom Oazom u kolovozu 2019. godine. Jamski sustav je novo ime dobio po planinskom grebenu pod kojim se ...nalazi. Godinu dana kasnije povezan je s obližnjom jamom Muda Labudova. S novom ukupnom duljinom od 54.355 m, dubinom od 797 m, i pet poznatih ulaza, Jamski sustav Crnopac je kako najdulja hrvatska tako i najdulja špilja Dinarskog krša.
S obzirom na svoj položaj u središtu Hrvatske, relativno blage klimatske uvjete i lagan pristup, speleološka istraživanja se mogu poduzimati gotovo tijekom cijele godine. Najveći broj istraživanja je poduziman kroz vikend istraživanja uz koje dodatne dane.
U okolini sustava postoji nekoliko drugih velikih špilja kao što su špilja Munižaba (9.911 m), Gornja Cerovačka špilja (4.035 m), Donja Cerovačka špilja (4.058 m), jama Duša (1.225 m) kao i desetine manjih jama s jakim zračnim strujanjima, pa je tako cijeli Crnopac planinsko područje s izrazito velikim speleološkim potencijalom.
Hrvatska gorska služba spašavanja je posljednjih godina izuzetno koristila pogodnosti ovog poligona za vježbu i unapređivanje tehnika speleospašavanja u Hrvatskoj.
