Lokrum je otok u sastavu grada Dubrovnika, zaštićen još od 1948. kao Posebni rezervat šumske vegetacije, kojima upravlja JU Rezervat Lokrum. U okviru ekološke mreže Natura 2000 Lokrum je registriran ...pod brojem HR4000017, kao Područje očuvanja vrsta i staništa (POVS), na osnovi 8 staništa, od kojih je jedno Potopljene i dijelom potopljene špilje (8330). Kao i većina jadranskih otoka, Lokrum ima jednostavnu geološku strukturu, građenu od dobro slojevitih vapnenačko-dolomitnih stijena, starih oko 85 milijuna godina. Geomorfološki su zapadna i južna obala tektonski povišene, uz obalne litice visoke preko 30 m, dok su istočna i sjeverna niže i pristupačnije. Svojevrsni geomorfološki fenomen je Mrtvo more, morsko jezero na otoku, povezano podzemnim kanalom s otvorenim morem. Prirodoslovna istraživanja sežu u davnu prošlost, a intenziviraju se u drugoj polovici 19. i početkom 20. stoljeća. Iako se neki krški fenomeni i špilje spominju ili su prikazani na topografskim kartama i razglednicama, speleološka istraživanja su u potpunosti izostala. Nakon detaljnih speleoloških istraživanja, utvrđena je djelomično poplavljena morska špilja, duljine 22 m i dubine 15 m, nastala abrazivno-korozijskim djelovanjem mora na predisponiranu tektonsku pukotinu.
Extended description:
Vsebina celotne oddaje Načrti podzemlja iz napovednika RTV Slovenija:
Zemljevidi so postali del našega vsakdana: številna potovanja se dogajajo najprej s prstom po cestah, ...železnicah, ko si zamišljamo pot do cilja. Prostorska predstavnost kraja, države ali celine je postala lahko dojemljiva in dokaj natančna. Kaj pa je s podzemnim svetom? Kako nastanejo ''jamovidi''? Najbolje to vedo in znajo strokovnjaki Inštituta za raziskovanje Krasa ZRC SAZU iz Postojne; spremljali smo jih na njihovih podzemeljskih poteh, ko so ''portretirali'' čudovite rove Postojnske jame. Skozi njihovo delo spoznavamo zgodovino jamskih risb in zemljevidov ter klasičen in sodoben način kartiranja, ki je lahko tudi do nekaj centimetrov natančen! Ob tej znanstveni poti pa nas je ves čas spremljala antična Ariadna, ki se je s klopčičem volne podala v podzemlje iskat svojega ljubljenega ...
Oddajo si lahko v celoti ogledate na www.rtvslo.si
Information:
A statement by Andrej Mihevc from the Karst Research Institute regarding the origins of karst caves and influent streams.
Original language summary:
Izjava Andrej Mihevc z Inštituta za raziskave krasa o nastanku kraških jam in rek ponikalnic.
Jama kod Rašpora (Grotta della marna, Abisso Bertarelli, Ženjkanja jama, Žankana jama*) nalazi se u neposrednoj blizini istoimenog sela, u
središnjem dijelu brdsko-planinskog lanca Ćićarije, koja se ...nalazi na sjevernom predjelu istarskog poluotoka, na nadmorskoj visini od 670 m.
Radi se o trenutno najvećem speleološkom objektu na području hrvatskog dijela istarskog poluotoka. Od trenutka kada su započela istraživanja Jame kod Rašpora do trenutka pisanja ovog članka prošlo je 95 godina. Ovaj članak je kombinacija objektivnog osvrta na bogatu povijest istraživanja jame koja je svojom (doduše krivio izmjerenom) dubinom od 450 m nekada slovila za najdublju jamu svijeta te subjektivnog opisa
istraživanja koja se provode, s većim
ili manjim pauzama, zadnja dva desetljeća.
Novim izmjerama, dimenzije
jame postepeno su se smanjivale.
