Igračke potiču razvoj različitih kognitivnih, socijalnih i motoričkih dječjih vještina. Cilj je istraživanja bio ispitati preferencije rodno tipiziranih i rodno neutralnih igračaka kod djece ...predškolske dobi. Istraživanje je provedeno na uzorku od 93 predškolske djece u dobi od 4 do 5 godina (N=93). Djeca su za 30 igračaka koje su prethodno navela kao omiljene igračke, procjenjivala su jesu li te igračke „za djevojčice“, „za dječake“ ili „za djevojčice i dječake“. U ispitivanju preferencija rodno tipiziranih i rodno neutralnih igračaka kod djece upotrebljavale su se one igračke koje su najviše puta odabrane kao rodno tipizirane igračke, tri za djevojčice i tri za dječake te tri rodno neutralne igračke. Djeca su većinom preferirala rodno tipizirane igračke. Najviše su to činile djevojčice za djevojčice (94.12%), a najmanje dječaci za dječake (71.43%) što nije konzistentno ostaloj literaturi. Odabrane igračke za djevojčice bile su vezane uz ljepotu i njegu, te pastelnih i ružičastih boja, a za dječake vezane uz uzbuđenje i nasilje, plavih i crnih boja.
U Hrvatskoj je judo relativno novi sport i manje
popularan u odnosu na većinu ostalih. Žene su u
hrvatskom judu u odnosu na muškarce brojčano manje
zastupljene u svim dobnim kategorijama. Cilj ...istraživanja
bio je utvrditi razloge i čimbenike rjeðeg bavljenja judom
kod judašica odreðenih dobnih skupina, ali i skromnog
udjela na upravljaèkim funkcijama.
Proveden je polustrukturirani intervju s 9 judašica,
članica judo klubova iz Zagreba i Zagrebačke županije, s
11 pitanja otvorenog tipa. Uz kvalitativnu analizu
odgovora, rezultati su usporeðeni s djelomično
komparabilnom studijom ženskog kanadskog ragbija, a
sliènosti i razlike su protumačene usporedbom kulturalnih
obilježja te obilježja ove dvije bitno različite vrste sporta.
Rezultati pokazuju da je uz vlastito zanimanje,
utjecaj članova obitelji temeljni motiv za poèetak
bavljenja judom kod hrvatskih judašica. Meðu pozitivnim
aspektima juda (koji dominiraju nad negativnim),
najbitniji su socijalni aspekti, dok se meðu negativnim
istièe opasnost od ozljeda. Percipirani spolni stereotipi
bitna su barijera bavljenju judom, a mali broj judašica
iskazao je spremnost za odlaskom u inozemstvo.
Financijski determinirani uvjeti su ono što bi u najvećoj
mjeri žene željele da se promijeni u budućnosti ženskog
juda.
Razlike izmeðu hrvatskih judašica i kanadskih
ragbijašica protumačene su razlikama u vrstama sportova,
ali i specifičnom pozicijom žena u dvije različite zemlje.
Na temelju rezultata moguće je koncipirati opsežnije
kvalitativno i kvantitativno istraživanje, ali i kreirati
djelotvorne programe motiviranja žena da se bave judom i
da u njemu ustraju, kao natjecateljice, rekreativke ili kao
sportske djelatnice.