Od slovenskih istraživanja i izrade
nacrta krajem 60-ih godina preko
hrvatskih istraživača koji su također
izradili nacrt glavnog kanala jame u
prvoj polovini 70-ih godina, službene
dimenzije jame su dugo godina bile
one s najkompletnijeg nacrta - onog
slovenskog. Po njihovim je izmjerama
dubina iznosila 361 m i duljina
1106 m. U novijoj povijesti, praćenjem
zračnih strujanja kojima jama
obiluje, za razliku od većine istarskih
jama, pažnja se posvetila tehničkom
penjanju dimnjaka te širenju uskih
prolaza što je dovelo do toga da jama
dodatno učvrsti status najvećeg speleološkog
objekta na području Istre
dimenzijama od preko 350 m dubine
i preko 5,5 km duljine. Nakon mnogobrojnih
istraživanja, pomalo paradoksalno,
istraživanja jame dalja su
od njihovog završetka negoli je to bio
slučaj na početku ove priče. Štoviše,
cirkulacija zraka i poneki otvoreni
upitnici, sugeriraju nam da smo još
uvijek tu negdje, na početku priče...
Značajni krajobraz Risovac - Grabovača kraj Perušića u Lici geomorfološki i speleološki je interesantno područje s brojnim estetskim, znanstvenim i obrazovnim vrijednostima. U sklopu projekta ...temeljnih geomorfoloških i speleoloških istraživanja, bez kojih nije moguće kvalitetno vrednovati georaznolikost i geobaštinu, korištene su morfometrijske i morfogenetske metode te metode speleoloških istraživanja. Cilj istraživanja bio je inventarizirati i analizirati geomorfološke pojave i procese u postupku ocjene stanja te kao polazište za vrednovanje radi kvalitetnog upravljanja i zaštite geobaštine. Temeljem hipsometrijskih odnosa izdvojene su morfografske reljefne cjeline. Definirane su i glavne morfostrukturne cjeline. Na istraživanom području prevladavaju krški i fluviokrški reljef s brojnim površinskim i podzemnim reljefnim oblicima. Brojni su i elementi antropogenog reljefa. Od reljefnih oblika detaljnije su analizirane ponikve i speleološki objekti kao najbrojnije i najinteresantnije pojave velikog geoturističkog potencijala.
Novokrajska jama je periodičan ponor na rubu sela Novokračine udaljen manje od jednog kilometra od hrvatsko-slovenske granice i graničnog prijelaza Rupa. Ovaj ponor duljine preko 1000 m prvi su ...istražili talijanski speleolozi još između dva svjetska rata, a veliki obol novijim istraživanjima dali su hrvatski speleolozi 1967. godine kada je izrađen danas važeći nacrt ovog objekta. Novokrajska jama, još poznata i kao Ponor u Novokračinama, smatrana je najdužim speleološkim objektom u širem riječkom zaleđu, a svojevrsno je i potaknula razvoj riječke speleologije 60-ih godina. Iako su istraživanja nastavljena i kasnije, rezultati do sada nisu objedinjeni u jedinstveni nacrt, a službene dimenzije su samo pretpostavljene. Zato je cilj ovog rada predstaviti dugu povijest koja se veže uz ovaj ponor, hidrogeološke značajke te prije svega, kompletan nacrt i poligonski vlak. Iako kvaliteta i točnost takve kompilacije može biti upitna, i takav rezultat čini vrijednu geografsku informaciju o kršu do neke buduće akcije topografskog snimanja i nastavka speleoloških istraživanja.
Extended description:
Cerkniško jezero: suho dno, izjava Edo ŠVIGELJ, Ribiška družina Cerknica, govori o ribah, ribnik, ločje, ptice v letu, izjava Miro KUNSTEK, Dolenje Jezero, govori o pticah, ...razpokana zemlja.
Cerknica Lake: The famous intermittent Cerknica Lake dries up every year, but the phenomenon certainly deserves greater attention this year. The lake usually dries out in the summer, but this year it dried out in the winter which has been very dry.
Original language summary:
Cerkniško jezero: znamenito Cerkniško jezero presahne vsako leto, vendar si letos ta pojav zagotovo zasluži malce več pozornosti. Po navadi jezero posuši poletje, letos pa je za to poskrbela sušna zima.
Extended description:
Cerkniško jezero: suho dno, izjava Edo ŠVIGELJ, Ribiška družina Cerknica, govori o ribah, ribnik, ločje, ptice v letu, izjava Miro KUNSTEK, Dolenje Jezero, govori o pticah, razpokana zemlja.
Extended description:
Postojna: 100 let jame Pivka, knjige izdane ob tej priložnosti, človeška ribica, jama, kapniki, udeleženci simpozija, izjava dr. Trevor R. SHAW, zunanji član Slovenske akademije ...znanosti in umetnosti.
Postojna: The subject of this international symposium in Postojna is the underground connection between the Postojna and Pivka Caves, which is the longest natural sight of this kind in Europe.
Original language summary:
Postojna: podzemna povezava Postojnske in Pivka jame, najdaljša tovrstna naravna znamenitost v Evropi, je tema mednarodnega simpozija v Postojni.
Extended description:
Postojna: 100 let jame Pivka, knjige izdane ob tej priložnosti, človeška ribica, jama, kapniki, udeleženci simpozija, izjava dr. Trevor R. SHAW, zunanji član Slovenske akademije znanosti in umetnosti.
Extended description:
Kostanjevica: Kostanjeviška jama bo spomladi spet urejena za ogled: notranjost jame, kapniki.
Kostanjevica: The Kostanjevica Cave reopened for tourists.
Original language ...summary:
Kostanjevica: Kostanjeviška jama ponovno odprta za turiste.
Extended description:
Postojna: obisk v Postojnski jami; turisti pred jamo v pelerinah, dež, avtobusi s tujimi turisti, tuji avtomobili, turisti pred vhodom v jamo, parkirišče.
Postojna: A tourist ...visit to the Postojna Cave.
Original language summary:
Postojna: turistični obisk v Postojnski jami.
Izvorište Miljacka, u dužini od gotovo 1000 m, predstavlja veći broj špilja i sitastih izvora smještenih u kanjonu rijeke Krke 15 km nizvodno od Knina i neposredno pored HE Miljacka. Špiljski ulazi ...nalaze se nekoliko metara iznad riječnog korita sa najvećom međusobnom udaljenosti od oko 750 m (Miljacka II I sustav Miljacka I-Miljacka V). Najdulja istražena špilja u kanjonu je Miljacka II (3365 m), ali su značajni rezultati postignuti i u Miljacki IV (303 m), Miljacki III (112 m) i sustavu Miljacka I-V (2456 m). Ove špilje su povremeni ili stalni izvori ovisno o vodostaju, a trasiranjem je dokazana povezanost sa rijekom Zrmanjom (Fritz, 1972; Fritz i Pavičić, 1987; Bonacci 1987). U ljetnim mjesecima korito Zrmanje postaje suho na potezu od Mokrog polja do Ervenika, gdje se vodeni tok ponovno pojavljuje na površini i teče dalje do mora. Upravo u Mokrom polju Zrmanja se gubi u brojnim ponorima neprolaznim za čovjeka i prihranjuje rijeku Krku. Povezanost je vrlo kompleksna, od 100 % ubačenog fluorescina u ponor na Mokrom polju, nakon 252 sata u rijeci Krki pojavilo se samo 30 % fluorescina. Zbog tektonski uzrokovanih pukotina i intenzivnog procesa okršavanja podzemna cirkulacija vode između Zrmanje i Krke kreće se u mreži različitih smjerova te prolazi „dug” put od Zrmanje do izvorišta Mijacke. Kompleksnost podzemnih tokova između Zrmanje i Krke je očita, a gubici vode u podzemlju misterij je koji će rješavati još generacije hidrologa, geologa i speleologa. Špilje Miljacke, do sada ukupno istražene do duljine 6236 m, odlikuje poligenetski postanak u složenom geološkom okruženju koje se sastoji od visoko propusnih naslaga, propusnih naslaga, slabo propusnih naslaga, gotovo nepropusnih naslaga i kvartarnih sedimenata. Brojni rasjedi generalne orijentacije SI-JZ (Kapelj 2002, Perica I dr., 2005) uzrkovali su laktasta skretanja rijeke Krke, te su presijecanjem geoloških struktura bili jedni od dominantnih speleogenetskih faktora za izvor-špilje Miljacke. Visoka litološka raznolikost uvjetovala je složenu morfologiju kanala s izrazitim karakteristikama etažnih, razgranatih objekata.
